Pandemija već zatvara vrata firmi, ko štiti radnike?

Spadam u neku vrstu rizične kategorije zato što moj imunitet nije baš sjajan, ali radim. Moramo da radimo koliko-toliko zato što mi nemamo platu, sami plaćamo doprinose, zakup lokala, za sve to treba zaraditi, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Danijela Kokanović, frizerka iz Beograda.

Iako je Vlada Srbije donela uredbu kojom nalaže poslodavcima da rad tokom vanrednog stanja zbog pandemije virusa korona organizuju od kuće ili uz upotrebu dovoljne količine zaštitne opreme, preduzetnici i radnici koji rade u sektoru usluga ne mogu da organizuju rad od kuće, a vlada nestašica zaštitnih sredstava - maski, rukavica i sredstava za dezinfekciju.

Iz Ministarstva za rad i sindikata apeluju na poslodavce da ne otpuštaju radnike, kao i da izađu u susret potrebama roditelja maloletne dece, ali još uvek ne postoji pravni akt koji bi na to obavezao poslodavce.

Dilema preduzetnika – zaraditi malo ili ništa

Danijela kaže da je njena odluka da tokom pandemije virusa radi, ali kaže da na dnevnom nivou ima prosečno dve mušterije, što je mnogo manje od uobičajenog broja. Preduzela je, kaže, sve preporučene mere zaštite, ali smatra da je i dalje vrlo rizično raditi sa ljudima u situaciji pandemije.

"Preporuka našeg Saveza frizera Srbije je da imamo samo po jednu mušteriju i preporučuje se rad sa maskom na licu i rukavicama. Sad tu nastaje problem, mi rukavice svakako imamo, to već koristimo u našem poslu, a maske je malo teže nabaviti", kaže ona.

Sa druge strane, taksista iz Beograda Aleksandar Bijelić odlučio je da u ovom periodu ostane kod kuće. Navodi da taksisti tokom vanrednog stanja mogu da zarade 10-15 odsto sume koju uobičajeno zarađuju.

"Lično ne radim jer spadam u grupu onih koji su riskantnog zdravstvenog stanja, imam plućno oboljenje. Zarade nema, morate da trošite zalihe koje ste stvorili ili koje trenutno imate i nema tu mnogo mudrosti", kaže on.

Zaposleni – između uredbe i odluke poslodavaca

Za razliku od preduzetnika, o statusu radnika u Srbiji odlučuju njihovi poslodavci, a u skladu sa propisima koje donosi Vlada Srbije. Vlada je na sednici 15. marta donela "Uredbu o organizovanju rada poslodavaca za vreme vanrednog stanja" kojom se poslodavcima, tamo gde je moguće, nalaže da organizuju rad od kuće, a da se na radnim mestima obezbedi dovoljna količina zaštitne opreme.

Potpredsednik veća Samostalnog sindikata Srbije Duško Vuković za RSE kaže da poziva radnike da inspekciji rada i sindikatu prijave ukoliko poslodavac nije obezbedio osnovna zaštitna sredstva za rad kako je definisano uredbom.

"Imam informacije da (poslodavci, prim. aut) čak u javnom sektoru ne obezbeđuju maske, da ne obezbeđuju zaštitna sredstva, rukavice, sredstva za higijenu", kaže Vuković.

Ministarstvo za rad je u saopštenju od 17. marta navelo da je poslodavac, u slučaju da zaposleni ima simptome virusa korona, dužan da mu, usled privremene sprečenosti za rad, isplati naknadu zarade najmanje u visini od 65 odsto plate. U slučaju smanjenja obima posla, zaposleni imaju pravo na naknadu zarade "najmanje u visini 60 odsto prosečne zarade zaposlenog u prethodnih 12 meseci, s tim da zarada ne može biti manja od minimalne zarade". Ministarstvo takođe navodi da radnici koji rade od kuće, odnosno na daljinu, imaju pravo na zaradu koja je ugovorena, odnosno koju su primali pre vanrednih okolnosti.

Vuković dodaje da je sada najvažnije apelovati na poslodavce da ne otpuštaju radnike koji u situaciji vanrednog stanja teško mogu da pronađu drugi izvor prihoda. Najugroženije oblasti rada su, prema njegovim rečima, hotelijerstvo, ugostiteljstvo, saobraćaj.

"Mi se zalažemo da (poslodavci, prim. aut) u privatnom sektoru u ovom trenutku, bez obzira što možda nemaju prihode, se ne odlučuju da daju otkaze ljudima, ali ljudi treba da shvate da je možda bolje da prime u realnom sektoru manje novca (nižu zaradu zbog smanjenja obima posla, prim. aut)", kaže on.

Nema sistemskih rešenja

Predsednik Ujedinjenih granskih sindikata "Nezavisnost" Zoran Stojiljković kaže da za sada još uvek nema nekih sistemskih rešenja koja se odnose na rad, a koja su pretočena u pravni akt, odnosno ne postoji mnogo obaveza koje poslodavci moraju da se pridržavaju, već su to uglavnom usmene preporuke i apeli na solidarnost.

On dodaje da su pojedine mere kontradiktorne i da ne postoji za sada jasna strategija.

"Vi tražite da ljudi idu da rade, a nemate ni dezinfekciona sredstva, nemate ni maske. Tražite da ograničite gradski saobraćaj, a jedan broj ljudi vam putuje na posao, prosto neke stvari ne idu zajedno. Dajete izjave koje nisu pokrivene direktivama, pa ćemo istovremeno tvrditi da će ljudi ići na plaćeno odsustvo i da će ići na bolovanje, a nisu to iste stvari", navodi Stojiljković.

U Bosni i Hercegovini radnici u privatnom sektoru već dobijaju otkaze, dok sindikati traže da ih država zaštiti.

Poslodavci gube, radnici bez posla i plata

Student Goran Kašterović jedan je od radnika koji je ostao bez posla nakon uvođenja vanrednih mjera u Bosni i Hercegovini zbog korona virusa. Kašterović za Radio Slobodna Evropa navodi da je otkaz u restoranu Marčelo u Banjaluci, gdje je bio stalno zaposlen, dobio samo dan nakon što je u gradu na Vrbasu skraćeno radno vrijeme restorana i kafića do 18 časova.

"On nama ima isplatiti, pošto nam daje otkaz, 30 dana otkaznog roka, ono što smo radili i isplatiti 12 dana godišnjeg odmora. I nismo samo mi dobili otkaz, nas dvojica konobara, dobile su i žene iz kuhinje, koje imaju po pedeset godina, kojima je to osnovni izvor prihoda", priča Kašterović, koji je, istovremeno, ostao i bez smještaja. Kao student, živio je u studentskom domu u Banjaluci, koji je, po naredbi nadležnih, iseljen, a studenti poslani kućama.

Kašterović navodi da je otkaz prihvatio, ali insistira i da poslodavac ispuni sve svoje obaveze, koje još nije ispunio.

Vlasnik restorana u kojem je Kašterović radio, Željko Popović, za Radio Slobodna Evropa kaže da će sve obaveze prema radnicima koji su otpušteni biti ispoštovane u skladu sa zakonom, te da su otkazi posljedica toga što, kako kaže, nisu donesene mjere koje bi pomogle poslodavcima u vanrednoj situaciji kada firme ne rade.

"Ovom mjerom koju smo sproveli, pokušali smo da sačuvamo preostalih 19 zaposlenih u našem restoranu. Najblaža mjera koju smo mogli sprovesti je mali rez u našim redovima kako bi ostatak radnika mogao imati sigurna primanja u ovim teškim trenucima koji će potrajati. Nismo željeli da ignorišemo problem koji je pred nama i koji će dovesti u pitanje sve ostale naše radnike", kaže Željko Popović.

"Ovakvim načinom razmišljanja u bliskoj budućnosti", dodaje Popović, "imaćemo mnogo veći problem".

"Radnici se neće imati gdje vratiti, doći će do urušavanja malih preduzetnika, samim tim većina od 22 hiljade samostalnih preduzetnika će biti dovedeni pred bankrot i takođe svi njihovi radnici će zasigurno ostati bez posla i to vam ovom prilikom govorim kao član Upravnog odbora Zanatsko preduzetničke komore RS", pojašnjava Popović.

"Iako smo razmišljali dugoročno", navodi vlasnik restorana Popovič, "zbog ovih osuda i medijskih napada koje trpimo, odlučili smo da vratimo na posao radnike koje smo otpustili".

"Međutim, naš radnik Goran Kašterović ne želi da potpiše novi ugovor o radu na neodređeno vrijeme na osnovu kojeg nebi imao prekid u radnom odnosu", kaže Popović za RSE.

Kašterović je potom odgovorio zašto se ne želi vratiti na posao: "Da, on hoće da ja potpišem novi ugovor kako bi mi mogao dati otkaz sa otkaznim rokom, pošto je prošli otkaz bio nezakonit, on mene ne želi da vrati na posao, nego da sebe osigura, pošto gospodin zna da je učinio teško krivično djelo. I to je sve učinio nakon što smo ga prijavili radnoj inspekciji".

Sindikalci: Vlasti da zaštite radnike

Radnici se, osim sa otkazima, trenutno suočavaju i sa najavama poslodavaca da im, zato što ne rade zbog vanrednog stanja, neće biti isplaćene plate.

"Čim smo saznali za ove vanredne mjere, skraćeno radno vrijeme, poslodavac, moj bar, rekao nam je da nam neće isplatiti plate ovaj mjesec, zato što nećemo raditi. Obrazloženje je da kako sad trgovine i ugostiteljski objekti ne rade, mi nećemo dolaziti na posao i oni smatraju da nam nisu dužni isplatiti platu i da se možemo slobodno žaliti državi. Ja samo smatram da nije fer prema radnicima, nismo svojom voljom prestali raditi, nego, država je donijela takvu odluku i smatram da je apsolutno nefer da radnici ispaštaju zbog toga da ne dobijaju plate", kaže za Radio Slobodna Evropa radnica jednog banjalučkog ugostiteljskog lokala, ime poznato redakciji.

I dok nadležni priznaju da se dešavaju otkazi i apeluju na poslodavce da to ne čine, predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske Ranka Mišić ističe da vlasti moraju donijeti konkretnije mjere po pitanju zaštite prava radnika.

"U ovom trenutku, bar kad je u pitanju Krizni štab u Republici Srpskoj, pa i Bosni i Hercegovini, ne priča o radnicima, najviše se priča o poslodavcima i ono što ovako bode oči, to je da će njihova dobiti biti oslobođena poreza kao da je to sada najvažnija stvar. Najvažnija stvar je da se sačuvaju radnici, da se sačuva proizvodni proces, obezbijedi sigurnost radnicima na radnim mjestima. Dakle, potpuna zaštita koju propisuju nadležne institucije", navodi Mišić za RSE, dodajući da čuje od zaposlenih u malim preduzećima, koji nisu dio sindikata, da im se prijeti otkazima.

"U ovoj situaciji pozivam sve poslodavce da se ponašaju u skladu sa situacijom u kojoj se nalazimo i da se obrate vladi da im se pomogne koliko je moguće, a da radnik ne bude uskraćen za platu, a pogotovo ne za radno mjesto", ističe Mišić.

Vlasti traže pomoć sa strane i predlažu fondove

Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac najavio je u ponedjeljak (16. marta) skore razgovore sa međunarodnim finansijskim institucijama o finansijskoj podršci za formiranje fonda, koji bi, kako kaže, definitivno tretirao tu vrstu problema.

"Da bismo imali taj dio sredstava, osim entitetskih sredstava i sredstava sa nivoa BiH, rekao bih da će nam trebati i podrška međunarodnih organizacija i u tom kontekstu već razgovaramo o takvim aktivnostima", rekao je Košarac nakon sastanka sa predstavnicima Spoljno-trgovinske komore Bosne i Hercegovine, privrednih komora oba entiteta, Brčko distrikta i Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske.

Poslodavci: Svi da podijele dio tereta

Poslodavci, pak, traže hitne ekonomske mjere kako bi se održala likvidnost preduzeća kako ne bi dolazilo i do otkaza.

Iz Udruženja poslodavaca Federacije Bosne i Hercegovine u srijedu, 18. marta, je saopšteno kako smatraju da su mjere koje je predložila Federalna Vlada, u vezi sa pandemijom virusa korona, neozbiljne, te upozoravaju da su zbog pandemije ugroženi procesi rada i na desetine hiljada radnih mjesta u kompanijama.

"Krajnje je neprihvatljivo da zbog zabrane rada u određenim djelatnostima ili zbog nemogućnosti odvijanja procesa rada, više desetina hiljada radnika ostane bez posla. Pozivamo hitno Vladu FBiH, Savez samostalnih sindikata BiH da postignemo dogovor da za radnike koji bi ostali bez posla dio tereta preuzme država, dio poslodavci, a dio sami radnici", saopšteno je iz Udruženja.

Predsjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić zahtijeva da se sredstva kojima raspolaže Centralna banka Bosne i Hercegovine upotrijebe za očuvanje likvidnosti. Nakon sastanka sa predstavnicima Vlade Republike Srpske u srijedu, 18. marta, izjavio je da je dogovoreno da se u narednih sedam do deset dana traži rješenje statusa radnika koji su u karantinu i samoizolaciji na osnovu rješenja inspekcija.