Analiza zagrebačkih otpadnih voda pokazala je da je prisutnost kokaina od 2014. do 2018. godine porasla za gotovo 300 posto, iz čega struka izvlači jednoznačan zaključak.
„Za sada se samo u Zagrebu provode takve analize i možemo reći da je u tom razdoblju potrošnja kokaina porasla za 300 posto“, kazao je ravnatelj Vladinog Ureda za suzbijanje zloupotrebe narkotika Željko Petković prigodom predstavljanja rezultata analize otpadnih voda, dodavši da je to ipak ispod prosjeka europskih gradova u kojima se takve analize obavljaju.
Zagreb je jedan od pedesetak europskih gradova u kojima se jednom godišnje obavlja takva analiza, a u Hrvatskoj je za takve analize osposobljen zagrebački Institut Ruđer Bošković.
Jedan od rezultata su i podaci o tome koje sve narkotike koriste stanovnici područja sa kojeg dolaze te otpadne vode, a te su analize jedan od novih pokazatelja koje znanost i struka koriste za nadopunu podataka o konzumaciji narkotika.
Dostupnost, cijene i represivni aparat
Kako navodi najnovije Europsko izvješće o drogama, ostali novi pokazatelji su analiza tragova u špricama, hitni bolnički prijemi, službe za provjeru droga i internetska istraživanja.
Dostupnost droge je glavni društveni čimbenik – koji je dakako pod ingerencijom represivnog aparata – koji određuje potrošnju i prevalenciju ovisnikaSlavko Sakoman
Autor nacionalne strategije borbe protiv narkotika Slavko Sakoman je u nedavnoj raspravi povodom trostrukog ubojstva u Splitu ponovio novinarima svoje upozorenje da je problem u dostupnosti narkotika, i prozvao u prvom redu represivni aparat da ne rade dovoljno.
„Dostupnost droge je glavni društveni čimbenik – koji je dakako pod ingerencijom represivnog aparata – koji određuje potrošnju i prevalenciju ovisnika,“ upozorava Sakoman. On kaže kako kokain više nije droga samo elite i „zlatne mladeži“, već da je cijenom i dostupnošću zahvatio i šire slojeve. Po njegovoj ocjeni, kokain je mafiji glavni izvor prihoda, a policija, tužitelji i pravosuđe ne reagiraju dovoljno snažno i dovoljno brzo.
Sakoman ponovio novinarima svoje upozorenje da je problem u dostupnosti narkotika, i prozvao u prvom redu represivni aparat da ne rade dovoljno
Policija tvrdi da daje sve od sebe. Voditelj Službe kriminaliteta droga Uprave kriminalističke policije Dražen Rastović kazao je novinarima tim povodom da je policija samo u 2019. godini prijavila 1.142 osobe za ozbiljna kaznena djela vezana za narkotike, gdje je kazna pet godina zatvora za proizvodnju i 12 godina za dilanje.
„To je ozbiljna brojka kazneno prijavljenih osoba. Jedini je zaključak da je na ilegalnom tržištu sve više i više droge, a da policija sukladno tome poduzima sve više i više aktivnosti i ima sve više i više rezultata,“ odgovara Rastović na kritike.
Novinar „Jutarnjeg lista“ Dušan Miljuš kaže za Radio Slobodna Europa da je upravo proučio optužnicu protiv 14-člane grupe dilera u Splitu koja je predana sudu, gdje se vidi da je policija poduzela sve što je trebalo, što je na kraju dalo rezultat. „Uvijek se može bolje, ali ne može se reći da sustav ne radi“, kaže Miljuš.
„Ne treba nas čuditi da je droge sve više. Na globalnom tržištu cijene su pale, ponuda je velika i policija to sve ne može obuhvatiti. Naravno, tu je sada i pitanje koliko je pravosuđe brzo i koliko učinkovito se ti slučajevi procesuiraju, tako da je to jedan vrlo kompleksan problem“, upozorava Miljuš.
Stručnjaci upozoravaju da je jedan od uzroka porastu potrošnje narkotika i i to da borba protiv narkotika ni u Europi ni u Hrvatskoj nije više među prioritetima. Kako Hrvatska aktualno predsjeda Vijećem Europske unije, Petković je iz Bruxellesa za HTV najavio da će se to pokušati promijeniti.
„Tijekom hrvatskog predsjedanja pokušat ćemo zajedno sa drugom radnom grupom koja se bavi zakonodavstvom staviti droge opet na agendu, opet o njima razgovarati. Jer imate biznis koji se prema zadnjem izvještaju vrti oko nekih 30 milijardi dolara godišnje, od čega je gotovo 40 posto kanabis, a preko 30 posto kokain“, kaže Petković.
Rezultati policije
Sugovornici iz Policijske uprave Zagreb bili su zauzeti na terenu, pa nisu mogli komentirati ove crne brojke o kokainu u Zagrebu, ali su nam iz zagrebačke policije dostavili podatke o nizu akcija samo unazad tri mjeseca.
Početkom studenog „palo“ je dvoje dilera sa gotovo sedam kilograma heroina za zagrebačko tržište , 2. siječnja „pao je uzgajivač i diler sa preko 10 kg marihuane, 15. siječnja „pao“ je diler s 80 grama kokaina, 5. veljače još jedan s kokainom, a 7. veljače „pala“ su dvojica sa 2,2 kilograma marihuane namijenjene zagrebačkom tržištu i još jedan ulični diler sa 0,5 kg marihuane.
Prema Europskom izvješću o drogama iz 2019. godine, tržište kokaina u Europi i dalje raste, a i broj zapljena i zaplijenjene količine dosegli su dosad najvišu zabilježenu razinu.
Uključenost sve više kriminalaca u šverc i preprodaju rezultirala je sa rascjepkanim, fleksibilnijim i horizontalnijim organizacijskim strukturama.
„Manje skupine mogu ući na tržište s pomoću različitih oblika informacijske tehnologije kao što su šifriranje, dijelovi kriptotržišta (engl. „darknet”), društvene mreže za preprodaju i kriptovalute. Poduzetnička priroda na konkurentnom tržištu kokaina očituje se u obliku inovativnih strategija distribucije kao što su „pozivni centri” namijenjeni isključivo za narudžbu i isporuku kokaina.
(…)Česta uporaba pametnih telefona je omogućila „uberizaciju” prodaje kokaina, odnosno stvaranje konkurentnog tržišta na kojem se prodavatelji međusobno natječu tako da nude dodatne usluge kao što su brze i fleksibilne mogućnosti isporuke,“ navodi se u Europskom izvješću.