Vlada Republike Srpske nedavno je preko Investiciono-razvojne banke kupila obveznice privatnog preduzeća Kaldera Company, za čijeg se vlasnika Milenka Čičića tvrdi da je u bliskim odnosima sa predsjednikom RS Miloradom Dodikom. Ekonomski analitičari i opozicija upozoravaju da se obveznice privatne kompanije, u vrijednosti oko sedam miliona maraka, kupuju u momentu ekonomskog kolapsa u RS.
U istom momentu kada je najavila rigorozne mjere štednje smanjenjem plata budžetskih korisnika, Vlada RS odlučila je da preko Investiciono-razvojne banke (IRB) kupi obveznice privatne firme Kaldera u vrijednosti od 6,6 miliona maraka. Obveznice je, zapravo, ranije kupila Balkan investment banka, a sada rizik njihove naplate preuzima banka u vlasništvu Republike Srpske.
„U suštini to znači da će na kraju rizike snositi poreski obveznici Republike Srpske, što samo još jednom govori da se – umjesto spašavanja Republike Srpske i građana RS, koji treba da štede – odlučilo da se državnim novcem spašavaju podobni tajkuni iz Laktaša“, zaključuje ekonomista Damir Miljević.
Ovaj ekonomski nejasan poduhvat razljutio je i opoziciju u Republici Srpskoj. Većina tih partija smatra sramotnim da se privatnicima bliskim vlastima posuđuju milioni, dok se plate prosvjeti, policiji i drugima nastoje smanjiti pod parolom navodne opredijeljenosti za štednju. Opozicionari postavljaju pitanje zašto se preuzima rizik baš od Balkan investment banke za koju su mediji pisali kako je takođe pod kontrolom predsjednika RS Milorada Dodika.
„Pretprošle godine emitovao čovjek obveznice sedam miliona maraka – i znate ko je kupio? Balkan investment banka! Sasvim 'slučajno' prije toga izvršena dokapitalizacija Balkan investment banke, za isti iznos sedam miliona. A sad je Balkan ivestment banka te obveznice emitovano dvadeset i dvije godine, prodala na tržištu hartija od vrijednosti“, kaže poslanik Demokratske partije RS u entitetskom parlamentu Dragan Čavić.
Blaćenje ili samovolja
Obveznice Kaldere IRB je kupila od Balkan investment banke po kamatnoj stopi od oko šest odsto, a rok otplate je 20 godina. Ova kupovina samo je jedan u nizu poteza Investiciono-razvojne banke koji se našao na meti oštrih kritika opozicije. Ta banka koja raspolaže kapitalom dobijenim prodajom Telekoma Srpske postala je prepoznatljiva po dodjeli kredita kompanijama bliskim predsjedniku RS.
U javnosti je, svakako, najviše odjeknula dodjela 3,000.000 maraka 'teškog' kredita Dodikovom sinu Igoru, prije četiri godine. Pa iako mu se stalno obnavljaju reprogrami, predsjednik Vlade RS Aleksandar Džombić i danas uvjerava kako je IRB respektabilan s aspekta opravdanosti svojih plasmana.
„Investiciono-razvojna banka koja je mnogo puta bila blaćena od strane opozicije, odigrala je ključnu ulogu u zadržavanju kreditne aktivnosti finansijskog sektora i opšte likvidnosti privrednih subjekata“, kaže Dombić.
Nezavisni ekonomisti se, međutim, pitaju dokle će vlasti RS pokušavati da spinuju javnost o svojim uspjesima. Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević objašnjava da je RS u jednom vansistemskom prostoru u kojem ne važe nikakvi principi, osim samovolje vlasti.
„U bilo kakvom uređenom privrednom sistemu ne bi bilo moguće trošiti narodni novac - a to je IRB, zato što potiče od prodaje javnog dobra, odnosno Telekoma - u neke privatne svrhe“, navodi Milojević.
Milojević ističe da bi svugdje u svijetu takvi potezi vlasti nosili i krivičnu odgovornost. Utisak je, međutim, da na ovim prostorima, vlast ne samo da ne biva kažnjena, već njen kriminal i nepotizam potvrdu dobijaju u novim izbornim ciklusima.
U istom momentu kada je najavila rigorozne mjere štednje smanjenjem plata budžetskih korisnika, Vlada RS odlučila je da preko Investiciono-razvojne banke (IRB) kupi obveznice privatne firme Kaldera u vrijednosti od 6,6 miliona maraka. Obveznice je, zapravo, ranije kupila Balkan investment banka, a sada rizik njihove naplate preuzima banka u vlasništvu Republike Srpske.
Ovaj ekonomski nejasan poduhvat razljutio je i opoziciju u Republici Srpskoj. Većina tih partija smatra sramotnim da se privatnicima bliskim vlastima posuđuju milioni, dok se plate prosvjeti, policiji i drugima nastoje smanjiti pod parolom navodne opredijeljenosti za štednju. Opozicionari postavljaju pitanje zašto se preuzima rizik baš od Balkan investment banke za koju su mediji pisali kako je takođe pod kontrolom predsjednika RS Milorada Dodika.
„Pretprošle godine emitovao čovjek obveznice sedam miliona maraka – i znate ko je kupio? Balkan investment banka! Sasvim 'slučajno' prije toga izvršena dokapitalizacija Balkan investment banke, za isti iznos sedam miliona. A sad je Balkan ivestment banka te obveznice emitovano dvadeset i dvije godine, prodala na tržištu hartija od vrijednosti“, kaže poslanik Demokratske partije RS u entitetskom parlamentu Dragan Čavić.
Blaćenje ili samovolja
Obveznice Kaldere IRB je kupila od Balkan investment banke po kamatnoj stopi od oko šest odsto, a rok otplate je 20 godina. Ova kupovina samo je jedan u nizu poteza Investiciono-razvojne banke koji se našao na meti oštrih kritika opozicije. Ta banka koja raspolaže kapitalom dobijenim prodajom Telekoma Srpske postala je prepoznatljiva po dodjeli kredita kompanijama bliskim predsjedniku RS.
„Investiciono-razvojna banka koja je mnogo puta bila blaćena od strane opozicije, odigrala je ključnu ulogu u zadržavanju kreditne aktivnosti finansijskog sektora i opšte likvidnosti privrednih subjekata“, kaže Dombić.
Nezavisni ekonomisti se, međutim, pitaju dokle će vlasti RS pokušavati da spinuju javnost o svojim uspjesima. Direktor Ekonomskog instituta u Bijeljini Aleksa Milojević objašnjava da je RS u jednom vansistemskom prostoru u kojem ne važe nikakvi principi, osim samovolje vlasti.
„U bilo kakvom uređenom privrednom sistemu ne bi bilo moguće trošiti narodni novac - a to je IRB, zato što potiče od prodaje javnog dobra, odnosno Telekoma - u neke privatne svrhe“, navodi Milojević.
Milojević ističe da bi svugdje u svijetu takvi potezi vlasti nosili i krivičnu odgovornost. Utisak je, međutim, da na ovim prostorima, vlast ne samo da ne biva kažnjena, već njen kriminal i nepotizam potvrdu dobijaju u novim izbornim ciklusima.