U BiH je od prvog januara ove godine stupio na snagu Kodeks o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, koji je utvrdilo Vijeće Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) . Njegovim usvajanjem BiH je uskladila zakonodavstvo iz audiovizuelne medijske oblasti sa evropskim. Da je dokument višestruko koristan primijećuje se i iz člana 21. u kojem se nalaže elektronskim medijima da osiguraju zaštitu maloljetnika od potencijalno neprimjerenih i štetnih sadržaja.
Ranije je u praksi stajala uopštena odredba da bh. radio i televizijske stanice moraju voditi računa kakvu vrstu sadržaja pružaju u određeno vrijeme. Međutim, usvajanjem novog kodeksa, ti propisi su konkretizovani, kaže rukovodilac Sektora za audiovizuelne usluge i međunarodnu saradnju u emitovanju pri Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH Asja Rokša - Zubčević:
„Sada smo uveli tri starosne dobi, tri kategorije, i što je još važnije – tri vremenska termina kada se tako kategorizovani sadržaji mogu prikazati. Znači, imamo kategoriju sadržaja 12+ koji se mogu prikazivati od 20 sati do šest ujutro, kategoriju 16+ koji se mogu prikazivati od 22-06 h, te kategoriju 18+ koji se mogu prikazivati od 24 h do šest časova“, kaže Rokša Zubčević.
U proteklih nekoliko godina na bh. radio i televizijskim stanicama pojavila se kategorizacija određenih sadržaja. Međutim, kako navodi Rokša - Zubčević, ti sadržaji nisu bili prilagođeni i određenom terminu emitovanja.
O tome kakve mogu biti reakcije male djece na neprimjerene sadržaje koji se emituju tokom dana, govori majka dvogodišnje djevojčice Gabrijela Rubić.
„Vrlo je malo sadržaja koje možete pustiti djetetu da gleda. S obzirom da sam ja i socijalni radnik po profesiji, primijetila sam da reagira i psihički i fizički na takve zvukove. Ako je pucnjava, prepadne se i sakrije, ako je galama ili povišen ton, svađa – isto tako reagira, tako da smo suprug i ja primorani da joj reduciramo gledanje i odredimo koje sadržaje ona može da gleda.“
Kada je u pitanju praksa elektronskih medija u označavanju onih sadržaja koji mogu loše uticati na djecu i maloljetnike, primjećuje se napredak ali nedovoljan, kaže predsjednik Udruženja pedagoga Kantona Sarajevo Esmir Salihović i dodaje:
„Krajnji cilj nam je da učenici ne gledaju sadržaje koji nisu primjereni njihovom uzrastu. Nasilje je najfrekventnije u nekom periodu kada su djeca budna. Moglo bi se još poraditi da takve neke emisije budu u nekom terminu koji je prihvatljiv za odrasle, a ne za djecu.“
Stručnjaci upozoravaju da je moguće, ukoliko dijete gleda nasilje, da se i samo počne ponašati nasilnički. Stoga je nužno oznakom obilježiti takve sadržaje, a s druge strane, što je rijetkost u BiH, trebalo bi obezbijediti i specijalizovane emisije za djecu, ističe Salihović:
„Ako gledaju nasilje, oni će ga primijeniti prema nekom slabijem vršnjaku. Nije ni današnjoj djeci lako. Puno je ometajućih faktora, nasilja ima i na ulicama. Nijedna televizija nema koncepciju razvoja dječjeg programa, naprosto jer to nije komercijalno. I ovo što se nudi, većinom je samo da se zadovolji potreba za zabavom a ne za nekim odgojem u nekom širem smislu.“
„Ja sam primjećivala na određenim kanalima te oznake koje su vas direktno upozoravale, ali iskreno govoreći, nisam ih se pridržavala. Pokušam ocijeniti vrstu sadržaja. Ali moram priznati – današnje je vrijeme takvo da su i roditelji umorni, pa im je najlakše poslati dijete pred TV, možda i zaspu, ne primijete šta im dijete gleda. To je prije svega ipak osobna odgovornost svakog roditelja“, kaže Gabrijela Rubić.
Ukoliko građani primijete da elektronski mediji krše zakonske odredbe ovog kodeksa, slučaj mogu prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
„Regulatorna agencija ima po Zakonu o komunikacijama mogućnost izricanja izvršnih mjera protiv onih koji se ne pridržavaju zakona i podzakonskih akata. Kad su u pitanju podzakonski akti Regulatorne agencije, u potpunosti je transponovana Evropska direktiva. Mi smo od Evropske komisije iz Brisela dobili zeleno svjetlo, dobili odobrenje i informaciju da su naši podzakonski akti u potpunosti usklađeni s Evropskom direktivom“, zaključuje Asja Rokša Zubčević.
„Sada smo uveli tri starosne dobi, tri kategorije, i što je još važnije – tri vremenska termina kada se tako kategorizovani sadržaji mogu prikazati. Znači, imamo kategoriju sadržaja 12+ koji se mogu prikazivati od 20 sati do šest ujutro, kategoriju 16+ koji se mogu prikazivati od 22-06 h, te kategoriju 18+ koji se mogu prikazivati od 24 h do šest časova“, kaže Rokša Zubčević.
U proteklih nekoliko godina na bh. radio i televizijskim stanicama pojavila se kategorizacija određenih sadržaja. Međutim, kako navodi Rokša - Zubčević, ti sadržaji nisu bili prilagođeni i određenom terminu emitovanja.
Asja Rokša Zubčević
„Najčešće je bila praksa da su kategorizovani neki sadržaji, pa su pušteni u nekom kasnom večernjem terminu. Na primjer, horor film je išao u kasnom večernjem terminu, što je i po sadašnjem Kodeksu u redu, međutim, iz razloga popunjavanja programske šeme ili bilo kog drugog razloga, sutra je taj film repriziran, sa istom tom oznakom 18+ u recimo terminu od 14 časova, kada je najvjerojatnije očekivati da mlada populacija bude ispred TV.“O tome kakve mogu biti reakcije male djece na neprimjerene sadržaje koji se emituju tokom dana, govori majka dvogodišnje djevojčice Gabrijela Rubić.
„Vrlo je malo sadržaja koje možete pustiti djetetu da gleda. S obzirom da sam ja i socijalni radnik po profesiji, primijetila sam da reagira i psihički i fizički na takve zvukove. Ako je pucnjava, prepadne se i sakrije, ako je galama ili povišen ton, svađa – isto tako reagira, tako da smo suprug i ja primorani da joj reduciramo gledanje i odredimo koje sadržaje ona može da gleda.“
Kada je u pitanju praksa elektronskih medija u označavanju onih sadržaja koji mogu loše uticati na djecu i maloljetnike, primjećuje se napredak ali nedovoljan, kaže predsjednik Udruženja pedagoga Kantona Sarajevo Esmir Salihović i dodaje:
„Krajnji cilj nam je da učenici ne gledaju sadržaje koji nisu primjereni njihovom uzrastu. Nasilje je najfrekventnije u nekom periodu kada su djeca budna. Moglo bi se još poraditi da takve neke emisije budu u nekom terminu koji je prihvatljiv za odrasle, a ne za djecu.“
Stručnjaci upozoravaju da je moguće, ukoliko dijete gleda nasilje, da se i samo počne ponašati nasilnički. Stoga je nužno oznakom obilježiti takve sadržaje, a s druge strane, što je rijetkost u BiH, trebalo bi obezbijediti i specijalizovane emisije za djecu, ističe Salihović:
„Ako gledaju nasilje, oni će ga primijeniti prema nekom slabijem vršnjaku. Nije ni današnjoj djeci lako. Puno je ometajućih faktora, nasilja ima i na ulicama. Nijedna televizija nema koncepciju razvoja dječjeg programa, naprosto jer to nije komercijalno. I ovo što se nudi, većinom je samo da se zadovolji potreba za zabavom a ne za nekim odgojem u nekom širem smislu.“
Ilustracija
Prema novom kodeksu o audiovizuelnim medijskim uslugama i medijskim uslugama radija, elektronski mediji bi trebali na vrijeme upozoriti roditelje da sadržaj koji slijedi nije preporučljiv za određenu starosnu dob. No, pitanje je koliko će se novih pravila pridržavati roditelji.„Ja sam primjećivala na određenim kanalima te oznake koje su vas direktno upozoravale, ali iskreno govoreći, nisam ih se pridržavala. Pokušam ocijeniti vrstu sadržaja. Ali moram priznati – današnje je vrijeme takvo da su i roditelji umorni, pa im je najlakše poslati dijete pred TV, možda i zaspu, ne primijete šta im dijete gleda. To je prije svega ipak osobna odgovornost svakog roditelja“, kaže Gabrijela Rubić.
Ukoliko građani primijete da elektronski mediji krše zakonske odredbe ovog kodeksa, slučaj mogu prijaviti Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.
„Regulatorna agencija ima po Zakonu o komunikacijama mogućnost izricanja izvršnih mjera protiv onih koji se ne pridržavaju zakona i podzakonskih akata. Kad su u pitanju podzakonski akti Regulatorne agencije, u potpunosti je transponovana Evropska direktiva. Mi smo od Evropske komisije iz Brisela dobili zeleno svjetlo, dobili odobrenje i informaciju da su naši podzakonski akti u potpunosti usklađeni s Evropskom direktivom“, zaključuje Asja Rokša Zubčević.