Predsjednik Asocijacije za informacione tehnologije u BiH - BAIT Brane Vujičić ističe da je i prema indeksu spremnosti za umrežavanje kroz informacione i komunikacione tehnologije za 2007. i 2008. godinu BiH na 95. mjestu od 127 izabranih zemalja:
„Taj indeks, zapravo, mjeri koliko je jedna zemlja u elektronskom smislu spremna i napredna. Gledajući indekse ostalih zemalja i indeks mjerenja globalne konkurentnoasti, vidjeli smo da ta dva indeksa stoje potpuno u korelaciji, što znači da smo na dnu ljestvice i po indeksu spremnosti za umrežavanje, a i po mjerenju indeksa globalne konkurentnosti. Zbilja smo negdje na dnu same ljestvice. Ako gledamo samo uže, ovaj naš region, onda možda Albanija dođe kao jedina zemlja koja je po tim nekim indeksima mjerenja iza nas.“
Postoji puno faktora zašto je to tako, objašnjava Vujičić:
„Mi smo već davne 2004. godine, odnosno Vijeće ministara usvojilo je dokumente, počev od politike strategije pa do akcionog plana razvoja informacionog društva. Nažalost, jako malo od onoga što je zacrtano akcionim planom je sprovedeno. Jedna od osnovnih zadaća, čak i od obaveza BiH još od 2002. godine je bila da se formira agencija za informaciona društva na državnom nivou koja je trebala biti nosilac i koordinator svih ovih aktivnosti.“
U Ministarstvu za komunikacije i promet Vijeća ministara BiH rekli su nam da je Zakon o agenciji za razvoj informacionog društva BiH još u proceduri. Pomoćnik ministra Željko Knežević, koji vodi sektor za komunikacije i informatizaciju, smatra da je politika i u ovom slučaju glavni kočničar:
„Čekajući da se osnuje na državnom nivou, osnovana je entitetska, što odmah izaziva da bude i na federalnom nivou takva agencija. Ja sam osobno protiv entitetskih agencija. Treba zajedno da imamo jednu agenciju koja će artikulirati sve projekte i promovirati na cijelom prostoru - i da rješenja svih tih procesa budu kompatibilna.“
Jedan od razloga trenutnog stanja u BiH su i vrlo mala ulaganja u informacione tehnologije i nauku općenito. Nije moguće ići dalje u situaciji kada zemlje u okruženju izdvajaju i po deset puta više sredstava za razvoj informatičkog društva, kaže Vujičić:
„Podatak iz 2006. godine je bio 29 eura taj neki prosjek ulaganja u BiH po glavi stanovnika. U Hrvatskoj je bilo negdje oko 200. U EU preko 700 eura ulažu godišinje. Znači, mi sa ovom stopom investiranja u tu tehnologiju ne možemo sigurno stići nikoga i možemo samo i dalje zaostajati.“
I u Ministarstvu komunikacija i prometa BiH smatraju da se za nauku i tehnologiju izdvaja malo. Pomoćnik ministra Željko Knežević:
„Ne ulaže se u znanje, u istraživanje, u razvoj. Znamo, sa 3,5 posto od bruto društvenog proizvoda ulaganja u istraživanje i razvoj ne može se ni pristupiti EU. Evo, Hrvatska ne može da zatvori poglavlje bez toga, a daleko više ulaže.“
O zaostajanju BiH u oblasti informatike govori i istraživanje za 2007. godinu o korištenju interneta koje je napravilo Regulatorna agencija za komunikacije BiH. Šef banjalučke kancelarije Regulatorne agencije Boris Kujundžić:
„U BiH djelovalo je ukupno 60 pružalaca internet usluga koji su imali dozvolu Regulatorne agencije. A rezultati istraživanja govore nam da je u prošloj kalendarskoj godini u BiH bilo ukupno oko 273 000 internet pretplatnika. U toj strukturi Dail up je i dalje najzastupljeniji sa 69 posto pretplatnika, dakle negdje oko 189 000. Drugu grupu čine pretplatnici usluga širokopojasnog pristupa, kojih ima 31 posto. Agencija procjenjuje da je u našoj državi u prošloj godini bilo 1, 055 000 aktivnih korisnika interneta. Kad uzmemo u obzir sve podatke, naša agencija procjenjuje da je stopa korištenosti interneta u BiH u 2007. godini iznosila 27,25 posto.“
Zaostatak u oblasti informacionih tehnologija negativno utiče i na konkurentsku sposobnost zemlje na svjetskom tržištu. Po ovom parametru, BiH od 122 rangirane zemlje zauzima tek 106. mjesto. Pa i pored toga, bh. vlasti na svim nivioma ne radi dovoljno da se uklone postojeće barijere, kažu naši sagovornici.