Džejla Ramović prvu pjesmu je snimila sa četiri godine. Danas ima 16 i mega je zvijezda na Youtubu. Samo jedan od njenih spotova je pogledalo pola miliona ljudi, a na drugoj društvenoj mreži instagramu je prati oko 122 hiljade osoba.
„Prate me osobe od 18 do 24 godine. Stariji manje, pošto oni koriste Facebook“, kaže Džejla.
Oni koji pripadaju srednjoj generaciji možda za Džejlu nisu nikada čuli, ali ona pripada novoj generaciji koja je iskoristila prednost digitalnog doba u kojem televizija i štampa ne postoje, već potpuno nova zanimanja - youtuberi i influenseri.
Među ove druge se ubraja Lejla Hodović. Ima 30 godina i majka je dvoje djece. Njen profil na Instagramu prati više od 30 hiljada osoba.
„Objavljujem ono što radim svakodnevno. Gdje idem, objavljujem slike gdje ispadnem lijepo, objavljujem slike djece, njihove snimke, kako rastu, šta rade svaki dan“, priča Lejla.
Youtuberi i influenseri su zapravo osobe koje su popularne na društvenim mrežama, blogu ili YouTube-u i imaju uticaj nad osobama koje ih prate. Ova pojava u Bosni i Hercegovini je još u povoju, ali zanimalo nas je - zbog čega se ljudi odlučuju da dijele svoju intimu? O tome govori influenser Mirza Mustafagić.
„Utičem kroz različite stvari, kroz određena socijalna pitanja, pa i egzistencijalnih. Recimo, danas sam prokomentarisao da naš grad ne može biti neočišćen, a pri tome smo grad soli“, navodi Mirza.
Mirzin profil na instragramu prati 18 hiljada osoba. Kaže da su to 80 posto žene od 20-do 30 godina. Da bi imao tako veliki broj pratioca svaki dan postavlja pojedinosti iz svog života, a neke od njih i naplaćuje. Evo šta on i Lejla o ovoj temi kažu:
„Nedavno sam imao upit za saradnju, da reklamiram tablete na biljnoj bazi za smirenje. Odbio sam ih, jer želim da ljudi koji me prate mi vjeruju. Ne mogu reklamirati tablete za smirenje ako sam stalno nasmijan“, ističe Mirza.
„Radim na principu da mi klijent pošalje neki proizvod, koji probam. Ukoliko se ispostavi da je dobar, ja ga reklamiram“, dodaje Lejla.
Instagram profil Lejle Hodović
Dobro upućeni kažu da se kompanije trenutno najviše reklamiraju putem influensera ili youtubera. Adis Nadarević ne spada među njih, jer je poznat po satiričnim komentarima o društveno-političkim zbivanjima, ali, kako kaže, nema ništa protiv da neko drugi zarađuje drugačije.
„Meni su bitniji procesi, djela i proizvodi djelovanja od onoga ko to radi. Više bih volio, ako me neko doživljava kao influensera, da više obrati pažnju na ono što pišem, što gvoorim i objavljujem, nego na mene kao influensera“, ocjenjuje Adis.
Nove sajber pojave, gdje svako može biti popularan i reći šta misli, najpopularniji su među mlađim uzrastima. Neke analize pokazuju kako djeca imaju dva puta veću koncentraciju prateći na svojim mobitelima sadržaje koje nude platforme kao što su instragram ili Yotube. Njihovi idoli su upravo tamo, kaže psihologinja Jasna Bajraktarević.
„Sistem vrednosti je okrenut tako da deca o sebi grade samopoštovanje na temelju broja lajkova i na temelju broja pratilaca na instragramu ili nekoj drugoj društvenoj mreži. To govori da možete da budete na najnekvalitetniji način interesantni i popularni samo zato što ćete reći što neko drugi neće“, pojašnjava Bajraktarević.
Bez obzira koliko društvene mreže trenutno imaju popularnost, psiholozi navode da se mogu ograničiti mladima kako bi ih koristili u pozitivne svrhe. Isto tako vjeruju da će, ipak, u narednom periodu doći do zasićenja praćenja osoba koje su poznate u digitalnom svijetu, te da će se mladi okrenuti stvarnim prijateljstvima.