U Banjaluci je u petak održana komemorativna sjednica povodom tragične pogibije petorice mladih padobranaca u nedjelju, 20. maja. Pilot i četiri padobranca stradali su kada se avion „cesna 182“ srušio prilikom polijetanja u banjalučkom nasleju Zalužani.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine provodi istragu o padu cesne u Banjaluci, kada su poginula petorica mladića.
Pilot Alen Crnalić, instruktori padobranstva Nemanja Goronja i Stefan Karanović, kao i tek punoljetni padobranci kojima je to trebalo da bude prvi skok - Nikola Stević i Srđan Kosić, stradali su neposredno nakon uzlijetanja aviona u banjalučkom naselju Zalužani. Roditelji nekih od njih sopstvenim očima gledali su kako se cesna ruši i odnosi živote njihovih najmilijih.
Tragedija kao što je ova, nezapamćena u Banjaluci, otvorila je pitanje sigurnosti u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
„S obzirom na težinu nesreće, istraga je vrlo komplikovana, a naš je zadatak da utvrdimo stvarne činjenice i stvarno šta je bilo, bez nekih špekulacija ili pretpostavki. Istraga će potrajati, po mojoj procjeni, dvije do tri sedmice i da ćemo u narednih 15 do 20 dana dati prve rezultate te istrage“, kaže glavni istražilac Komisije državnog ministarstva komunikacija i prometa Omer Kulić.
Kulić podsjeća da je Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH nadležna za sigurnost u tom segmentu transporta, te da je i ona dio istrage. Iz Direkcije, međutim, napominju da svi korisnici vazdušnog saobraćaja moraju voditi više računa o izdatim propisima i regulativima.
„Ono što ćemo mi nastojati učiniti nakon ovakvih dešavanja jeste da ćemo pojačati inspekcijske nadzore. Međutim, sve to može biti uvjetovano raspoloživošću odgovarajućeg kadra i financijskih sredstava“, navodi zamjenik generalnog direktora Direkcije Marinko Šimunović.
Ali bogato iskutsvo pilota i dvojice instruktora padobranstva, njihova sposobnost i rutina kojom su se bavili ovim opasnim sportom, ipak su nametnuli pitanja o odgovornosti nadležnih.
Propusti i krivica
Tako je Pero Karanović, otac stradalog Stefana, u otvorenom pismu, koje je dospjelo do medija, postavio brojna pitanja u vezi sa sigurnošću i uslovima u kojima se odvija civilno vazduhoplovstvo.
U potresnom obraćanju javnosti, Karanović, koji je inače inžinjer elektrotehnike, analizirao je moguće uzroke pada aviona, ali i eventualne propuste i greške onih koji su za tragediju najodgovorniji. U nizu tehničkih primjedbi koje su se odnosile na preopterećenost aviona, njegovu starost i gubitak performansa, kao i aerodromske uslove, otac stradalog Stefana je naglasio:
Zbog, kako je napisao, korupcije koja je pojela ovu zemlju, zbog lošeg odnosa vlasti prema civilnom vazduhoplovstvu, kao i lošeg odnosa grada prema aerodromu u Zalužanima, a prvenstveno zbog toga da se ponovo ne desi slična tragedija, Karanović je pozvao kompletno rukovodstvo RS, gradonačelnika Banjaluke i direktora Civilne direkcije za vazduhoplovstvo da podnesu ostavke.
U Padobranskom klubu Banjaluka, međutim, ne žele spekulisati i čekaju nalaze istrage.
„Kao i svi sportski kolektivi, ovo je sportsko vazdihoplovstvo – ljudi su prepušteni uglavnom sami sebi, to su činjenice, kako se ko snađe i umije. Što se tiče tog aviona, Vlada RS nam je kupila taj avion 2008. godine. To je bio najbolji avuin, ali eto - desi se katastrofa u najboljem avionu, a kod ostalih ne. Tu nema pravila, to je tako“, navodi predsjednik Kluba Duško Grmuša.
Ipak, Grmuša na kraju kaže:
„Padobranstvo je visoko rizičan sport i svake godine nosi žrtve, nažalost. A koliko se društvo brine? Nikako.“
Članovi Padobranskog kluba Banjaluka ispratili su svoje stradale drugove, u čiju čast su nosili crne majice s natpisom “Vedro nebo, braćo”. Ali da li će se nebo zaista razvedriti i da li će se povesti više računa o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, vidjeće se nakon istrage koja treba da odgovori na pitanje da li je banjalučka tragedija nesrećna slučajnost ili nemar nadležnih.
Ministarstvo komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine provodi istragu o padu cesne u Banjaluci, kada su poginula petorica mladića.
Pilot Alen Crnalić, instruktori padobranstva Nemanja Goronja i Stefan Karanović, kao i tek punoljetni padobranci kojima je to trebalo da bude prvi skok - Nikola Stević i Srđan Kosić, stradali su neposredno nakon uzlijetanja aviona u banjalučkom naselju Zalužani. Roditelji nekih od njih sopstvenim očima gledali su kako se cesna ruši i odnosi živote njihovih najmilijih.
Tragedija kao što je ova, nezapamćena u Banjaluci, otvorila je pitanje sigurnosti u oblasti civilnog vazduhoplovstva.
„S obzirom na težinu nesreće, istraga je vrlo komplikovana, a naš je zadatak da utvrdimo stvarne činjenice i stvarno šta je bilo, bez nekih špekulacija ili pretpostavki. Istraga će potrajati, po mojoj procjeni, dvije do tri sedmice i da ćemo u narednih 15 do 20 dana dati prve rezultate te istrage“, kaže glavni istražilac Komisije državnog ministarstva komunikacija i prometa Omer Kulić.
Kulić podsjeća da je Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH nadležna za sigurnost u tom segmentu transporta, te da je i ona dio istrage. Iz Direkcije, međutim, napominju da svi korisnici vazdušnog saobraćaja moraju voditi više računa o izdatim propisima i regulativima.
„Ono što ćemo mi nastojati učiniti nakon ovakvih dešavanja jeste da ćemo pojačati inspekcijske nadzore. Međutim, sve to može biti uvjetovano raspoloživošću odgovarajućeg kadra i financijskih sredstava“, navodi zamjenik generalnog direktora Direkcije Marinko Šimunović.
Ali bogato iskutsvo pilota i dvojice instruktora padobranstva, njihova sposobnost i rutina kojom su se bavili ovim opasnim sportom, ipak su nametnuli pitanja o odgovornosti nadležnih.
Propusti i krivica
Tako je Pero Karanović, otac stradalog Stefana, u otvorenom pismu, koje je dospjelo do medija, postavio brojna pitanja u vezi sa sigurnošću i uslovima u kojima se odvija civilno vazduhoplovstvo.
U potresnom obraćanju javnosti, Karanović, koji je inače inžinjer elektrotehnike, analizirao je moguće uzroke pada aviona, ali i eventualne propuste i greške onih koji su za tragediju najodgovorniji. U nizu tehničkih primjedbi koje su se odnosile na preopterećenost aviona, njegovu starost i gubitak performansa, kao i aerodromske uslove, otac stradalog Stefana je naglasio:
Avionska nesreća u kojoj su poginuli mladi padobranci.
„Za ovakvo stanje civilnog vazduhoplovstva kriva je vlast, bahata vlast koja vidi samo sebe i postoji samo zbog sebe. Ta vlast okružena je poltronima koji ne znaju ni kako se zovu, ali, Bože moj, što ne bi oni primali tu platu umjesto nekog drugog? Ovaj put su izginula ova djeca, a sutra će izginuti i vaša djeca, gospodo iz vlasti.“Zbog, kako je napisao, korupcije koja je pojela ovu zemlju, zbog lošeg odnosa vlasti prema civilnom vazduhoplovstvu, kao i lošeg odnosa grada prema aerodromu u Zalužanima, a prvenstveno zbog toga da se ponovo ne desi slična tragedija, Karanović je pozvao kompletno rukovodstvo RS, gradonačelnika Banjaluke i direktora Civilne direkcije za vazduhoplovstvo da podnesu ostavke.
U Padobranskom klubu Banjaluka, međutim, ne žele spekulisati i čekaju nalaze istrage.
„Kao i svi sportski kolektivi, ovo je sportsko vazdihoplovstvo – ljudi su prepušteni uglavnom sami sebi, to su činjenice, kako se ko snađe i umije. Što se tiče tog aviona, Vlada RS nam je kupila taj avion 2008. godine. To je bio najbolji avuin, ali eto - desi se katastrofa u najboljem avionu, a kod ostalih ne. Tu nema pravila, to je tako“, navodi predsjednik Kluba Duško Grmuša.
Ipak, Grmuša na kraju kaže:
„Padobranstvo je visoko rizičan sport i svake godine nosi žrtve, nažalost. A koliko se društvo brine? Nikako.“
Članovi Padobranskog kluba Banjaluka ispratili su svoje stradale drugove, u čiju čast su nosili crne majice s natpisom “Vedro nebo, braćo”. Ali da li će se nebo zaista razvedriti i da li će se povesti više računa o bezbjednosti vazdušnog saobraćaja, vidjeće se nakon istrage koja treba da odgovori na pitanje da li je banjalučka tragedija nesrećna slučajnost ili nemar nadležnih.