Turski lideri tvrde da takozvana “državna sjenka” stoji iza pokušaja državnog udara u Turskoj, što je kodni naziv za pokret turskog religijskog vođe Fetulaha Gulena. Ko je zapravo Gulen?
Autor: Charles Recknagel
Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan i ljudi oko njega bili su brzi u optužbi da iza pokušaja državnog udara stoji pokret koji nazivaju “državna sjenka”, odnosno sedamdesetpetogodišnji turski vjerski vođa koji živi u Pensilvaniji u SAD.
Gulen je međutim, u saopštenju odbacio optužbe.
"Kao neko koji je trpio pod nekoliko vojnih udara proteklih nekoliko decenija, posebno je uvredljivo da budem optužen za bilo kakvu vezu sa ovakvim pokušajem. Kategorično odbijam ovakve optužbe", naveo je Gulen.
Ko je Fetulah Gulen i zbog čega Erdogan krivi njegov pokret za pokušaj puča?
Gulen, koji živi u egzilu u SAD od 1999, nekadašnji je Erdoganov saveznik koji je pomogao turskom predsjedniku da njegova vjerski konzervativna Partija pravde i razvoja (AKP) dođe na vlast 2002. godine.
Međutim, dvojica saveznika uskoro su se razišli, navodno zbog pitanja podjele moći i Erdoganovog autoritarnog stila upravljanja. U maju je Gulenov pokret označen kao teroristička organizacija u Turskoj.
Teolog koji je vodio molitve petkom u glavnoj džamiji u Izmiru kasnih šezdesetih otišao je u dobrovoljni egzil 1999, kada je optužen za pokušaj podrivanja sekularne strukture države.
Optužbe protiv njega su kasnije odbačene, ali je on ostao u Sjedinjenim Državama, gdje živi kao vođa jedne od najvećih islamskih civilnih organizacija, baziranih na vjerskim uvjerenjima. Smatra se da njegov pokret Hizmet ima milione sljedbenika i sponzora za 1.000 centara zasnovanih na islamskim dogmama, koji pomažu srednjoškolcima u pripremi ispita na univerzitetima u 150 država.
Fetulah Gulen i Redžep Tajib Erdogan iz vremena kada su bili saveznici
Gulenov pokret Hizmet, koji ističe da služi zajednici u skladu sa konzervativnim vjerskim vrijednostima, generalno se smatra propagatorom umjerene forme islama. Međutim, neke vlade su ga označile kao prijetnju zbog mreže koju je isprepleo među bogatim biznismenima i studenima u njegovim centrima.
Centre su osnovali biznismeni članovi pokreta i kako studenti često dolaze iz siromašnih familija, kritikovani su da su zapravo laki regrutni centri za pokret koji nema formalnu međunarodnu strukturu i zvanične liste članova. Članovi, međutim, kažu da jednostavno rade u labavoj alijansi jer ih inspirišu Gulenove poruke o služenju javnom dobru.
U centralnoj Aziji, koja je otvorila vrata Gulenovim školama nakon raspada Sovjetskog saveza 1991. godine centri su kasnije preuzeti iz ruku Gulenovog pokreta zbog tvrdnji autoritarnih vlada u toj regiji da su poticali islamistički aktivizam.
Međutim, nigdje pokret nije pod takvom „vatrom“ kao u Turskoj, gdje Erdoganova vlada konstantno optužuje Gulenove sljedbenike da pokušavaju koristiti svoje pozicije u državnim institucijama kako bi uzdrmajli vladu i uzurpirali vlast.
Erdogan je ranije optužio Gulenov pokret da stoji iza nekoliko pokušaja da se uzdrma njegova administracija, posebno u slučaju istrage 2013. godine, u korupcijskom skandalu u koji su bili umiješani neki od Erdoganovih najbližih saradnika. Oni su osumnjičeni da su koristili državne fondove da kupe iIi prenesu zlato u Iran kako bi pomogli Teheranu da prevlada posljedice ekonomskih sankcija uvedenih zbog nuklearnog programa te zemlje.
Vlada je zatim smijenila mnoge tužioce i visoke zvaničnike uključene u istragu o korupciji, a Erdogan je javnosti objasnio da je bilo neophodno zaštititi Tursku od “mračnih snaga” koje je žele uništiti.
Erdogan je prošle godine takođe uspio da preuzme Gulenove škole, imenovanjem vladinih povjerenika za njih.
Nakon pokušaja državnog udara, sve su prilike da će Erdogan pojačati napore da uništi Gulenov pokret u zemlji.