Niti jedan konkretan korak nije napravljen za rješavanje statusa Zemaljskog muzeja BiH od kada su istražitelji Tužilaštva BiH ušli u prostorije Muzeja. Zbog toga je Federalno ministarstvao kulture i sporta pomoć zatražilo od pravosudnih institucija Kantona Sarajevo i Federacije BiH.
U Ministarstvu smatraju da je ovaj nacionalni spomenik gotovo dvije godine nezakonito zatvoren, te da su pojedini uposlenici počinili krivična djela. I privremeni Upravni odbor, kome je u međuvremenu istekao mandat, smatra da grupa radnika Zemaljski muzej drži kao taoca.
Radnici i dalje rade u Muzeju, brinu o eksponatima, bez plate, a kako kažu - do sada nisu dobili nijedno ozbiljno, dugoročno rješenje za status Muzeja.
„Ništa se ne rješava, daske na vratima Muzeja su jako loš znak ne samo za kulturu u ovoj zemlji nego i za stanje duhova - jer očito je da zatvorenost Zemaljskog muzeja, čini se, više nikome ne smeta i to smo prihvatili kao neku našu datost. Žalosno je, ali je tako“, prokomentarisao je član privremenog Upravnog odbora Jakob Finci stanje u Zemaljskom muzeju, čiji su uposlenici zbog neriješenog statusa zatvorili vrata za javnost ove najstarije kulturne institucije u BiH.
Svi akteri u sporu - radnici, Federalno ministarstvo kulture, pa i članovi Upravnog odbora čekaju da pravosudne institucije urade svoj posao. Cijeli slučaj, bivši predsjedvajući Upravnog odbora, poznati bh. reditelj Haris Pašović naziva nezakonitim:
Haris Pasšović
„Privremeni Upravni odbor tokom nekoliko mjeseci iscrpio je sve mogućnosti uspostavljanja dijaloga sa jednom grupom ljudi koji Muzej, drže pod opsadom zapravo. Mislim da je sada to došlo u jednu dobru tačku, a to je da to nije više političko pitanje nego da je to sada pravno pitanje i da to javno dobro od opće vrijednosti u BiH se mora vratiti u posjed javnosti, da vlast mora ponovo da uspostavi svoju jurisdikciju nad svojom institucijom i da se to jednostavno oduzme iz ruku grupe ljudi koja neovlašteno već dvije godine Muzej drži kao taoca“, tvrdi Pašović.
I radnici čekaju odluke pravosudnih institucija. Tužili su državu zbog neriješenog statusa Muzeja, ali i Muzej, jer već 30 mjeseci ne primaju plate. Bez obzira na to, dolaze na posao i brinu se o eksponatima.
„Sudski postupci su u toku jer Muzej je tužio državu, odnosno tužio je Federaciju i Kanton jer treba končano da se utvrdi ko preuzima nadležnost nad Zemaljskim muzejom BiH, ko će znači obezbjeđivati financiranje ove ustanove“, naglašava Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja.
Još u junu ove godine, Tužilaštvo BiH izuzelo je dokumentaciju o poslovanju ove kulturno-naučne institucije. No Federalno ministarstvo kulture i sporta, zbog sporosti cijelog procesa, prije sedam dana zatražilo je pomoć federalnih i kantonalnih pravosudnih institucija.
Adnan Busuladžić
Federalni ministar kulture i sporta Salmir Kaplan kaže da će podnijeti krivičnu prijavu, prije svega, protiv direktora Muzeja Adnana Busuladžića i ostalih radnika:
„Gospodin Busuladžić svakako da je osoba koja je glavna smetnja za otvaranje Zemaljskog muzeja, osoba koja od 1. 10. 2012. radi na Filozofskom fakultetu u punom radnom odnosu, na određeno vrijeme doduše, ali znamo da su svi profesori na fakultetu do sticanja zvanja redovnog profesora u vanrednom odnosu, tako da je to u biti jedan posao za stalno. I kad je to postao 1. 10. 2012., tri dana kasnije znači 4. 10. 2012. je odlučio da zatvori Muzej, što je mislim u najmanju ruku nefer i nepravedno prema ostalim radnicima koje sada drži za taoce", konstatuje Kaplan.
Federalna vlada traži od radnika da skinu daske sa vrata Muzeja, te da ih otvore za javnost.
„Mi ne bismo posezali za pravosudnim institucijama da su oni otvorili to. Ali nećemo principijelno da uplatimo nijednu jedinu konvertibilnu marku dok ne otvore. Tražimo da otvore Zemaljski muzej. Mi smo obezbijedili plaće, obezbijedili smo poseban naziv transfera – transfer za Zameljski muzej u okviru budžeta Federacije. On se sad nalazi pri Ministarstvu obrazovanja i nauke. Imate sad i Zakon o budžetu i Odluku Vlade o utrošku sredstava, znači dva dokumenta koji garantiraju da imaju ta sredstva, nekih 300.000 maraka - i kad bi 1. 9. otvorili, do kraja ove godine bi imali platu. I ko to ima hrabrosti za taj transfer da sada kaže da dogodine nema to. Nema šanse. Može samo umjesto 300.000 da bude 90.000 ili da bude milion“, naglašava ministar Kaplan.
No radnici pokušaje federalnih vlasti i privremenog Upravnog odbora da riješe ovaj problem ne smatraju dugoročnim rješenjem.
„Činjenica da se nudi nekakvih 30.000 za rad Muzeja s obzirom na gabarite institucije je zaista kap u moru, s tim što se nakon toga nije nudilo ništa. Nije se nudilo nikakvo drugo, dalje rješenje. Krajnje je vrijeme da se očituje neki od nivoa vlasti ko je nasljednik. Jedan od nivoa vlasti bi morao preuzeti ta osnivačka prava. To dosad još niko nije učinio“, zaključuje Marica Filipović, zamjenica direktora Zemaljskog muzeja.