U okviru 31. Međunarodnog festivala "Sarajevska zima" u srijedu je održan književni susret povodom obilježavanja 80 godina od rođenja Tvrtka Kulenovića. Ovog bh. pisca i univerzitetskog profesora Filozofski fakultet u Sarajevu i časopis "Sarajevske sveske" su kandidovali za Nobelovu nagradu za književnost u 2015. godini.
Specifičan način umjetničkog mišljenja i izuzetan profesor su, vjerovatno, glavne odrednice kada opisujemo Tvrtka Kulenovića.
"Nedavno je Miljenko Jergović u napisao da je Tvrtko Kulenović pun znanja, da je iz njega ispadalo znanje kao ključevi iz džepova nekog starog gimnazijskog profesora. Kulenović zaista jeste to", kaže Muhamed Dželilović književni historičar i esejist.
Tvrtko Kulenović
Praveći paralelu između Kulenovića i najvećeg živućeg francuskog mislioca Alaina Badioua, Dželilović ističe da Tvrtko Kulenović primjenjuje sva četiri tipa istina koje zagovara Badiou.
"Prema Badiouu postoje četiri tipa temeljna tipa istina: naučne, političke, umjetničke - o kojima najčešće govorimo kada je Kulenović u pitanju – i istine ljubavi. Kad spojite sve četiri istine dobijete nešto što bi, otprilike, odgovaralo tipu mišljenja Tvrtka Kulenovića", ističe Dželilović.
Na književnom susretu u Sarajevu govorio je i pisac Edin Pobrić. On smatra da je Tvrtko Kulenović jedinstvena pojava u regionu kada je riječ o književnosti i umjetnosti uopšte.
"Ako želite da učite kreativno pisanje, model prema kojem možete učiti su Kulenovićevi eseji jer je on u esejima potpuno rekonstruisao savremenu nauku o književnosti. Govorimo li o putopisima, onda znajte da imate posla sa 'hodajućom enciklopedijom'. On je erudita nevjerovatnih imaginativnih sposobnosti, ali koji pored te erudicije ima jednu kulturu slušanja. Tako da su njegovi putopisi, odgovorno tvrdim, najbolje što ima bh. književnost", tvrdi pisac Edin Pobrić.
Pobrić smatra da je roman "Istorija bolesti" jedna od rijetkih primjera bh. literature koja otvoreno govori o smrti.
"Imate velikog Mešu Selimovića koji u naslovu ima 'Derviš i smrt', ali o smrti nema ni riječi. Dakle, 'Istorija bolesti' je priča o smrti. Ali, kada čitate taj roman osjetite jezu - da nema patetike, binarnih opozicija kao i ničega drugog osim svjedočenja", kaže Pobrić.
Međutim, tvrdi Edin Pobrić, Bosna i Hercegovina još nije svjesna značaja ovog autora.
Književni susret posvećen Kulenoviću
"Naše doba je doba skandala, doba vizuelnih umjetnosti. Nažalost, vrijednosti se osjete tek onog trenutka kad nekoga nema. Tvrtkova, pazite šta ću reći, nesreća je što je živ, a što nema skandala oko njega. Međutim, ostaju njegova djela koja govore i koja su jako dobra", konstatuje Pobrić.
Univerzitetski profesor i pisac Almir Bašović mišljenja je da je čudno da se toliko potencira nominacija za Nobelovu nagradu jer je "Tvrtko Kulenović u svojih 80 godina u tolikoj mjeri zadužio bh. kulturu da je to teško pobrojati".
Autor eseja, putopisa, romana, radio-drama, pripovijedaka, Tvrtko Kulenović bavio se i problematikom slikarstva, azijskog pozorišta, Commediom dell'arte, teorijskim osnovama evropskog modernog teatra, te bio balkanski pionir novih promišljanja - pristupa o strukturalizmu ili teoriji recepcije.
"Kad nabrojite svo njegovo stvaralaštvo - to je dovoljno za nekoliko života, a ne za jedan život. Onaj kome je trebala ova nominacija da bi shvatio svu vrijednost Tvrtka Kulenovića, kao čovjeka koji od naše kulture pravi malo više kulturu, moram priznati da taj nije - Bog zna šta - čitao u životu", kategoričan je Bašović.
"Da li Bosna i Hercegovina kasni sa ovom nominacijom - vrijeme će pokazati. Ali, ne smatram da je nominacija važnija od samog djela Tvrtka Kulenovića, jer u posljednje vrijeme smo svjedoci da Nobelova nagrada nije uvijek vezana za kvalitetu. Kao i na sve drugo u našem svijetu - i na to utiču razni faktori", zaključuje Almir Bašović.