Zbog izjave oskarovca i nekadašnjeg logoraša nacističkog konclogora Branka Lustiga da nema boga, kninski osnovnoškolci su pred godinu dana bojkotirali njegovo predavanje o holokaustu i toleranciji. Projekcije filmova o holokaustu i predavanja Branka Lustiga dio su projekta Edukacijskih jutara u sklopu Festivala tolerancije. Ove je godine dvorana Doma Hrvatske vojske u Kninu bila prepuna.
Zbog izjave da za njega bog ne postoji, jer - da postoji – ne bi dozvolio ni Srebrenicu ni holokaust, oskarovca i i preživjelog logoraša nacističkih konclogora Branka Lustiga dočekala je pred godinu dana u Kninu - prazna dvorana. Lustig je tada u Knin došao prikazati potresni film o stradanju jednog dječaka u holokaustu i održati tribinu o toleranciji. Iako se radi o projektu kojeg je za učenike osnovnih i srednjih škola preporučilo Ministarstvo prosvjete, zbog neizravnog bojkota ravnatelja osnovnih škola, koji su naknadno dobili i potporu HDZ-ove kninske gradonačelnice, na projekciji se pojavio jedan jedini učenik.
Ove je godine dvorana kninskog Doma Hrvatske vojske bila prepuna učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih nastavnika i profesora, njih ukupno preko 400, koji su mogli pogledati film „Nadarena djeca“ o strahotama holokausta, čuti Lustigovo predavanje, razgovarati s njime i čuti poruku tolerancije i opasnosti od ponavljanja prošlosti:
„Prenesite na svoje prijatelje, a jednoga dana kada ćete imati djecu, prenesite na svoju djecu. I nemojte nikako dozvoliti da se fažizam ponovi.“
Evo što sam Lustig kaže o uspjehu kninske tribine:
„Konačno se ispunilo ono što sam želio. Uopće, ova turneja, ova tri dana što smo obilazili okolo Hrvatsku pokazali su se jako plodnim - i jako smo sretni jer u svakom gradu, i u Šibeniku i u Zadru, a evo i ovdje, ne može biti više djece.“
Među okupljenima na tribini bio je i ravnatelj kninske srednje škole „Lovro Monti“ Mirko Antunović, koji u izjavi za RSE snažno pozdravlja Lustigove napore:
„Za mene je, a mislim da bismo svi trebali dijeliti takvo stajalište, predavanje i film su bili izrazito dirljivi. Imamo čovjeka koji ima ogromno životno iskustvo i prošao je to što je prošao. Poruka je univerzalna, općeljudska, da se nikada zlo holokausta ne ponovi. S obzirom na ona događanja u Kninu, s tim da je gospodin Lustig prvi put imao neuspjelo predavanje, poruka je jednostavna: ne trebaju se građani Knina ni niko bojati tih univerzalnih poruka. Nema u njima ništa loše, dapače", konstatira Antunović.
Učenje o holokaustu i mlade generacije
Ne radi se ni o kakvoj borbi protiv religije, već o vrijednostima važnim i za same Kninjane, naglašava profesor Antunović:
„Upravo se radi o univerzalnim porukama ljubavi, mira, tolerancije – pogotovo u jednom Kninu gdje imamo strukturu stanovništva kakvu imamo. Imamo puno doseljenih ljudi sa strane, imamo domicilno stanovništvo, imamo ljude koji su došli iz Janjeva itd.“
Radi se o Edukacijskim jutrima u skopu Festivala toolerancije, na kojima se od 2009. godine na multimedijalan i multidisciplinaran način uči o holokaustu i nepravdama i zločinima nacističkog režima.
Ne postoji izvaninstitucionalna platforma za učenje o tome, desničarske ideologije i politike u posljednje vrijeme jačaju, a svjedoci smo i porasta nasilja među mladima, diskriminacije i socijalnih nepravdi, kažu organizatori ovog projekta koji već petu godinu obilazi gradove u Hrvatskoj i radi sa učenicima osnovnih i srednjih škola.
Međutim, poučavanje o holokaustu nije samo sebi svrha, već se iz te tragične epizode svjetske povijesti nastoji mlade naučiti više o prihvaćanju različitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja.
Za komentar kninskog predavanja Branka Lustiga zamolili smo političkog analitičara i profesora osječkog Evangeličkog teološkog fakulteta Jaroslava Pecnika:
„Naravno da je to jedna izuzetno dobra vijest - da se u jednoj smirenoj, tolerantnoj atmosefri može progovoriti o holokaustu, zločinima i svim strahotama koje su vežu uz rat", ocjenjuje Pecnik.
Pecnik pozdravlja što se ove godine nije u Kninu ponovio prošlogodišnji bojkot, ali ne može prešutjeti jednu ciničku opasku:
„Zašto se to u Kninu nije ponovilio? Ja ću sad biti malo ciničan: s jedne strane sada postoji druga zanimacija - tu je pitanje ćirilice, tu je pitanje skidanja ploča i u biskupiji, znači u okolici Knina, pa onda i šire, u nekim drugim mjestima, a sve je to vezano uz Vukovar, pa onda, hoću u tom ciničnom tonu nastaviti dalje, nema više vremena toliko vremena za Lustiga.“
Osim ovog dnevnopolitičkog objašnjenja, Pecnik ipak vjeruje da postoji još jedan razlog za to da je ove godine Lustigovo "Edukacijsko jutro o holokaustu" održano pred prepunom dvoranom:
„S druge strane, doista vjerujem u to da su ljudi počeli barem razaznavati da je antifašizam jedna civilizacijska vrijednost", zaključuje Pecnik.
Zbog izjave da za njega bog ne postoji, jer - da postoji – ne bi dozvolio ni Srebrenicu ni holokaust, oskarovca i i preživjelog logoraša nacističkih konclogora Branka Lustiga dočekala je pred godinu dana u Kninu - prazna dvorana. Lustig je tada u Knin došao prikazati potresni film o stradanju jednog dječaka u holokaustu i održati tribinu o toleranciji. Iako se radi o projektu kojeg je za učenike osnovnih i srednjih škola preporučilo Ministarstvo prosvjete, zbog neizravnog bojkota ravnatelja osnovnih škola, koji su naknadno dobili i potporu HDZ-ove kninske gradonačelnice, na projekciji se pojavio jedan jedini učenik.
Ove je godine dvorana kninskog Doma Hrvatske vojske bila prepuna učenika osnovnih i srednjih škola i njihovih nastavnika i profesora, njih ukupno preko 400, koji su mogli pogledati film „Nadarena djeca“ o strahotama holokausta, čuti Lustigovo predavanje, razgovarati s njime i čuti poruku tolerancije i opasnosti od ponavljanja prošlosti:
„Prenesite na svoje prijatelje, a jednoga dana kada ćete imati djecu, prenesite na svoju djecu. I nemojte nikako dozvoliti da se fažizam ponovi.“
Evo što sam Lustig kaže o uspjehu kninske tribine:
„Konačno se ispunilo ono što sam želio. Uopće, ova turneja, ova tri dana što smo obilazili okolo Hrvatsku pokazali su se jako plodnim - i jako smo sretni jer u svakom gradu, i u Šibeniku i u Zadru, a evo i ovdje, ne može biti više djece.“
Među okupljenima na tribini bio je i ravnatelj kninske srednje škole „Lovro Monti“ Mirko Antunović, koji u izjavi za RSE snažno pozdravlja Lustigove napore:
„Za mene je, a mislim da bismo svi trebali dijeliti takvo stajalište, predavanje i film su bili izrazito dirljivi. Imamo čovjeka koji ima ogromno životno iskustvo i prošao je to što je prošao. Poruka je univerzalna, općeljudska, da se nikada zlo holokausta ne ponovi. S obzirom na ona događanja u Kninu, s tim da je gospodin Lustig prvi put imao neuspjelo predavanje, poruka je jednostavna: ne trebaju se građani Knina ni niko bojati tih univerzalnih poruka. Nema u njima ništa loše, dapače", konstatira Antunović.
Učenje o holokaustu i mlade generacije
Ne radi se ni o kakvoj borbi protiv religije, već o vrijednostima važnim i za same Kninjane, naglašava profesor Antunović:
„Upravo se radi o univerzalnim porukama ljubavi, mira, tolerancije – pogotovo u jednom Kninu gdje imamo strukturu stanovništva kakvu imamo. Imamo puno doseljenih ljudi sa strane, imamo domicilno stanovništvo, imamo ljude koji su došli iz Janjeva itd.“
Radi se o Edukacijskim jutrima u skopu Festivala toolerancije, na kojima se od 2009. godine na multimedijalan i multidisciplinaran način uči o holokaustu i nepravdama i zločinima nacističkog režima.
Ne postoji izvaninstitucionalna platforma za učenje o tome, desničarske ideologije i politike u posljednje vrijeme jačaju, a svjedoci smo i porasta nasilja među mladima, diskriminacije i socijalnih nepravdi, kažu organizatori ovog projekta koji već petu godinu obilazi gradove u Hrvatskoj i radi sa učenicima osnovnih i srednjih škola.
Međutim, poučavanje o holokaustu nije samo sebi svrha, već se iz te tragične epizode svjetske povijesti nastoji mlade naučiti više o prihvaćanju različitosti i pristupanju svakom čovjeku kao pojedincu vrijednom poštovanja.
Za komentar kninskog predavanja Branka Lustiga zamolili smo političkog analitičara i profesora osječkog Evangeličkog teološkog fakulteta Jaroslava Pecnika:
„Naravno da je to jedna izuzetno dobra vijest - da se u jednoj smirenoj, tolerantnoj atmosefri može progovoriti o holokaustu, zločinima i svim strahotama koje su vežu uz rat", ocjenjuje Pecnik.
Pecnik pozdravlja što se ove godine nije u Kninu ponovio prošlogodišnji bojkot, ali ne može prešutjeti jednu ciničku opasku:
„Zašto se to u Kninu nije ponovilio? Ja ću sad biti malo ciničan: s jedne strane sada postoji druga zanimacija - tu je pitanje ćirilice, tu je pitanje skidanja ploča i u biskupiji, znači u okolici Knina, pa onda i šire, u nekim drugim mjestima, a sve je to vezano uz Vukovar, pa onda, hoću u tom ciničnom tonu nastaviti dalje, nema više vremena toliko vremena za Lustiga.“
Osim ovog dnevnopolitičkog objašnjenja, Pecnik ipak vjeruje da postoji još jedan razlog za to da je ove godine Lustigovo "Edukacijsko jutro o holokaustu" održano pred prepunom dvoranom:
„S druge strane, doista vjerujem u to da su ljudi počeli barem razaznavati da je antifašizam jedna civilizacijska vrijednost", zaključuje Pecnik.