Iako je međunarodna zajednica, a posebno Evropska unija, proteklih mjeseci kroz tzv. Britansko-njemačku inicijativu na neki način obrnula prioritete u BiH, stavivši u prvi plan ekonomsko-socijalna, a ne politička pitanja zbog kojih je ta zemlja već godinama u zastoju, čini se da ni dan-danas, kada se pomenu sporne teme, poput presude „Sejdić-Finci“, nema dogovora i napretka ključnih bh. političkih aktera.
Uprkos tome što se o pitanjima poput izbora članova Predsjedništva države ili izaslanika u domove naroda, koji se doživljavaju kao ključni elementi etničke zaštite, raspravlja u nešto opuštenijoj atmosferi, do sporazuma je još dug put.
Pozitivne ocjene koje je BiH po prvi put posljednjih godina dobila iz Bruxellesa i stvaranje stabilne većine u politički rovitom entitetu Federacija BiH dobra su prilika da se opet otvore pitanja kojima će se riješiti problem da jedan narod drugom bira političke predstavnike, smatraju u Institutu za društveno-politička istraživanja – IDPI – iz Mostara.
Podsjetimo, to je na tragu zahtjeva hrvatskih političkih predstavnika u BiH, koji podsjećaju da je u dva pretposljednja izborna mandata član tadašnjeg državnog Predsjedništva, Željko Komšić, izabran glasovima Bošnjaka.
Ivan Vukoja, foto: Mirsad Behram
„Kontekst u kojem je naša zemlja napokon krenula putem određenog napretka i kroz reformsku agendu je zapravo dobra okolnost da se otvori neka bitna politička pitanja, koja mislim da se moraju riješiti, kako bi država bila funkcionalnija i kako se niko ne bi osjećao ugrožen i diskriminiran u ovoj državi“, objašnjava član Stručnog tima IDPI-ja Ivan Vukoja.
„Čini mi se da nikada nismo bili toliko blizu da počnemo rješavati i hrvatsko pitanje, a čini mi se da shvaćamo svi da je hrvatsko pitanje u BiH eminentno i pitanje Bosne i Hercegovine“, kaže predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora, koji sebe smatra krovnom organizacijom bh. Hrvata, Božo Ljubić.
Za razliku od postojećeg modela da se iz RS-a bira jedan, a iz Federacije BiH kao jedne izborne jedinice dva člana državnog Predsjedništva, na pregovaračkom stolu proteklih godina bio je i prijedlog o indirektnom izboru članova Predsjedništva u Parlamentu. Međutim, srpski predstavnici bili su protiv, dok bošnjački nisu željeli pristati na asimetriju, odnosno na to da se u RS-u član kolektivnog šefa države bira direktno, a u Federaciji BiH indirektno.
Zvaničnici iz entiteta Republika Srpska, bez obzira što pripadaju oštro suprotstavljenim opcijama, jedinstveni su u stavu da je problem u Federaciji.
„RS očito u tom dijelu nije problem. Mi smo pokazali vrlo širok prostor da ćemo prihvatiti svako rješenje oko kojeg se ta dva naroda dogovore i ja mislim da to otvara prostor“, ocjenjuje član Predsjedništva BiH iz RS-a Mladen Ivanić.
Slično govori i predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik.
„Republika Srpska ostaje pri svom stavu i on nije ni protiv koga uperen. RS pristaje da uđe u inovaciju ustava u dijelu kojim se traži odlukom Sejdić-Finci. Naš stav o tome je jasan. I ovo vrijeme je proteklo u tome što nije bilo konsenzusa u Federaciji o tom pitanju“, smatra Dodik.
A šta kažu partneri u Federaciji BiH?
„Danas je ključ dogovora između bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji BiH. I, koliko vidim, tu postoji jedan izražen iskorak u odnosu na neko dosadašnje vrijeme. Nijedni naredni izbori se ne mogu dovesti u poziciju da neko iščekuje hoće li mu neko drugi izabrati predstavnike“, govori predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a BiH Dragan Čović.
Spremni na kompromise
Na konferenciji pod nazivom „Konsenzus o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona: realnost ili zavaravanje“, održanoj u Mostaru, član Predsjedništva BiH i lider SDA Bakir Izetbegović je rekao da je direktni izbor članova Predsjedništva bolji, jer ih bira narod, te je o indirektnom izboru naglasio:
„Druga stvar, mi u ovoj situaciji već mjesec dana nakon završenih izbora imamo ustanovljeno glavno tijelo, dakle vrhovno tijelo u BiH – Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Ovako bi i to bilo predmetom trgovine. Ko zna do kada bi potrajalo?“
Ipak, Izetbegović je kazao i da ne bježi od indirektnog izbora kolektivnog šefa države. Na primjedbe da se kompromis sada traži samo od bošnjačke strane, lider Saveza za bolju budućnost, nove članice vladajuće koalicije, Fahrudin Radončić izjavio je:
„Iako smo mi najveća žrtva rata, ukoliko želimo da sačuvamo Bosnu i Hercegovinu, na njenom evropskom, NATO putu, moramo biti spremni da ponudimo i najveći kompromis.“
Na skupu o 20 godina od Dejtonskog sporazuma u Mostaru mogle su se čuti i opaske kako se lideri uvijek lako slože oko opštih principa, ali da pravi problemi nastanu kada te generalne principe treba provesti u djelo.
„Znači, ja mislim da je ovdje glavni problem nedostatak povjerenja. Međusobnog. Da bi mogli da se dogovaramo i da pravimo neke kompromise, moramo uraditi taj prethodni korak, moramo pokušati bar dijelom otopiti led koji se stvarao posljednjih 25 godina“, rekao je o tome lider SDS-a, članice vladajuće koalicije na državnom nivou, Mladen Bosić.
Hoće li lideri na tom otopljavanju leda i raditi, pokazaće već prvi naredni pregovori o bilo kojem važnijem pitanju.