Pišu: Chris Rickleton i Kirgistanski servis RSE
Tokom vikenda, dok su se održavali izbori za lokalna vijeća u Kirgistanu, vodeći članovi opozicione stranke Socijaldemokrata započeli su zatvorske kazne nakon što je policija pretresla prostorije stranke nekoliko dana prije glasanja, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Zvanično, predsjednik stranke Temirlan Sultanbekov i menadžerica izborne kampanje Irina Karamuškina uhapšeni su pod optužbom za kupovinu glasova.
Međutim, s obzirom na krivičnu istragu i isključenje Socijaldemokrata iz utrke za gradsko vijeće u Biškeku 17. novembra, nije iznenađenje da se incident posmatra kao najnoviji simptom netolerancije kirgistanskog režima prema političkom pluralizmu.
Tokom četiri godine otkako su predsjednik Sadir Žaparov i njegovi saveznici preuzeli vlast, reputacija Kirgistana kao demokratskog izuzetka u autoritarnoj Centralnoj Aziji pretrpjela je niz ozbiljnih udaraca zbog represije nad medijima, civilnim društvom i političkim protivnicima.
Na političkom planu, ovaj trend izazvao je zabrinutost da bi izbori u Kirgistanu – tradicionalno dinamični i energični – uskoro mogli ličiti na one u susjednim autoritarnim državama.
Bez kritike, molim
Žaparov (55) došao je na vlast nakon postizbornih nemira 2020. godine, u vrijeme dok je bio u zatvoru zbog optužbi za otmicu, koje je opisao kao politički motivisane.
Predsjednik Sadir Žaparov (desno) i šef državne sigurnosti Kamčibek Tašijev
Njegov dramatičan uspon "od zatvora do predsjedništva" potvrđen je u januaru naredne godine na izborima na kojima je ubjedljivo dobio.
Iako je uživao jasne prednosti na tim izborima – de facto je već upravljao zemljom, a nekoliko jakih kandidata odlučilo je da ga ne izaziva – izbori su ipak bili relativno konkurentni.
Od 16 kandidata koji su se suprotstavili Žaparovu, nekoliko ih je bilo njegovih oštrih kritičara, a jedan ga je čak optužio za korupciju u direktnom prenosu na državnoj televiziji.
Sve što se od tada dogodilo ukazuje da takvih izbora pod sadašnjim vođstvom više neće biti.
Bivši šef državne sigurnosti Adil Segizbaev, kandidat koji je iznio te optužbe, proveo je više od godinu dana u zatvoru zbog optužbi za zloupotrebu ovlasti nakon što je uhapšen poslije izbora. Istovremeno, tinejdžerski bloger koji je podijelio snimak optužbi proveo je nekoliko mjeseci u zatvorskoj ćeliji.
Mnogi drugi kandidati sa tih predsjedničkih izbora također su proveli vrijeme u zatvoru ili u kućnom pritvoru.
Parlament je izgubio snagu
Adakan Madumarov, drugoplasirani na predsjedničkim izborima 2021. godine, izgubio je mandat i uhapšen je 2023. pod optužbom za izdaju.
Nuržigit Kadirbekov, harizmatični političar popularan na YouTubeu i blizak vjerskim grupama, također se odrekao svog mjesta u parlamentu.
Kadirbekov i stranka Ijman Nuru koju je vodio bili su samo povremeno kritični prema vladi i nisu bili opozicija u pravom smislu riječi, se mogli klasificirati kao opozicija.
Nuržigit Kadirbekov
Ali njihova popularnost mogla je izgledati kao prijetnja
Višestruke ankete, koje je finansirao Međunarodni republikanski institut, pokazale su da je Kadirbekov treći najpopularniji političar u zemlji, odmah iza Žaparova i njegovog de facto suvladara, šefa Državnog komiteta za državnu sigurnost, Kamčibeka Tašijeva.
Kadirbekov je tiho napustio parlament nakon što je iznenada pokrenuta istraga o navodnim nepravilnostima u finansijskom poslovanju jedne dobrotvorne organizacije kojom je ranije upravljao. Prema saopštenjima vlasti, fond nije pravilno evidentirao milione dolara namijenjenih za vjersko obrazovanje iz Turske. Kadirbekov za sada nije završio u zatvoru.
Sve je lokalna politika
U poređenju s državnom politikom, lokalni izbori su mnogo manjeg značaja.
Zahvaljujući reformama centralizacije koje je zagovarao Žaparov, značaj lokalnih izbora dodatno je opao.
Kao što je parlament predao ovlasti izvršnoj vlasti nakon donošenja novog ustava 2021. godine, tako su i gradska vijeća izgubila mogućnost biranja gradonačelnika.
Glasanje na lokalnim izborima u Kirgistanu 17. novembra
Umjesto toga, predsjednik sada direktno imenuje gradonačelnike, čineći ih još više politički zavisnim od centralne vlasti.
Ipak, stranke i političari i dalje žele svoje mjesto za stolom, posebno u glavnom gradu Biškeku i južnom gradu Ošu, gdje se odvijaju značajni poslovi.
Na lokalnim izborima održanim 17. novembra, na glasačkim listama širom zemlje bilo je ukupno 39 stranaka i više od 5.000 kandidata.
Iako su bili isključeni iz utrke za Biškek, socijaldemokrate su učestvovale na manjim izborima i uspjele preći prag od pet posto, osiguravši mjesta u gradskim vijećima u pet provincijskih gradova.
Socijaldemokrate, iako sada smanjena i preregistrovana verzija stranke koja je gotovo deceniju bila de facto vladajuća u Kirgistanu, i dalje imaju značajno prepoznatljivost, posebno zbog povezanosti s bivšim predsjednikom Almazbekom Atambajevim.
Međutim, historija pokazuje da političke stranke u Kirgistanu teško opstaju kada se njihovo rukovodstvo suoči s ozbiljnim pritiskom.
Stranka Ijman Nuru, koja je u maju 2023. prema anketama podržanim od Međunarodnog republikanskog instituta ocijenjena kao najpopularnija, nije učestvovala u utrkama za gradska vijeća u Biškeku i Ošu te je izašla na samo šest izbora na državnom nivou.
Stranka Butun Kirgisstan Adakana Madumarova, osvojila je samo jedno mjesto na lokalnim izborima u južnom gradu Kerbenu i također se suočila sa značajnim padom utjecaja.
Adahan Madumarov
Dominacija provladinih stranaka
Među strankama naklonjenim vlastima, stranka Jana Kyrgyzstan (Nova Kirgistan) istakla se kao pobjednik u pogledu osvojenih mjesta u gradskim vijećima. Ova stranka, iako bez značajne historije, ima jake veze s vladajućim dvojcem, predsjednikom Sadir Žaparovim i šefom državne sigurnosti Kamčibekom Tašijevim.
Jedini javno dostupni dokaz za optužbe o kupovini glasova protiv Socijaldemokrata je navodni telefonski razgovor između Irine Karamuškine i drugog člana stranke, koji je na nejasan način dospio na internet. U razgovoru se spominje dijeljenje novca, ali Kadir Atambajev, sin bivšeg predsjednika i visoki član stranke, tvrdi da su razgovarali o isplatama aktivistima kampanje.
Lider stranke, 26-godišnji Temirlan Sultanbekov, ispitivan je više od 20 sati tokom 13. i 14. novembra.
Prošle sedmice u parlamentu, Tašijev je izjavio da su aktivisti Socijaldemokrata "direktno uključeni" u kupovinu glasova.
Ali šef državne sigurnosti, koji je nedavno obećao da su dani uplitanja vlade u izbore prošli, nije pružio nikakve dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju.
Komentarišući trenutnu situaciju, novinar Rinat Tuhvatšin, suosnivač istraživačkog portala Kloop, napisao je da su kirgistanski zvaničnici uspjeli "urušiti povjerenje ne samo u ove relativno nevažne izbore, već i u sve buduće izbore pod sadašnjim režimom."
To je posebno štetno jer su, uprkos svim izazovima, izbori ostali "važna institucija u našem društvu," zaključio je Tuhvatšin.