Kiparski Grci i Turci su proteklog vikenda obilježili 50. godišnjicu grčkog puča koji je pokrenuo tursku okupaciju sjevernog dijela ostrva i njegovu podjelu 20. jula 1974. godine.
Pregovori o ponovnom ujedinjenju Kipra propali su 2017. i od tada su u pat poziciji dok turski i kiparski lideri i dalje imaju radikalno različite vizije o budućnosti podijeljenog ostrva, pišu svjetski mediji.
Žalost na jugu, proslava na sjeveru
Kipar je obilježio značajnu godišnjicu 50 godina etničke podjele usred izrazito suprotstavljenih scena: žalosti na jugu i slavlja na sjeveru, napisao je The Guardian.
U subotu ujutro u 5.20, kiparski Grci na međunarodno priznatom jugu probudili su se uz sirene zračnog napada koje su ih podsjetile na dolazak hiljada turskih trupa u invaziji na ostrvo u istočnom Mediteranu prije pet decenija. Na sjeveru pod turskom okupacijom, dodaje list, ovaj prekretnički događaj bio je razlog za radost, a turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan doletio je da prisustvuje vojnoj paradi.
U govoru, Erdogan je otcjepljenu teritoriju, koju je priznala samo Ankara od jednostranog proglašenja nezavisnosti 1983. godine, nazvao "zjenicom našeg oka, dijelom naše duše".
On je rekao da je izlazak sunca 20. jula "stavio tačku na 11-godišnji mrak koji je obavio" kiparske Turke, koji su 1974. činili 18 posto stanovništva ostrva.
"Kiparska mirovna operacija spasila je kiparske Turke od okrutnosti i dovela ih na slobodu", rekao je on masi koja se, uprkos velikoj vrućini, okupila u Nikoziji, glavnom gradu ratom podijeljenog ostrva.
Turski predsjednik Tayyip Erdogan odlazi nakon što je prisustvovao vojnoj paradi na sjevernom Kipru pod turskom kontrolom, u podijeljenom gradu Nikoziji, Kipar, 20. jula 2024.
Turska je, napisao je Guardian, pokrenula amfibijsku invaziju, kodnog naziva Atila, pet dana nakon što je vojna hunta naredila i pokrenula državni udar u Atini s ciljem pripajanja Kipra Grčkoj.
Preuzimanje vlasti, u kojem je predsjednik ostrva, nadbiskup Makarios III, pobjegao iz zemlje, uslijedilo je nakon višegodišnjeg nasilja među zajednicama pošto se zajednička uprava između kiparskih Grka i Turaka počela raspadati poslije nezavisnosti zemlje od Britanije 1960. godine.
Tokom jednomjesečne turske ofanzive na hiljade je ubijeno, nestalo, mučeno, silovano i zarobljeno, naglašava Guardian dodajući da su do 16. avgusta, invazione trupe su zauzele 37 posto sjevera ostrva, a procjenjuje se da je oko 200.000 kiparskih Grka i 45.000 kiparskih Turaka raseljeno u tom procesu.
Decenije pokušaja ponovnog ujedinjenja uz posredovanje UN od tada su propali, ukazuje Guardian uz ocjenu da zemlja ne samo da je stekla reputaciju "groblja" za posrednike, već je postala i stalni trn u odnosima između članica NATO-a, Grčke i Turske.
Obilježavajući ono što je opisala kao "tragičnu godišnjicu", predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen ponovila je podršku Brisela posljednjoj podijeljenoj državi članici EU. "Kiprani zaslužuju da žive u ponovo ujedinjenoj zemlji u uslovima mira, suživota, stabilnosti i prosperiteta", napisala je na platformi X.
"Kiparsko pitanje je evropsko. Nastavit ćemo čvrsto podržavati Kipar u naporima za ponovno ujedinjenje posljednje podijeljene države članice EU, u skladu s relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN-a."
Prilika za 'razmišljanje i sjećanje'
Dok je Erdogan prisustvovao slavljeničkoj vojnoj paradi u sjevernoj Nikoziji povodom obilježavanja 50. godišnjice ofanzive na dio ostrva, koju Ankara naziva "mirovnom operacijom", grčki premijer Kyriakos Micotakis prisustvovao je događajima na jugu, koji se obilježavaju kao godišnjica 'varvarske' turske invazije, piše Reuters.
"Imamo jedan cilj: Republiku Kipar sa jedinstvenim suverenitetom, jednim međunarodnim subjektom, (...) jedinstvenu državu u kojoj će svi građani biti Kiprani i Evropljani, bez strane okupacione vojske, bez zastarjele garancije", rekao je Micotakis na događaju u južnim dijelovima Nikozije u znak sjećanja na 1974.
Grčka i Turska nedavno su se dogovorile da razgovaraju o tome kako poboljšati odnose, ali "činjenica da smo razgovarali ne znači da se slažemo i, što je još važnije, da odustajemo", rekao je Micotakis.
Predsjednik Kipra Nikos Christodoulides govori tokom događaja povodom obilježavanja 50. godišnjice turske invazije 1974. u Predsjedničkoj palači u Nikoziji, Kipar, 20. jula 2024. REUTERS/Yiannis Kourtoglou
Kiparski predsjednik Nikos Christodoulides, čija kancelarija predstavlja zajednicu kiparskih Grka u dijalogu o ponovnom ujedinjenju, rekao je da je godišnjica bila mračna prilika za razmišljanje i sjećanje na mrtve. Također je povukao paralele s invazijom Rusije na Ukrajinu sa događajima na Kipru 1974. godine.
"Za osudu i neprihvatljivi događaji koje vidimo da se dešavaju u Ukrajini danas... počinjeni su prije 50 godina na Kipru i mi svakodnevno živimo s njihovim posljedicama", rekao je on.
Širom juga, dodaje Reuters, služene su crkvene službe u znak sjećanja na više od 3.000 ljudi koji su poginuli u turskoj invaziji.
"To je bila izdaja Kipra i toliko je djece izgubljeno. Nije bio samo moj sin, bilo ih je mnogo", rekao je 90- godišnji Loukas Alexandrou, dok je stajao kraj groba svog sina na vojnom groblju.
Pročitajte i ovo: Nemirne vode Sredozemlja zbog tenzija između Grčke i TurskeEtnički podijeljeno ostrvo stalni je izvor napetosti između Grčke i Turske, koje su partneri u NATO-u, ali su u sukobu oko brojnih pitanja, naglasio je Reuters, ističući da kiparski Grci žele ponovno ujedinjenje kao federacija, dok kiparski Turci žele nagodbu sa dvije države.
Kriza je ostavila kiparske Grke da vode međunarodno priznatu Republiku Kipar, članicu Evropske unije od 2004. godine, s potencijalom da poremeti višedecenijske težnje Turske da se pridruži bloku.
To također komplikuje sve pokušaje da se "otključa" energetski potencijal u istočnom Mediteranu, napisao je Reuters, napominjući da su posljednjih godina u region pronađena velika otkrića ugljovodika.
Predugo bez pregovora
Turski predsjednik Erdogan razbio je u subotu nade za nastavak pregovora o etnički podijeljenom Kipru, na godišnjicu obilježavanja 50 godina od turske invazije, napisao je Politico.
Erdogan je ponovo potvrdio svoju podršku sporazumu o dvije države i odbacio mirovne pregovore zasnovane na planu federacije kojeg su odobrile Ujedinjene nacije, uoči vojne parade u subotu povodom obilježavanja godišnjice koja je podijelila mediteransko ostrvo po etničkim linijama.
"Vjerujemo da federalno rješenje nije moguće na Kipru", rekao je on.
Pročitajte i ovo: Erdoganova 'rješenja' za KiparKiparski Grci odbacuju sporazum o dvije države, naglašava briselski portal, dodajući da su i Grčka i Kipar u više navrata govorili da su i dalje čvrsto privrženi cilju ponovnog ujedinjenja Kipra u okviru rezolucija Ujedinjenih naroda.
"Nećemo dozvoliti jednostrane akcije, niti će narod kiparskih Turaka podleći prijetnjama", rekao je Erdogan. "Nemoguće je zanemariti drevnu i temeljnu komponentu ostrva, kiparske Turke."
Dok su u subotu, 20. jula kiparski Grci tugovali u emotivnim memorijalnim događajima na jugu, a kiparski Turci na sjeveru slavili, širom tampon zone održan je protest protiv okupacije kojim se šalje poruka protiv razdvajanja.
Višestruki pokušaji da se pronađe kompromisno rješenje tokom godina su propali, posljednji 2017. u Crans-Montani, Švicarska; a formalni razgovori od tada nisu nastavljeni, podsjeća Politico naglasivši da je ovo najduži period koji je prošao bez dijaloga.
Prekasno za rješenje?
Prije subotnjih događaja koji su obilježeni oštrim komentarima turskih i kiparskih lidera, pojedini veterani kiparskih Grka koji su se prije pet decenija borili protiv invazije rekli su za Agenciju France-Presse (AFP) da nemaju nadu da će se ostrvo ponovo ujediniti, dok međunarodne diplomate smatraju da je možda prekasno za rješavanje pitanja Kipra.
AFP je prenio dijelove subotnjeg uvodnika novina Cyprus Mail na engleskom jeziku koji piše da se "ono što je potpuno pokvareno 1974. možda ne može popraviti".
"Oni vjerovatno smatraju ponovno ujedinjenje prevelikim rizikom za preuzimanje", navodi se, a većina ljudi s obje strane "nema iskustva osim iskustva podijeljene zemlje".
S druge strane, ističe AFP, turski parlament je uoči godišnjice usvojio rezoluciju kojom se poziva na "prekid nehumane izolacije nametnute kiparskim Turcima".
- Povrijeđeni mirovnjaci UN-a na Kipru u sukobu sa turskim snagama
- Erdogan kritikovao mirovnjake UN-a na Kipru
- EU osudila jednostrane poteze Turske oko kiparskog grada Varoša
Izaslanica Ujedinjenih naroda, kolumbijska diplomatkinja Maria Angela Holguin, napisala je ovog mjeseca u otvorenom pismu o potrebi da se "odmakne" od prošlih rješenja i da se "razmišlja drugačije".
Ipak, britanski visoki komesar za Kipar Irfan Siddiq, rekao je na platformi društvenih medija X da je "propušteno previše prilika za ponovno ujedinjenje".
Na sličan način, generalni sekretar UN-a Antonio Guterres, u ovomjesečnom izvještaju Vijeću sigurnosti, rekao je da je "rješavanje pitanja Kipra davno zakašnjelo".
Guterres je izrazio žaljenje zbog "postepene militarizacije koja je u toku na ostrvu".
Više od 750 kiparskih Grka i skoro 200 kiparskih Turaka se i dalje vodi kao nestalo, ukazuje AFP na podatke Komiteta za nestale osobe na Kipru koji pokušava pronaći i vratiti njihove posmrtne ostatke voljenima.