Londonska policija potvrdila je da je u martu uhapsila dvojicu muškaraca zbog navodnog kršenja Zakona o službenim tajnama.
Novi navodi da je jedan od uhapšenih radio kao istraživač u britanskom parlamentu intenzivirali su žestoku debatu o odnosima Britanije i Pekinga.
Hapšenje navodnog špijuna predstavlja posljednji zastoj u odnosima dvije zemlje usred navoda da je britanska vlada bila spora u otkrivanju i iskorjenjivanju kineskog uticaja, pišu svjetski mediji.
Pitanja zastupnika
Otkriće da je istraživač u britanskom parlamentu uhapšen u martu zbog sumnje da je špijunirao za Peking stavilo je u fokus pristup britanske vlade prema Kini, napisao je Fajnenšl tajms (The Financial Times).
Potezi u proteklih šest mjeseci za odmrzavanje petogodišnjeg zastoja u odnosima Londona i Pekinga, uključujući niz sastanaka visokih zvaničnika obje zemlje, izazvali su ljutit odgovor pojedinih konzervativaca. Međutim, ukazuje list, informacija objavljena 10. septembra o navodnom kršenju sigurnosti u srcu Donjeg doma izazvala je zabrinutost među većinom zastupnika britanskom parlamentu.
Vlada se, prema pisanju Fajnenšl tajmsa, sada suočava s pitanjima zastupnika o tome koji su ministri znali, i kada, o hapšenju te da li je to pitanje uključeno u britansku vanjsku politiku prema Kini, koju kritičari opisuju kao previše meku a ministri brane kao balansiranje između ekonomskih i sigurnosnih pitanja.
Mnogi zastupnici koji su skeptični prema Kini ukazuju na moguće implikacije navodne špijunaže za njihovu sigurnost kao i za sigurnost aktivista koji su kritični prema Pekingu a koji su možda došli u kontakt s osumnjičenim špijunom.
Ministar vanjskih poslova Džejms Kleverli (James Cleverly), suočava se s nekim od najoštrijih pitanja, naročito jer je, napisao je lonodnski list, javno resetovao britansku vanjsku politiku prema Kini u značajnom govoru u aprilu, samo nekoliko sedmica nakon što je policija uhapsila navodnog špijuna.
Kleverli je napravio veliki korak ka poboljšanju anglo-kineskih odnosa jer je, dodaje Fajnenšl tajms, prošlog mjeseca postao prvi ministar vanjskih poslova koji je posjetio Kinu od 2018.
Parlamentarci su prethodnih dana kritikovali i premijera Rišija Sunaka (Rishi) jer je Kinu nazvao "izazovom koji definiše epohu", a ne "prijetnjom" u svom izvještaju objavljenom 13. marta, istog dana kada je, kako se pokazalo, navodni špijun uhapšen.
Sunak se 10. septembra sastao s kineskim premijerom Li Ćiangom na samitu G20 u Nju Delhiju i izrazio svoju "značajnu zabrinutost zbog kineskog uplitanja u parlamentarnu demokratiju Ujedinjenog Kraljevstva".
U ponedjeljak je, dodaje list, premijer rekao poslanicima da je "zaprepašten" izvještajima o kineskoj špijunaži u Vestminsteru i obećao da će "braniti našu demokratiju i našu sigurnost".
Kina je optužbe o špijuniranju opisala kao "potpuno neosnovane".
Novi zastoj u odnosima
Hapšenje istraživača koji je radio u britanskom parlamentu zbog sumnje da je špijunirao za Kinu je skandal koji označava još jedan zastoj u odnosima Londona i Pekinga nakon višegodišnjih trvenja, napisao je Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Britanija je, dodaje list, proteklih godina u više navrata optuživala Kinu za kršenje ljudskih prava i osuđivala gašenje Pekinga protiv sloboda u bivšoj britanskoj koloniji Hong Kongu.
Pod Sunakom, vlada Ujedinjenog Kraljevstva nedavno je pokušala da obnovi te veze, tvrdeći da je Kina veliki trgovinski partner i da je važno da se angažuje s moćnom zemljom čija će politika oblikovati svijet, ističe list, dodajući da je vlada naglašavala da treba razgovarati o pitanjima kao što su klimatske promjene i vještačka inteligencija s Kinom, nastavljajući da osuđuje njene propuste.
Šefovi britanskih obavještajnih agencija, međutim, upozoravali su da kineski špijunski aparat predstavlja prijetnju britanskoj nacionalnoj sigurnosti i da je efikasniji od ruskog. Šef MI5, britanske obavještajne sigurnosne agencije, upozorio je kompanije da Kina rutinski krade njihovu intelektualnu svojinu.
Neke tajne kineske aktivnosti u Velikoj Britaniji i drugdje mogle bi biti manje od onoga što se tradicionalno smatra špijunažom – usmjerene na kupovinu uticaja, na primjer, umjesto na krađu tajni.
U julskom izvještaju Parlamentarnog odbora za obavještajne poslove i sigurnost navodi se da je britanska vlada sporo otkrila i iskorijenila kineski uticaj.
U izvještaju se zaključuje da iako su špijunske agencije bile fokusirane na tajne aktivnosti, vlada nije imala kredibilan plan da se uhvati u koštac sa širim, otvorenijim kampanjama uticaja kineske države.
Kinesku istraživačku grupu, čiji je navodni špijun bio član, osnovali su 2020. članovi parlamenta Konzervativne stranke zabrinuti zbog uticaja Pekinga na britansku politiku.
Kineska vlada je 2021. zabranila nekim članovima grupe ulazak u Kinu, rekavši da šire laži o zemlji, napisao je Volstrit džurnal, dodajući da je među sankcionisanim članovima parlamenta bio Tom Tugendhat, prvi predsjedavajući grupe, koji je sada britanski ministar sigurnosti.
'Šamar slaboj politici'
Uhapšeni 28-godišnji Britanac koji je radio kao istraživač u parlamentu, koji negira da je špijun, radio je s istaknutim zakonodavcima na politici Kine, izazivajući strah od mogućih narušavanja sigurnosti i šireći jaz unutar vladajuće Konzervativne stranke oko toga kako bi London trebao postupati sa sve asertivnijim Pekingom, napisao je Njujork tajms (The New York Times).
"Kinezi se infiltriraju na sve strane; oni idu na sve i svašta", rekao je Stiv Cang, direktor SOAS Kineskog instituta u Londonu. "Ono što je novo je koliko su efikasni i koliko daleko su uspjeli da odu."
Metropolitan policija je saopštila da su dvojica muškaraca uhapšena po Zakonu o službenim tajnama i puštena uz kauciju do oktobra. Muškarci, čije identitete policija nije otkrila, tek treba da budu optuženi, a od zastupnika je zatraženo da ne prejudiciraju istragu njihovim imenovanjem.
Ako se utvrdi da je čovjek radio za Kinu, narušavanje sigurnosti pokrenut će ozbiljna pitanja o tome kako je prošao proces provjere da bi dobio posao u vrijeme jedne od najosjetljivijih političkih debata u Britaniji, ističe list, prenoseći britanske medije koji tvrde da je muškarac ranije živio i radio u Kini.
Postoje sumnje da su tog čovjeka možda regrutovali kineski agenti da se vrati u London s ciljem da poremeti rad kineske istraživačke grupe u Parlamentu, kruga zakonodavaca koji su dugo upozoravali na napore Kine da utiče na britanske univerzitete, think tankove i vladina ministarstva, pozivajući britanske lidere da zauzmu tvrđi stav protiv Pekinga.
"Kina nas sada vidi kao meko podnožje NATO saveza", kazao je Ian Dankan Smit (Iain Duncan Smith), koji je nekada bio vođa Konzervativne stranke. On je hapšenje nazvao "šamarom u lice slaboj politici Ujedinjenog Kraljevstva prema Kini".
Ipak, naglašava Njujork tajms, bez obzira na zahtjeve za tvrđim stavom prema Pekingu, analitičari kažu da je malo vjerovatno da će britanska vlada odstupiti od svog sadašnjeg pristupa, koji delikatno balansira priznanje Kine kao "izazova koji definiše epohu" s pragmatizmom o potrebama za očuvanjem komercijalnih veza.
Obavještajni jaz
Optužba da je istraživač u parlamentu možda špijunirao za Kinu ukazala je na moguće aktivnosti kineske obavještajne službe u Velikoj Britaniji i na to da li je Velika Britanija spora s odgovorom, ističe BBC.
Početkom prošle decenije, vlada je težila bližim vezama s Kinom, ali čak i do 2019., britanske sigurnosne agencije su govorile da sprečavanje uplitanja - za razliku od špijunaže - nije prvenstveno njihov posao, već posao drugih vladinih odjela, na primjer obrazovanja kada je riječ o aktivnostima na univerzitetima.
To je dovelo do 'obavještajnog jaza' gdje britanski špijuni nisu pokušavali identificirati aktivnost jer nije njihov posao da se bave njome, ističe britanski javni servis, dodajući da, u međuvremenu, druga odjeljenja nisu imala stručnost ili sposobnost da to urade.
"Teško je otkriti prirodu kineskog angažmana, uticaja i aktivnosti miješanja u Ujedinjenom Kraljevstvu, ali još više zabrinjava činjenica da vlada možda ranije to nije tražila", navodi se u ovogodišnjem izvještaju Parlamentarnog odbora za obavještajne poslove i sigurnost.
Sigurnosne službe su se također dugo žalile da nisu imale alate da se suoče s novom realnošću onoga na šta se spremaju strane obavještajne službe. Konkretno, oni su tvrdili da Zakon o službenim tajnama nije primjeren svrsi. Prema zakonima Velike Britanije, biti tajni obavještajni oficir za Kinu ili Rusiju samo po sebi nije bilo nezakonito.
Vlada je, dodaje BBC, ovog ljeta konačno usvojila novi Zakon o nacionalnoj sigurnosti koji će omogućiti ljudima da budu krivično gonjeni zbog toga što su bili ili pomagali špijunu. Međutim, zakon još nije na snazi, dok zvaničnici kažu da treba do kraja godine.
Drugi dio zakona je da se uspostavi šema registracije stranog uticaja u kojoj će ljudi morati da se registruju ako rade u ime strane države, uz rizik od krivičnog gonjenja ako to ne urade. Međutim, ističe BBC, ni to nije spremno, a daljnje konsultacije znače da neće početi s radom barem do sljedeće godine.
Također, još nije jasno hoće li Kina biti stavljena na poseban nivo koji bi mogao značiti dodatne provjere, istakao je BBC uz ocjenu da iako je izazov iz Kine možda sada identifikovan, suočavanje s njim možda i dalje nije jednostavno.