Za Facebook stranicu Zašto? Radija Slobodna Evropa odgovara Ljiljana Stević, direktorica Konfučijevog instituta u Banjoj Luci na pitanje zašto sve više ljudi u BiH studira kineski, nego maternji jezik?
Proteklog mjeseca je u Bosni i Hercegovini završen prvi upisni rok na visokoškolskim ustanovama.
Zanimljivo je da je više studenata Univerziteta u Istočnom Sarajevu u bh. entitetu Republika Srpska upisalo kineski jezik u kombinaciji s engleskim - ukupno 33 studenta - nego studij srpskog jezika i književnosti koji su upisala samo tri studenta.
Jedno od pojašnjenja je da je tržište rada prezasićeno nastavničkim kadrom iz maternjeg jezika kojih je na zavodima za zapošljavanje na stotine, demografski pad kroz mali broj novorođene i djece u školama dok se istodobno planira uvođenje donedavno "egzotičnih" jezika u škole, poput kineskog, ali i turskog, arapskog te ponovno i ruskog jezika, koji se devedesetih i dvijehiljaditih nije učio Federaciji BiH.
Lakše do posla na kineskim projektima
Kineski jezik se u Bosni i Hercegovini može učiti na Univerzitetu u Istočnom Sarajevu, koji ima katedru za kineski i engleski jezik, te na Konfucijevim institutima u Sarajevu i Banjoj Luci.
Konfucijev institut u Sarajevu pripada Univerzitetu u Sarajevu, a banjalučki institut Univerzitetu u Banjoj Luci.
"Mi smo sad u procesu i radimo na kreiranju sveobuhvatnih kineskih studija koji se neće odnositi isključivo na jezik, nego i kulturologiju, međunarodne odnose Narodne Republike Kine, ekonomski položaj i slično", kazala je za Radio Slobodna Evropa Ljiljana Stević, direktorica Konfucijevog instituta u Banjoj Luci. Konfucijev institut u Banjoj Luci osnovan je u januaru 2018. godine, a Stević kaže da su od tad imali oko 250 polaznika.
"To uključuje različite starosne grupe. Imamo grupu u vrtiću, u osnovnim školama, u tri srednje škole, naše polaznike u Konfucijevom institutu te studente", kazala je Stević i naglasila: "Kineski jezik, osim što je 'cool' da se uči kineski, danas je veoma koristan".
Ona navodi da je Kina sada druga ekonomija svijeta te podsjeća da je kineski predsjednik Si Đi Ping 2013. godine najavio novu viziju, novi Put svile, koja, kaže, postaje sad na neki način osovina kineske diplomatije. Navodi i da taj projekat pokriva 55 posto svjetskog BDP-a, 70 posto svjetske populacije i 75 posto poznatih energetskih rezervi.
"Mi se kao BiH također nalazimo u okviru tog plana pojasa i puta, a isto tako i u okviru Mehanizma saradnje 17+1. U okviru tog mehanizma saradnje Kina pokreće mnoge infrastrukturne i energetske projekte na Zapadnom Balkanu i to se može već sad osjetiti", kazala je Stević za Radio Slobodna Evropa. Među kineskim kompanijama koje posluju u BiH Stević je, između ostalih navela i Šendung, Huawei kao i firmu Dongfang koja je izgradila Termoelektranu Stanari kod Doboja u Republiki Srpskoj te podsjeća i na planirani blok Termoelektrane u Tuzli, za koju su kineski investitori ponudili kredit uz jamstvo Vlade Federacije BiH, kao i planiranu izgradnju jedne bolnice u Doboju.
"Mi imamo čak polaznika koji se nakon godinu dana kursa kineskog jezika zaposlio u kineskoj kompaniji Šandung. Znači, učenje kineskog jezika vam omogućava da ostanete u svojoj zemlji, da radite sa kineskim jezikom ili da se bavite nekom određenom oblasti. Ali, uz poznavanje kineskog jezika definitivno imate veće prednosti na tržištu rada", kazala je direktorica Konfucijevog instituta u Banjoj Luci za Radio Slobodna Evropa.
Kina osigurava lektore i knjige
Stević je pojasnila da Konfucijeve institute u BiH financira Sjedište konfucijevih instituta u Kini zvano Hanban s kojim su potpisali sporazum. Hanban, navodi Stević, ustvari predstavlja kinesko ministarstvo obrazovanja i to tijelo je formirano od različitih predstavnika Ministarstva za inozemne poslove i Ministarstva za obrazovanje. Hanban osigurava lektore za kineski jezik, stipendije za polaznike kao i stipendije za studente koji studiraju u Kini. Drugi dio sredstava osiguravaju univerziteti u BiH.
"Projekt uvođenja kineskog jezika u osnovne škole radi Ambasada NR Kine u BiH koja preko Hanbana osigurava potrebne lektore za učenje kineskog jezika. U suštini, Ambasada je, u ovom slučaju, na neki način predstavnik kineskog Ministarstva obrazovanja", kazala je Stević.
Konfucijev institut ima oko 2.500 knjiga koje su donacija Hanbana, a Stević pretpostavlja da Ambasada NR Kine u BiH, zajedno s lektorima, osigurava i literaturu za učenje kineskog jezika i za najavljene programe u osnovnim školama, također preko Hanbana.
Kursevi kineskog jezika su na Univerzitetu u Banjoj Luci besplatni za studente i učenike osnovnih i srednjih škola s kojima surađuju, a Stević najavljuje da će se kursevi za zaposlene koji kreću od septembra naplaćivati, s tim što još uvijek nije utvrđena njihova cijena.
"Ono što je najvažnije, mi obezbjeđujemo polaganje HSK testova. To su međunarodni, sertifikovani testovi za kineski jezik koji važe u Kini i bilo gdje u svijetu. Prilagođeni su, također, evropskom okviru za učenje stranih jezika, tipa onog, kao što je u evropskom okviru A1, tako kod nas ide HSK 1, HSK 2… I polaganje tih testova je besplatno", pojasnila je za Radio Slobodna Evropa direktorica Konfucijevog instituta u Banjoj Luci Ljiljana Stević.