Američka Federalna komisija za komunikacije zabranila je najvećem kineskom telekom operateru da posluje u SAD navodeći zabrinutost za nacionalnu bezbjednost i strah da je kompanija korištena za špijuniranje Amerike.
Time je zadat još jedan u nizu udaraca glavnim kineskim kompanijama u SAD - koji su počeli tokom administracije bivšeg predsjednika Donalda Trampa (Trump) - doprinoseći pooštravanju odnosa dvije supersile, pišu svjetski mediji.
Rok od 60 dana
Odluka američkih regulatora za oduzimanje licence Čajna telekomu (China Telecom) zbog zabrinutosti za nacionalnu bezbjednost, predstavlja najnoviji otpor Vašingtona protiv onoga što smatra mogućom infiltracijom kineskih tehnoloških firmi u ključne mreže, ocjenjuje Rojters (Reuters).
Odluka američke Federalne komisije za komunikacije (FCC) znači da Čajna telekom, najveća kineska telekomunikaciona kompanija koja je skoro 20 godina imala dozvolu da pruža telekomunikacione usluge u Sjedinjenim Državama, sada mora obustaviti te usluge u roku od 60 dana.
Regulator je, kako ističe Rojters, utvrdio da je Čajna telekom „podložan eksploataciji, uticaju i kontroli od strane kineske vlade” pružajući mogućnosti kompaniji i kineskoj vladi „da pristupe, čuvaju, ometaju i/ili pogrešno usmjeravaju američku komunikaciju” čime podižu značajne rizike za nacionalnu bezbjednost. Kao odgovor, portparol ‘Čajna telekoma Amerika’ rekao je da je odluka FCC-a „razočaravajuća“ i da će „iskoristiti sve dostupne opcije” kako bi nastavili da služe svojim klijentima.
Čajna telekom je, ističe Rojters, opsluživao više od 335 miliona pretplatnika širom svijeta od 2019. godine. Vlada SAD je u aprilu 2020. saopštila da je kompanija fokusirala svoju mobilnu virtuelnu mrežu na više od četiri miliona Amerikanca porijeklom iz Kine; dva miliona kineskih turista godišnje u posjeti Sjedinjenim Državama; 300.000 kineskih studenata na američkim koledžima; i više od 1.500 kineskih preduzeća u Americi. Također pruža usluge kineskim vladinim objektima u Sjedinjenim Državama.
FCC je istovremeno upozorio da bi mogao da obustavi američke operacije druge tri kineske telekomunikacione kompanije koje kontroliše država - Čajna junikom Amerikas (China Unicom Americas), Pacifik netvorks (Pacific Networks Corp) i njenu podružnicu Kom net LLC (ComNet), navodeći kao razlog rizike za nacionalnu bezbjednost, dok je pet drugih kineskih kompanija, među kojima je i Huavej (Huawei) ranije označeno kao prijetnja po nacionalnu bezbjednost prema zakonu iz 2019.
'Trajni problem' Huaveja
Odluka američkog regulatora da Čajna telekomu oduzme licencu za poslovanje u SAD dio je širih napora da se uklone kineske veze s američkom telekomunikacionom infrastrukturom koja je, između ostalog, ciljala Huavej, piše Volstrit džurnal (The Wall Street Journal) dodajući da akcija FCC također slijedi prošlogodišnju preporuku agencija administracije bivšeg predsjednika Trampa.
Američki zvaničnici su, prema pisanju lista, dugo imali strahove o potencijalu kineskih telekomunikacionih kompanija da ometaju ili špijuniraju američke mreže. FCC također vrši pritisak na male operatere koji koriste Huavej opremu da zamijene svoju opremu onom koju su napravili zapadni rivali, a Vašington je u širem smislu nastojao da osujeti poslove Huaveja s 5G što je, dodaje Volstrit džurnal, imalo izvjestan uspjeh.
SAD također su podnijele krivične prijave protiv Huaveja, navodeći da je kompanija ukrala američku tehnologiju i prekršila sankcije Iranu. Prošlog mjeseca, američki tužioci pristali su na dogovor o odlaganju i na kraju odbacivanju optužbi protiv direktorice finansija Huaveja, Meng Vanžu (Wanzhou), utirući put za njen povratak kući i oslobađanje dvojice Kanađana koji su držani u Kini skoro tri godine.
Članovi Kongresa iz obje stranke vršili su pritisak na administraciju predsjednika Džoa Bajdena (Joe Biden) da uprkos dogovoru zadrži čvrst stav prema Kini.
Ranije ove nedjelje, republikanci u Kongresu poslali su pismo ministarki trgovine Đini Raimondo (Gina) pozivajući na niz akcija, uključujući strožiju kontrolu izvoza američke tehnologije u Kinu. SAD su, pojašnjava Volstrit džurnal, pokazale određenu spremnost da dozvole izvoz čipova nekim firmama sa crne liste, što neki članovi Kongresa pokušavaju da obuzdaju.
Bajdenova administracija je obećala da će držati čvrst stav prema Kini dok ranije ovog mjeseca je nastavila bilateralne razgovore o trgovinskoj politici. Također, dodaje njujorški konzervativni list, dvije zemlje se pripremaju za dugo očekivani virtuelni samit predsjednika Bajdena i kineskog predsjednika Si Đinpinga koji bi mogao da se desi prije kraja godine.
Signal veće zabrinutosti Vašingtona
Američka zabrana kompanije Čajna telekom pokazuje da u Vašingtonu postoji široka zabrinutost oko Pekinga, čak i dok Bajdenova administracija preduzima korake da poboljša komunikaciju između najvećih svjetskih ekonomija, ocjenjuje Blumberg (Bloomberg).
Iako kompanija ne posluje mnogo u SAD, pojedini stručnjaci smatraju da je zabrana njenog poslovanja - nakon ranijih poteza protiv drugih strateških kineskih tehnoloških divova poput Huaveja – značajna, dok drugi pak misle da je odluka zakašnjela.
„To šalje širu poruku Pekingu, da bez obzira ko je predsjednik, SAD nastavljaju da budu zabrinute zbog rizika koje predstavljaju kineske tehnološke firme koje posluju u SAD”, rekao je Martijn Raser direktor programa za tehnologiju i nacionalnu bezbjednost u vašingtonskom Centru za novu američku bezbjednost.
S druge strane, dodaje Blumberg, viši saradnik na Američkom institutu za preduzetništvo Derek Skisors (Scisors) smatra da je akcija FCC “odavno zakasnila” naglašavajući da su „kineske telekomunikacione kompanije oružje vlade mnogo više nego što su komercijalna preduzeća”.
Očekuje se da će se Bajden i Si sastati kasnije ove godine, pošto ukupni odnosi pokazuju znake zagrijavanja nakon njihovog telefonskog razgovora 9. septembra, nakon kojeg je postignut dogovor o oslobađanju finansijske direktorice Huaveja Meng Vanžu iz ekstradicionog postupka u Kanadi.
Zamjenik kineskog premijera Liu He i ministarka finansija SAD Dženet Jelen (Janet Yellen) ove nedjelje su održali svoj drugi telefonski razgovor za oko četiri mjeseca, koji je Kina opisala kao „pragmatičan, iskren i konstruktivan“.
Ipak, područja napetosti ostaju, zaključuje Blumberg navodeći kako pored američkih sankcija, kontrole izvoza i drugih kaznenih mjera protiv kineskih zvaničnika i kompanija, odluka FCC ne isključuje mogućnost da se spremaju novi potezi protiv kineske tehnologije u SAD.
Nastavak Trampove politike
Zabrana Čajna telekoma u SAD je posljednja na dugoj listi mjera za ograničavanje kineskih tehnoloških kompanija dok su se odnosi između supersila pogoršali do tačke da je generalni sekretar UN nedavno zamolio dvije države da „po svaku cijenu izbjegnu hladni rat“, napisao je Tajms (The Times).
Bajden je, kako naglašava londonski list, sukob ideologija između demokratskih SAD i autokratske Kine označio kao odlučujući rivalitet vijeka; u suzbijanju kineskog telekomunikacionog dometa nastavlja kaznenu politiku svog prethodnika a često je govorio i o svojoj odlučnosti da spriječi Kinu da prestigne SAD kao najistaknutiju svjetsku silu.
Iako je Bajden pokušao da sarađuje s Pekingom oko dva globalna pitanja: klimatskih promjena i pandemije, u oba slučaja nije uspio. Predsjednik Si neće doći na klimatski samit Cop26 koji počinje ovog vikenda u Glazgovu, dok su napori da se istraži porijeklo virusa odbijeni.
Umjesto toga, dodaje Tajms, Bajden je nedavno najavio pokretanje američke incijative koja bi bila rival kineskom ‘Pojasu i putu’ te je dao obećanja da će američka vojska pomoći Tajvanu.
Peking je zauzvrat pokazao agresivnost prema američkim diplomatama i testirao hipersonične projektile, koje su prema tvrdnjama američkih zvaničnika „veoma blizu trenutku Sputnjika” koji je pokrenuo svemirska utrka između Amerike i Sovjetskog Saveza tokom Hladnog rata.
Nakon vijesti da je ključna kineska telekomunikaciona kompanija zabranjena u SAD, Kina je rekla da će preduzeti korake da zaštiti svoje kompanije ali nije navela mjere odmazde. Istovremeno, dodaje list, kako su se vijesti o zabrani Čajna Telekomu širile, azijske berze su pale što je pojačalo tenzije između Vašingtona i Pekinga ali i zabrinutost zbog inflacije.