Autori: Bill Tarrant i Raju Gopalakrishnan, Reuters Prevela: Ena Stevanović
Čini se da Sjeverna Koreja ulazi u period tranzicije nakon smrti lidera Kim Jong-ila. Međutim, rizik od kolapsa je sada mnogo veći nego prije i regionalne sile moraju započeti razgovore sa Kinom, tvrde diplomate i analitičari.
Problem je što Kina odbija govoriti o bilo kakvom raspadu Sjeverne Koreje i ostaje njihov dugoročni saveznik. Peking je odbacio sve prijedloge Sjedinjenih Država i Južne Koreje.
„Tajni razgovori sa Kinom oko ovog slučaja su zakašnjeli. Peking odbija sudjelovati u ovoj vrsti razgovora iako su kineski analitičari priznali potrebu za takvom vrstom dijaloga“, rekao je Douglas Paal, zamjenik predsjednika organizacije Carnegie za uspostavljanje mira.
Nema dokaza da su se takvi razgovori vodili niti da ih se planira voditi i uprkos žustrim diskusijama između četiri zemlje nakon Kimove smrti prošle subote.
Japanski premijer Yoshihiko Noda je ovog vikenda otputovao u Peking, ali je malo vjerovatno da će Kina ponuditi bilo šta drugo osim plitkih razgovora. Nikakav plan se ne može sprovesti bez pristanka Kine, s obzirom da ona graniči sa Sjevernom Korejom i opskrbljuje je hranom i gorivom.
Christopher Hill, bivši izaslanik razgovora vezanih uz nuklearno razoružanje Sjeverne Koreje je rekao da je teško poljuljati odnose Sjeverne Koreje i Kine:
„Kinezi su uvijek frivolni kad se radi o ovakvim stvarima“, kaže on i dodaje da ih je razotkrivanje tajnih američkih diplomatskih prepiski od strane Wikileaksa učinilo još opreznijim i nepovjerljivijim.
Ipak, smjena lidera u Sjevernoj Koreji, od „omiljenog“ Kim Jong-ila do njegovog sina „velikog nasljednika“ Kim Jong-una trenutno protiče glatko.
„Nadamo se da će tako i ostati“, rekao je glasnogovornik Pentagona George Little.“Nakon smrti Kim Jong-ila nije došlo do nikakvog neobičnog aktiviranja sjevernokorejskih trupa, što bi bio pokazatelj ne tako glatke tranzicije.“
Zabrinutost raste zbog straha da bi smjena moći mogla pogoditi državu koja je već na rubu ekonomskog sloma.
Kinu, Sjedinjene Države i regionalne sile koje okružuju ovaj poluotok čekaju brojni obeshrabrujući scenariji ukoliko period tranzicije ne prođe dobro. To bi moglo dovesti do građanskog konflikta, masovnog iseljavanja, vojne pobune ili napada i gubitka kontrole nad skladištem nuklearnog oružja.
Promjena u Kini?
Kinu čekaju promjene koje se tiču njenog vlastitog političkog vođstva i koje se očekuju u 2012. godini te nisu nemoguće ni promjene u njenom odnosu sa Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima po pitanju Sjeverne Koreje.
U prepiski američkog ambasadora u Seulu iz 22.februara 2010 se navodi privatni razgovor dvojice visoko rangiranih kineskih zvaničnika koji govore da Kini ne bi smetala ujedinjena Koreja.
Tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Južne Koreje, Chun Yung-woo je rekao da su mu ta dva kineska zvaničnika privatno rekla da Kina u slučaju kolapsa „očito ne bi pristala na bilo kakvo američko vojno prisustvo sjeverno od demilitarizovane zone.“
Međutim, kineski zvaničnici su mu također rekli da bi se Peking „složio sa ujedinjenjem Koreje koju bi kontrolirao Seul i koja bi imala Sjedinjene Države kao benignog saveznika, sve dok Koreja nije neprijateljski nastrojena prema Kini.“
Sjedinjene Države imaju 28.500 vojnika u Južnoj Koreji i oni bi i dalje bili vrhovni zapovjednici ujedinjene američko-južnokorejske vojske u slučaju sukoba sa Sjeverom.
Chun, koji je sada savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjedniku Južne Koreje nije dao svoj komentar.
On je u pomenutoj prepisci rekao američkom ambasadoru da Kina ne bi vojno intervenirala u slučaju kolapsa Sjeverne Koreje i da se očekuje da će se to dogoditi dvije do tri godine nakon smrti Kim Jong-ila.
Navodne izjave dvojice kineskih diplomata ne predstavljaju zvanični stav Kine prema Sjevernoj Koreji. Međutim, sposobnost Kine da utiče na Sjevernu Koreju je nekada precijenjena. U aprilu 2009, He Yafei, tada zamjenik ministra vanjskih poslova Kine je rekao američkom diplomati u Pekingu da se Sjeverna Koreja ponaša kao „razmaženo dijete“ kako bi privukla pažnju SAD-a ispaljivanjem rakete na Japan.
Zvanični stav Pekinga, koji je više puta ponovljen tijekom posjete Kim Jong ila Kini u maju je da su odnosi ovih zemalja „zapečaćeni“ krvlju saveznika koji su se zajedno borili u Korejskom ratu.
„Imperativ Kine je izbjeći bilo šta što bi moglo ugroziti stabilnost Sjeverne Koreje“, rekla je Sarah McDowall, analitičarka u IHS Janes-u.
„Međutim, povremeno, i to u slučajevima kada Sjeverna Koreja provocira na očit način, ovaj prioritet je u sukobu sa drugim diplomatskim ciljevima Kine -njenom željom da bude odgovoran svjetski igrač. Stav Kine prema Sjevernoj Koreji proteklih godina je zapravo borba da se uspostavi balans između ova dva cilja.“
Mirno ujedinjenje
U još jednoj Wikileaks prepiski iz Astane u Kazahstanu od 8.juna 2009., kineski ambasador Cheng Guoping je rekao svom američkom kolegi Richardu Hoaglandu da je Kina protiv nuklearnih testiranja koje vrši Sjeverna Koreja i da se, dugoročno gledano nadaju mirnom ujedinjenju ovog poluotoka.
Cheng je rekao da su ciljevi Kine da se „onemogući proliferacija Sjeverne Koreje, osigura stabilnost i da se ne razljuti Kim Jong il“, rekao je Hoagland u navedenoj prepiski.
John Park iz američkog Instituta za mir iz Washingtona je iskoristio medicinsku terminologiju kako bi opisao razliku između američkog i kineskog pristupa Sjevernoj Koreji.
„Američki plan glasi: Ajmo koordinirati stvari tako da, ukoliko dođe do raspada Sjeverne Koreje, mi možemo uzeti njihove organe i presaditi ih u ujedinjenu Koreju. Što je bolja suradnja Kine i SAD-a u tome, to će lakše i mirnije sve proteći. Dok je stav Kine ovakav: Zašto moramo čekati da pacijent umre? Zašto ne bismo mogli spriječiti smrt ovog režima? Dakle, Kinezi imaju ovaj preventivni pristup slučaju“, kazao je Park.
Jia Quigguo, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Pekingu kaže da su izgledi za stabilnost Sjeverne Koreje vrlo slabi i zainteresirane svjetske sile „moraju pomoći da se uspostavi komunikacija, posebno sada kada postoji veliki rizik od krize.“
Lojalnost onih koji okružuju „velikog nasljednika“ je teško predvidjeti, kaže Jia.
„Dodajte tome mnoge probleme, domaće i vanjske s kojima se Sjeverna Koreja sad suočava. Smatram da je nemoguće znati da li će u ovim okolnostima Kim Jong-un biti u stanju da kontrolira državni aparat“, rekao je Jia.
Kim Jong-un, sa svojih 20-ak godina, nema baš mnogo iskustva. Njegov otac Kim Jong-il je imao 20 godina da se pripremi za preuzimanje vlasti od svog oca Kim il-Sunga, karizmatičnog „oca“ Sjeverne Koreje.
Analitičari kažu da su prošle godine, nakon što je mladi Kim postao vrhovni vojni general, smijenjeni neki iznimno iskusni oficiri.
Ono što je potrebno hitno rješavati jeste kako pružiti pomoć Sjevernoj Koreji ukoliko je zahvati kriza ili kolaps i kako osigurati sigurnost nuklearnih postrojenja, rekao je Jia.
„S gledišta Kine ili SAD-a, može se desiti da na nekoj od te dvije zemlje bude odgovornost preuzimanja kontrole nad nuklearnim postrojenjima“, kaže on.
Hitoshi Tanaka, bivši japanski diplomata koji se bavio sjevernokorejskim pitanjima sumnja da bi ikakve mjere bile efikasne u slučaju „unutrašnjih nemira“ u Sjevernoj Koreji.
Južna Koreja, Japan, Kina i Sjedinjene Države su „vrlo zauzete prikupljanjem i razmjenom informacija i usporedbama istih u vezi sa budućnošću Sjeverne Koreje. Međutim, te informacije su vrlo, vrlo ograničene.“
„Vrlo je važno pustiti Kinu da djeluje na najkonstruktivniji mogući način jer, jasno je da je Kina posljednja slamka spasa u kontekstu pružanja pomoći Sjevernoj Koreji“, rekao je Tanaka.
Čini se da Sjeverna Koreja ulazi u period tranzicije nakon smrti lidera Kim Jong-ila. Međutim, rizik od kolapsa je sada mnogo veći nego prije i regionalne sile moraju započeti razgovore sa Kinom, tvrde diplomate i analitičari.
Problem je što Kina odbija govoriti o bilo kakvom raspadu Sjeverne Koreje i ostaje njihov dugoročni saveznik. Peking je odbacio sve prijedloge Sjedinjenih Država i Južne Koreje.
„Tajni razgovori sa Kinom oko ovog slučaja su zakašnjeli. Peking odbija sudjelovati u ovoj vrsti razgovora iako su kineski analitičari priznali potrebu za takvom vrstom dijaloga“, rekao je Douglas Paal, zamjenik predsjednika organizacije Carnegie za uspostavljanje mira.
Nema dokaza da su se takvi razgovori vodili niti da ih se planira voditi i uprkos žustrim diskusijama između četiri zemlje nakon Kimove smrti prošle subote.
Japanski premijer Yoshihiko Noda je ovog vikenda otputovao u Peking, ali je malo vjerovatno da će Kina ponuditi bilo šta drugo osim plitkih razgovora. Nikakav plan se ne može sprovesti bez pristanka Kine, s obzirom da ona graniči sa Sjevernom Korejom i opskrbljuje je hranom i gorivom.
Christopher Hill, bivši izaslanik razgovora vezanih uz nuklearno razoružanje Sjeverne Koreje je rekao da je teško poljuljati odnose Sjeverne Koreje i Kine:
„Kinezi su uvijek frivolni kad se radi o ovakvim stvarima“, kaže on i dodaje da ih je razotkrivanje tajnih američkih diplomatskih prepiski od strane Wikileaksa učinilo još opreznijim i nepovjerljivijim.
Ipak, smjena lidera u Sjevernoj Koreji, od „omiljenog“ Kim Jong-ila do njegovog sina „velikog nasljednika“ Kim Jong-una trenutno protiče glatko.
„Nadamo se da će tako i ostati“, rekao je glasnogovornik Pentagona George Little.“Nakon smrti Kim Jong-ila nije došlo do nikakvog neobičnog aktiviranja sjevernokorejskih trupa, što bi bio pokazatelj ne tako glatke tranzicije.“
Zabrinutost raste zbog straha da bi smjena moći mogla pogoditi državu koja je već na rubu ekonomskog sloma.
Kinu, Sjedinjene Države i regionalne sile koje okružuju ovaj poluotok čekaju brojni obeshrabrujući scenariji ukoliko period tranzicije ne prođe dobro. To bi moglo dovesti do građanskog konflikta, masovnog iseljavanja, vojne pobune ili napada i gubitka kontrole nad skladištem nuklearnog oružja.
Promjena u Kini?
U prepiski američkog ambasadora u Seulu iz 22.februara 2010 se navodi privatni razgovor dvojice visoko rangiranih kineskih zvaničnika koji govore da Kini ne bi smetala ujedinjena Koreja.
Tadašnji zamjenik ministra vanjskih poslova Južne Koreje, Chun Yung-woo je rekao da su mu ta dva kineska zvaničnika privatno rekla da Kina u slučaju kolapsa „očito ne bi pristala na bilo kakvo američko vojno prisustvo sjeverno od demilitarizovane zone.“
Međutim, kineski zvaničnici su mu također rekli da bi se Peking „složio sa ujedinjenjem Koreje koju bi kontrolirao Seul i koja bi imala Sjedinjene Države kao benignog saveznika, sve dok Koreja nije neprijateljski nastrojena prema Kini.“
Sjedinjene Države imaju 28.500 vojnika u Južnoj Koreji i oni bi i dalje bili vrhovni zapovjednici ujedinjene američko-južnokorejske vojske u slučaju sukoba sa Sjeverom.
Chun, koji je sada savjetnik za nacionalnu sigurnost predsjedniku Južne Koreje nije dao svoj komentar.
On je u pomenutoj prepisci rekao američkom ambasadoru da Kina ne bi vojno intervenirala u slučaju kolapsa Sjeverne Koreje i da se očekuje da će se to dogoditi dvije do tri godine nakon smrti Kim Jong-ila.
Navodne izjave dvojice kineskih diplomata ne predstavljaju zvanični stav Kine prema Sjevernoj Koreji. Međutim, sposobnost Kine da utiče na Sjevernu Koreju je nekada precijenjena. U aprilu 2009, He Yafei, tada zamjenik ministra vanjskih poslova Kine je rekao američkom diplomati u Pekingu da se Sjeverna Koreja ponaša kao „razmaženo dijete“ kako bi privukla pažnju SAD-a ispaljivanjem rakete na Japan.
Zvanični stav Pekinga, koji je više puta ponovljen tijekom posjete Kim Jong ila Kini u maju je da su odnosi ovih zemalja „zapečaćeni“ krvlju saveznika koji su se zajedno borili u Korejskom ratu.
„Imperativ Kine je izbjeći bilo šta što bi moglo ugroziti stabilnost Sjeverne Koreje“, rekla je Sarah McDowall, analitičarka u IHS Janes-u.
„Međutim, povremeno, i to u slučajevima kada Sjeverna Koreja provocira na očit način, ovaj prioritet je u sukobu sa drugim diplomatskim ciljevima Kine -njenom željom da bude odgovoran svjetski igrač. Stav Kine prema Sjevernoj Koreji proteklih godina je zapravo borba da se uspostavi balans između ova dva cilja.“
Mirno ujedinjenje
Cheng je rekao da su ciljevi Kine da se „onemogući proliferacija Sjeverne Koreje, osigura stabilnost i da se ne razljuti Kim Jong il“, rekao je Hoagland u navedenoj prepiski.
John Park iz američkog Instituta za mir iz Washingtona je iskoristio medicinsku terminologiju kako bi opisao razliku između američkog i kineskog pristupa Sjevernoj Koreji.
„Američki plan glasi: Ajmo koordinirati stvari tako da, ukoliko dođe do raspada Sjeverne Koreje, mi možemo uzeti njihove organe i presaditi ih u ujedinjenu Koreju. Što je bolja suradnja Kine i SAD-a u tome, to će lakše i mirnije sve proteći. Dok je stav Kine ovakav: Zašto moramo čekati da pacijent umre? Zašto ne bismo mogli spriječiti smrt ovog režima? Dakle, Kinezi imaju ovaj preventivni pristup slučaju“, kazao je Park.
Jia Quigguo, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Pekingu kaže da su izgledi za stabilnost Sjeverne Koreje vrlo slabi i zainteresirane svjetske sile „moraju pomoći da se uspostavi komunikacija, posebno sada kada postoji veliki rizik od krize.“
Lojalnost onih koji okružuju „velikog nasljednika“ je teško predvidjeti, kaže Jia.
„Dodajte tome mnoge probleme, domaće i vanjske s kojima se Sjeverna Koreja sad suočava. Smatram da je nemoguće znati da li će u ovim okolnostima Kim Jong-un biti u stanju da kontrolira državni aparat“, rekao je Jia.
Kim Jong-un, sa svojih 20-ak godina, nema baš mnogo iskustva. Njegov otac Kim Jong-il je imao 20 godina da se pripremi za preuzimanje vlasti od svog oca Kim il-Sunga, karizmatičnog „oca“ Sjeverne Koreje.
Analitičari kažu da su prošle godine, nakon što je mladi Kim postao vrhovni vojni general, smijenjeni neki iznimno iskusni oficiri.
Ono što je potrebno hitno rješavati jeste kako pružiti pomoć Sjevernoj Koreji ukoliko je zahvati kriza ili kolaps i kako osigurati sigurnost nuklearnih postrojenja, rekao je Jia.
„S gledišta Kine ili SAD-a, može se desiti da na nekoj od te dvije zemlje bude odgovornost preuzimanja kontrole nad nuklearnim postrojenjima“, kaže on.
Hitoshi Tanaka, bivši japanski diplomata koji se bavio sjevernokorejskim pitanjima sumnja da bi ikakve mjere bile efikasne u slučaju „unutrašnjih nemira“ u Sjevernoj Koreji.
Južna Koreja, Japan, Kina i Sjedinjene Države su „vrlo zauzete prikupljanjem i razmjenom informacija i usporedbama istih u vezi sa budućnošću Sjeverne Koreje. Međutim, te informacije su vrlo, vrlo ograničene.“
„Vrlo je važno pustiti Kinu da djeluje na najkonstruktivniji mogući način jer, jasno je da je Kina posljednja slamka spasa u kontekstu pružanja pomoći Sjevernoj Koreji“, rekao je Tanaka.