Kina je 16. jula pokrenula svoj dugonajavljivani sistem trgovanja emisijama, ključnim alatom u naporima te zemlje da smanji broj stakleničkih plinova koji uzrokuju klimatske promjene i postaju ugljično neutralni do 2060. godine.
Trgovanje je započelo u 9:30 sati po lokalnom vremenu na Šangajskoj burzi za okoliš i energiju, navodi se u saopćenju novinske agencije Xinhue.
Shema će prvi put postaviti ograničenja onečišćenja za velika poduzeća i omogućiti tvrtkama da od drugih kupuju pravo onečišćenja nižom ugljičnom stopom.
Kina je prvi put najavila planove za tržište ugljika u cijeloj zemlji prije deset godina, ali napredak je ometan lobiranjem u industriji ugljena i politikama koje su potaknule brzi rast na štetu okoliša.
Američka multinacionalna investicijska banka Citigroup procjenjuje da će se za ovu godinu kupiti krediti vrijedni 800 milijuna američkih dolara, koji će se na kraju desetljeća popeti na 25 milijardi američkih dolara.
To bi kinesku trgovinsku shemu činilo približno trećinom veličine europskog tržišta, trenutno najvećeg na svijetu.
Tržište će u početku obuhvatiti 2.225 velikih proizvođača električne energije koji proizvode otprilike sedminu globalnih emisija ugljika izgaranjem fosilnih goriva, navodi Međunarodna energetska agencija.
- Plan EU o klimi: Zabrana prodaje vozila na naftu do 2035.
- G7 će donirati milijardu vakcina, povećava izdvajanja za klimu
- EU odobrila fond od 17,5 milijardi eura za 'zelenu' tranziciju
Na konferenciji za medije ove sedmice, zamjenik ministra zaštite okoliša Zhao Yiming shemu je opisao kao "ključni alat koji pomaže zemlji da postigne svoj cilj postizanja vršnih emisija prije 2030. i ugljične neutralnosti do 2060.".
Međutim, analitičari kažu da to nije brzo rješenje za klimatske promjene i da bi mogle proći godine prije nego što najveći svjetski zagađivač promijeni svoj kurs.
Lauri Myllyvirta, vodeći analitičar u Centru za istraživanje energije i čistoće zraka, rekao je da su dužnosnici "umanjili ambicije" ovom shemom, za koju se prvobitno očekivalo da pokriva sedam sektora, uključujući zrakoplovstvo i petrokemiju.
"Kineska proizvodnja ugljena, cementa i čelika porasla je dok vlada ulaže milijarde dolara u energetski intenzivne sektore kako bi potaknula rast nakon pandemije", rekao je.
"Pravila za ograničavanje emisija poremetit će ovaj model rasta."
Očekuje se da će prosječna cijena ugljika u Kini ove godine iznositi oko 30 juana (6,30 američkih dolara) po toni - daleko ispod prosječne cijene Europske unije od 42 eura (67,20 američkih dolara) po toni, objavio je Citic Securities u nedavnom istraživanju.