Kineski predsjednik Si Đinping rekao je da nikakvi izazovi ne mogu spriječiti zemlju da ide naprijed te je ponovio ciljeve Pekinga za ujedinjenje Kine s Tajvanom. On je govorio na prijemu povodom 75. godišnjice Narodne Republike Kine, koja je osnovana 1. oktobra 1949. godine.
Si je također pozvao na suprotstavljanje "separatističkim aktivnostima" pristalica tajvanske nezavisnosti, te je pozvao stanovništvo da se osloni se na Komunističku partiju Kine (KPK) i njenu vojsku prije teških vremena.
Ovogodišnje obilježavanje rođendana Narodne Republike Kine bilo je skromnije u odnosu na proslave prethodnih godina, što pokazuje da vlasti vjerovatno nastoje izbjeći razmetljive ceremonije dok su Kinezi pod finansijskim pritiskom, pišu svjetski mediji.
Poziv na 'ponovno ujedinjenje'
U svom govoru povodom proslave 75 godina Narodne Republike Kine, Si je ponovio planove za aneksiju Tajvana pod onim što on naziva "ponovnim ujedinjenjem" te je pozvao na suprotstavljanje "separatističkim aktivnostima" pristalica tajvanske nezavisnosti, ističe agencija France-Presse (AFP).
"Postizanje potpunog nacionalnog ujedinjenja zajednička je težnja kineskog naroda", rekao je Si u govoru naglasivši da je "Tajvan sveta teritorija za Kinu. Ljudi sa obje strane Tajvanskog moreuza su krvno vezani i te porodične veze će uvijek biti jače od drugih".
S druge strane, tajvanski predsjednik Lai Čing-te odbacuje zahtjeve Kine za ujedinjenjem, a Peking ga zauzvrat smatra "opasnim separatistom", pojašnjava France-Presse.
Kina je posljednjih godina pojačala vojni i politički pritisak na Tajpej, šaljući ratne avione, bespilotne letjelice i pomorska plovila oko ostrva gotovo svakodnevno.
Dvije strane su bile pod vlašću odvojenih vlada od 1949. godine, nakon završetka kineskog građanskog rata.
Kineski predsjednik Si Đinping nazdravlja na prijemu uoči Dana državnosti u Velikoj dvorani naroda u Pekingu 30. septembra 2024.
Komunisti su preuzeli vlast u Pekingu i osnovali Narodnu Republiku Kinu 1. oktobra 1949. godine, dok su poraženi nacionalisti pobjegli na Tajvan, premjestivši sjedište Republike Kine sa kopna u Tajpej.
Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan svojim, uprkos tome što ga nikada nije kontrolisala, i obećala je da će se "ponovno ujediniti" sa samoupravnom demokratijom - silom ako bude potrebno, napisao je CNN.
I u prošlosti su kineski lideri obećavali da će jednog dana preuzeti kontrolu nad Tajvanom ali, dodaje američki televizijski kanal, Si kao najasertivniji kineski lider u posljednjih nekoliko decenija, pojačao je retoriku i agresiju na demokratsko ostrvo, podstičući napetost preko tjesnaca i izazivajući zabrinutost za vojnu konfrontaciju.
Ispaljivanje projektila
S druge strane, ukazuje CNN, mnogi ljudi na ostrvu sebe smatraju izrazito Tajvancima i nemaju želju da budu dio komunističke Kine.
Tajvanski zvaničnici kažu da je Peking intenzivirao vojne aktivnosti oko ostrva posljednjih mjeseci, uključujući vježbe u maju za koje je kineska vojska rekla da su osmišljene da testiraju njenu sposobnost da "preuzmu vlast" nad ostrvom.
U nedjelju, 29. septembra, ministarstvo odbrane Tajvana je saopštilo da je u stanju pripravnosti nakon što je otkrilo "više talasa" ispaljivanja projektila duboko u unutrašnjosti Kine.
Rakete su ispalile raketne snage kineske narodnooslobodilačke armije u unutrašnje oblasti Unutrašnje Mongolije, Gansua, Ćinghaja i Sinđianga, navodi ministarstvo u saopštenju, dodajući da su tajvanske snage protuzračne odbrane "zadržale visok nivo opreza".
Nekoliko dana ranije, dodaje CNN, Kina je ispalila interkontinentalnu balističku raketu u Tihi okean po prvi put u 44 godine, u rijetkom javnom testu za koji analitičari kažu da je trebao poslati poruku Sjedinjenim Državama i njihovim saveznicima usred pojačanih regionalnih tenzija.
Pitanje Tajvana postalo je glavna tačka sporenja između Kine i SAD, koje održavaju bliske, ali neformalne odnose sa Tajpejem i zakonski su obavezne da snabdijevaju ostrvo oružjem za odbranu.
U nedjelju je američki predsjednik Joe Biden odobrio dodatnih 567 miliona dolara vojne podrške Tajvanu u najvećem paketu pomoći koji je Amerika odobrila ostrvu.
'Burno more'
Si Đinping je upozorio na "burno more" za kineski narod u govoru povodom 75. godišnjice osnivanja Narodne Republike Kine koji je bio specifičan po nedostatku velikih svečanosti, ukazuje The Guardian.
U govoru pred oko 3.000 članova KPK i stranih uglednika u ponedjeljak uoči Dana državnosti Kine, Si je pohvalio napredak Kine otkako su komunističke snage svrgnule nacionalističku vladu i uspostavile Narodnu Republiku.
Si, šef kineske vladajuće Komunističke partije, rekao je da "nikakve poteškoće ne mogu spriječiti kineski narod da ide naprijed", ali je pozvao stanovništvo da bude "budno", da se pripremi za opasnost i osloni se na stranku i njenu vojsku prije teških vremena.
"Put pred nama neće biti lak, sigurno će biti poteškoća i prepreka, a mogli bismo naići na velike testove kao što su jaki vjetrovi i uzburkano more, ili čak olujni talasi", rekao je Si koji je, naglašava list, tokom svoje vladavine pooštrio kontrolu nad KPK i kineskim narodom.
Kina je druga najveća svjetska ekonomija i druga najnaseljenija država ali se, dodaje Guardian, teško oporavlja nakon pandemije Covid-19 i velikih problema u svom stambenom sektoru, dva od najvećih pokretača ekonomskog pada na koji također utiče starenje stanovništva i niska potrošnja potrošača.
Posljednjih sedmica vlada je najavila niz mjera za jačanje ekonomije, uključujući snižavanje kamatnih stopa i podizanje starosne granice za odlazak u penziju, ali analitičari upozoravaju da to možda neće biti dovoljno.
Također je uključena u teritorijalne sporove sa susjedima, uključujući Filipine, Tajvan i Japan koji su značajni pokretači sve većih tenzija Pekinga i Vašingtona.
Prijem na kojem je Si u ponedjeljak govorio bio je jedan od rijetkih događaja kojima se obilježava 75. godišnjicu, ukazao je Guardian dodajući da je utorak bio iznenađujuće prigušen te da je u Pekingu obilježen samo ceremonijom podizanja zastave na Trgu Tiananmen.
Prethodnih godina, prema pisanju britanskog lista, proslave su obilovale bogatim ceremonijama i velikim vojnim paradama, što je vjerovatno signal da vlasti izbjegavaju razmetljive događaje dok su Kinezi pod finansijskim pritiskom.
Bloomberg ističe da je Si u svom govoru pozvao na oprez u odnosu na ono što je rekao da bi moglo biti težak period za Kinu, u svojim prvim javnim komentarima otkako je vlada objavila paket stimulacija bez presedana.
Si nije iznio nikakve nove detalje o ekonomskim mjerama u svom govoru na prijemu za Dan državnosti održanom u Velikoj dvorani naroda u Pekingu. Napori uključuju smanjenje kamatnih stopa i podršku stambenom i berzanskom tržištu.
Kineska ekonomija usporava, jer dugotrajni pad nekretnina, slaba domaća potražnja i pad cijena zajedno čine ovogodišnji cilj rasta sve više nedostižnim, ističe Bloomberg i dodaje da ostaje da se vidi da li najavljena podrška i obećano povećanje potrošnje znače trajni preokret.