Kineska svemirska letjelica bez posade sletjela je na drugu, udaljeniju stranu Mjeseca u nedjelju, 2. juna, na mjesto na kojem nijedna druga zemlja nije sletjela.
Ako bude uspješna, to će biti prva misija u istoriji koja će uzeti uzorke sa druge strane Mjeseca što bi moglo pružiti ključne tragove o porijeklu i evoluciji Mjeseca i Sunčevog sistema, dok sama misija pruža važne podatke i tehničku praksu za unapređenje kineskih lunarnih ambicija.
Kinesko slijetanje dolazi u trenutku kada sve veći broj zemalja, uključujući Sjedinjene Države, gleda na strateške i naučne prednosti proširenog istraživanja Mjeseca u sve konkurentnijoj oblasti, pišu svjetski mediji.
Istraživanje nove hemisfere
Kineska lunarna misija bi mogla biti prva koja će uzeti uzorke sa daleke strane Mjeseca, usred sve većeg međunarodnog rivalstva oko istraživanja svemira, napisao je Washington Post.
Kineska svemirska agencija je, kako javljaju državni mediji, poslala lunarnu sondu Chang'e 6 da prikupi kamenje i drugi materijal u blizini udarnog kratera zvanog Apolo bazen, koji je dio većeg mjesečevog bazena Južnog pola-Aitken.
Lunarna sonda Chang’e 6 je sletjela u 6:23 po lokalnom vremenu nakon što je lansirana u svemir 3. maja iz Wenchang Space Launch Centra, koji se nalazi na južnom ostrvu Hainan, napisao je list dodajući da je u kineskoj mitologiji, Chang’e boginja mjeseca.
Pročitajte i ovo: Kina lansirala sondu u misiji prikupljanja uzoraka sa tamne strane MjesecaDruga ili tamna strana mjeseca je lunarna hemisfera koja je uvijek okrenuta od Zemlje, a riječ "tamna" ne odnosi se na nedostatak svjetla, već na činjenicu da naučnici ne znaju puno o toj hemisferi.
Kina, Sjedinjene Američke Države, Japan, Indija i Rusija uložile su mnogo u istraživanje svemira posljednjih godina i ta istraživanja su, kako ukazuje Washington Post, ujedno predstavljena kao simbol nacionalne moći i napretka.
Rivalstvo eskalira posebno za Kinu i Sjedinjene Države, jer obje zemlje nastoje poslati ljude na Mjesec po drugi put u istoriji. Sjedinjene Države su, podsjeća list, prva zemlja koja je spustila ljude na Mjesec tokom misije Apollo 11 1969. godine, dok su astronauti u misiji Apollo 8 prvi vidjeli tamnu stranu 1968. godine. Chang'e 4 je tamo prvi put sletio u januaru 2019.
Prepreke i planovi misije
Spustivši svemirsku letjelicu Chang'e-6, koja je opremljena nizom alata i vlastitim lanserom, na tamnu stranu Mjeseca, Kina je savladala ključnu prepreku u svojoj značajnoj misiji izvlačenja uzoraka stijena i tla sa tamne lunarne hemisphere, ukazuje Reuters.
S obzirom na značajne izazove, lunarni i svemirski stručnjaci uključeni u misiju Chang'e-6 opisali su fazu slijetanja kao trenutak u kojem je šansa za neuspjeh najveća, ističe agencija dodajući da je tamna Mjeseca prošarana dubokim i tamnim kraterima, što komunikaciju i robotske operacije slijetanja čini izazovnijim.
"Slijetanje na drugu stranu Mjeseca je veoma teško jer nemate komunikaciju u liniji vidljivosti, oslanjate se na mnogo karika u lancu da kontrolišete šta se dešava ili morate da automatizujete šta se događa", rekao je Neil Melville-Kenney, tehnički službenik u Evropskoj svemirskoj agenciji koji radi s Kinom na jednom od tereta Chang'e-6.
Koristeći lopaticu i bušilicu, Chang'e-6 lender će imati za cilj da prikupi dva kg lunarnog materijala tokom dva dana i vrati ga na Zemlju.
Uzorci će, naglasio je Reuters, biti prebačeni u raketni buster na vrhu lendera, koji će se lansirati nazad u svemir, spojiti s drugom svemirskom letjelicom u lunarnoj orbiti i vratiti se na Zemlju slijetanjem u Kinu oko 25. juna.
Ako sve bude po planu, misija će Kini pružiti evidenciju o mjesečevoj prošlosti dugoj 4,5 milijardi godina i eventualno dati nove tragove u ispitivanju nastanka Sunčevog sistema. Također će omogućiti poređenje bez presedana između mračnog, neistraženog regiona sa Mjesečevom bolje istraženom stranom okrenutom ka Zemlji.
Chang'e-6 označava treće slijetanje na Mjesec ove godine: japanski SLIM lender sletio je u januaru, a narednog mjeseca uslijedilo je slijetanje američke startup kompanije Intuitive Machines.
Kineski 'svemirski san'
Peking je uložio ogromna sredstva u svoj "svemirski san" tokom protekle decenije pod predsjednikom Si Đinpingom, ciljajući niz ambicioznih poduhvata u nastojanju da zatvori jaz sa dvije tradicionalne svemirske sile: SAD i Rusijom, ukazuje Guardian.
Kineski svemirski program je, prema pisanju lista, ostvario nekoliko zapaženih dostignuća, uključujući izgradnju svemirske stanice nazvane Tiangong, ili "nebeska palata".
Peking je spustio robotske rovere na Mars i Mjesec, a Kina je tek treća zemlja koja je samostalno postavila ljude u orbitu.
Međutim, dodaje Guardian, Vašington je upozorio da se kineski svemirski program koristi za maskiranje vojnih ciljeva i nastojanja da se uspostavi dominacija u svemiru.
Kina ima za cilj da pošalje misiju s posadom na Mjesec do 2030. godine i planira izgradnju baze na površini Mjeseca. SAD također planiraju da vrate astronaute na Mjesec do 2026. godine svojom misijom Artemis 3.
Dominantna svemirska sila
Ako sve bude po planu, misija, koja je počela 3. maja i očekuje se da će trajati 53 dana, mogla bi biti ključna prekretnica u nastojanju Kine da postane dominantna svemirska sila, ističe CNN.
Kina planira pokrenuti još dvije misije u seriji Chang-e dok se približava cilju da do kraja decenije pošalje astronaute na Mjesec.
Pored Kine, koja planira pokrenuti još dvije misije u seriji Chang, više zemalja proširuje svoje lunarne programe, sa sve većim fokusom na osiguravanje pristupa resursima i daljnja istraživanja dubokog svemira.
Prošle godine Indija je prvi put spustila svemirsku letjelicu na Mjesec, dok je prva ruska misija slijetanja na Mjesec u posljednjih nekoliko decenija završila neuspjehom kada se njena sonda Luna 25 srušila na površinu Mjeseca.
U januaru je Japan postao peta zemlja koja je spustila svemirsku letjelicu na Mjesec, iako se njen lender na Mjesec suočio s problemima sa napajanjem zbog pogrešnog ugla slijetanja. Sljedećeg mjeseca, IM-1, misija koju finansira NASA, koju je dizajnirala privatna firma Intuitive Machines sa sjedištem u Teksasu, planira spuštanje blizu južnog pola.
To slijetanje, prvo od strane svemirske letjelice američke proizvodnje u više od pet decenija, jedna je od nekoliko planiranih komercijalnih misija namijenjenih istraživanju površine Mjeseca prije nego što NASA pokuša da vrati američke astronaute tamo 2026. i izgradi svoju naučnu bazu.
Vaš browser nepodržava HTML5
NASA simulira život na Marsu