Kinesko Ministarstvo državne sigurnosti pozvalo je sve građane da počnu špijunirati kako bi zaštitili nacionalnu sigurnost zemlje, koja je lideru Si Đinpingu glavni prioritet.
Stručnjaci smatraju da potez signalizira nesigurnost kineskog vodstva, a mogao bi navesti građane da uhode jedni druge.
Poziv je uslijedio nakon proširenja kineskog zakona o kontrašpijunaži koji je stupio na snagu u julu. Ovaj zakon izaziva zabrinutosti zbog mogućeg uticaja na strane kompanije, novinare i akademsku zajednicu, pišu svjetski mediji.
Zabrinutost SAD
Sjedinjene Države izrazile su u srijedu, 2. avgusta, zabrinutost zbog poziva Kine svojim građanima da se pridruže kontrašpijunaži, navodeći da pomno prate provođenje proširenog kineskog zakona protiv špijunaže, ističe Rojters (Reuters).
Kinesko Ministarstvo državne sigurnosti, glavna agencija zadužena za vanjske obavještajne poslove i borbu protiv špijunaže, saopštilo je dan ranije da bi Kina trebala podsticati svoje građane da učestvuju u kontrašpijunaži. Kreiran je poseban kanal na društvenim mrežama za pojedince koji žele prijaviti sumnjive aktivnosti.
To je uslijedilo nakon proširenja kineskog zakona o kontrašpijunaži koji je stupio na snagu u julu i zabranjuje prijenos informacija koje se smatraju povezanim s nacionalnom sigurnošću. Nakon ovoga, Sjedinjene Države su upozorile da bi strane firme u Kini mogle biti kažnjene zbog redovnog poslovanja.
"Svakako je podsticanje građana da špijuniraju jedni druge nešto što izaziva veliku zabrinutost", rekao je glasnogovornik Stejt departmenta Mat Miler (Matt Miller) naglasivši da SAD pažljivo prate provođenje novog kineskog zakona o kontrašpijunaži "koji uvelike proširuje obim aktivnosti koje se smatraju špijunažom".
Novi zakon omogućava vlastima koje provode istragu protiv špijunaže da dobiju pristup podacima, elektronskoj opremi i informacijama o ličnoj imovini, ističe Rojters u drugom tekstu.
Posljednjih godina, Kina je uhapsila i pritvorila desetine kineskih i stranih državljana pod sumnjom za špijunažu, uključujući izvršnog direktora japanskog proizvođača lijekova Astelas farma (Astellas Pharma) u martu, dok je australijski novinar Čeng Lei, kojeg Kina optužuje za odavanje državnih tajni drugoj zemlji, u pritvoru od septembra 2020.
Kineska tvrdnja da je pod prijetnjom špijuna dolazi u trenutku kada zapadne zemlje, ponajviše Sjedinjene Države, optužuju Kinu za špijunažu i cyber napade, što Peking odbacuje.
"Najvažnije je zaštititi vodstvo i vladajuću poziciju Komunističke partije Kine i socijalističkog sistema s kineskim obilježjima", napisao je ministar državne sigurnosti Čen Jisin u članku u kineskom pravnom časopisu u julu, naglasivši da je politička sigurnost glavni prioritet nacionalne sigurnosti.
Nesigurnost kineskog vodstva
Kinesko Ministarstvo državne sigurnosti je saopštilo da je neophodno da se uspostavi sistem koji normalizuje učestvovanje javnosti u aktivnostima kontrašpijunaže i da vlada treba pohvaliti i nagraditi svakoga ko učestvuje u špijuniranju, prenosi Tajms (The Times).
U svojoj prvoj službenoj objavi na popularnoj kineskoj platformi društvenih medija Vičet (WeChat), Ministarstvo je istaklo da nije dovoljno da tijela nacionalne sigurnosti paze na potencijalno sumnjivo ponašanje, već da su i građani potrebni kako bi pomogli Pekingu da izgradi čvrstu liniju odbrane.
"Nacionalna sigurnost je temelj nacionalnog preporoda, a društvena stabilnost je preduslov jake nacije. Provođenje zakona protiv špijunaže i uspostavljanje odbrambene linije nacionalne sigurnosti koju formiraju ljudi zahtijevaju višestruki pristup i usklađene napore", navodi se.
Stručnjaci kažu da bi objava, koja dolazi u vrijeme očite čistke u vrhu Kineske komunističke partije, kao i sve većeg nepovjerenja između Pekinga, mnogih njegovih susjeda i zapadnih zemalja, mogla narušiti povjerenje u društvu jer podstiče ljude da uhode jedni druge.
Komentarišući poziv kineskog Ministarstva sigurnosti, Jan Čong, politolog s Nacionalnog univerziteta u Singapuru, kaže da bi takva vrsta špijuniranja mogla povećati rizik "proizvoljnog postupanja organa za provođenje zakona i pravnog sistema".
S neočekivanim smjenama visokih zvaničnika posljednjih dana, poziv Ministarstva nacionalne sigurnosti na društvenim mrežama također može sugerisati da se kinesko vodstvo osjeća nesigurno, dodao je.
Širom Kine, dodaje Tajms, koristi se masovni nadzor za praćenje građana i predstavlja moderni oblik kontrole koji se koristio tokom Kulturne revolucije 1960-ih i 1970-ih. U tom period su, na organiziranim skupovima, građani osuđivali druge, uključujući učitelje, prijatelje i roditelje. Jedan od optuženih u to vrijeme bio je Si Zongsun, otac sadašnjeg kineskog lidera Si Đinpinga.
Proširena definicija špijunaže
Objava Ministarstva sigurnosti na Vičetu citirala je nove amandmane na zakon o kontrašpijunaži koje je usvojilo kinesko zakonodavno tijelo ranije ove godine, a koji je stupio na snagu 1. jula, ističe CNN.
Navedeno je da bi medijske kuće, emiteri, televizijske stanice, sektor kulture kao i oni koji pružaju internetske usluge također trebali učestvovati u edukaciji o kontrašpijunaži.
Kina je 2014. donijela sveobuhvatni zakon o kontrašpijunaži, za koji su neki stručnjaci rekli da je već bio "dvosmislen i snažan".
Najnoviji amandmani, naglasio je CNN, proširili su definiciju špijunaže s državnih tajni i obavještajnih podataka na sve "dokumente, podatke, materijale ili predmete koji se odnose na nacionalnu sigurnost i interese", bez navođenja posebnih parametara za definisanje ovih pojmova.
Taj potez je izazvao zabrinutost među analitičarima zbog njegovog potencijalnog uticaja na strane kompanije, ali i novinare i akademike, koji bi se mogli suočiti s pravnim rizicima i neizvjesnošću za svoj rad.
Prije nego što je zakon stupio na snagu početkom ove godine, kineske vlasti zatvorile su pekinšku kancelariju Minc grup (Mintz Group), američke kompanije za analizu poslovanja, i pritvorile pet lokalnih zaposlenika. Američka konsultantska firma Bejn end kompani (Bain & Company) također je saopštila je kineska policija u aprilu ispitala osoblje u njenim kancelarijama u Šangaju.
Kineske vlasti su godinama, putem propagande i kampanja, podsticale javnost da dostavlja informacije o osobama za koje sumnjaju da su strani špijuni i o njihovim kineskim saradnicima. Međutim, ističe CNN, ti napori su ubrzani pod Sijem kojem je pitanje državne sigurnosti glavni prioritet.
Zvaničnici i državni mediji dugo su naglašavali da je Kina pod ozbiljnom, stalnom prijetnjom od "neprijateljskih stranih sila", koje se navodno žele infiltrirati i potkopati zemlju. Ta poruka je dobijala na intenzitetu kako su se pogoršavali odnosi sa zapadnim silama.