Kongres Komunističke partije Kine počinje 16. oktobra

Kineski predsjednik Si Đinping maše nakon svog govora tokom ceremonije inauguracije novog gradskog čelnika i vlade u Hong Kongu, 1. jula 2022., na 25. godišnjicu britanske primopredaje toga grada Kini

Kineska vladajuća Komunistička partija započet će svoj 20. stranački kongres 16. oktobra, izvijestili su u utorak, 30. avgusta, državni mediji.

Očekuje se da će predsjednik Si Đinping biti reizabran za čelnika zemlje, što bi bio njegov treći mandat i presedan u povijesti ove države, piše novinska agencija AFP.

Također će izabrati nova postava najvišeg vodstva, dok Si učvršćuje svoju kontrolu nad strankom i svoju poziciju najmoćnijeg kineskog vođe od utemeljitelja zemlje Mao Ce-tunga.

Pročitajte i ovo: Komunistička partija Kine usvojila rezoluciju kojom se učvršćuje pozicija Xi Jinpinga

Kongres koji se održava svakih pet godina bit će "iznimno važna konferencija", navodi se u izvještaju državne televizije CCTV o sastanku 25-članog Politbiroa održanog u ponedjeljak. Pripremni rad za konferenciju "teče glatko", dodaje se.

Događaju će prisustvovati oko 2.300 izaslanika Komunističke partije iz cijele zemlje koji će doći u Peking kako bi izabrali članove partijskog Centralnog komiteta od oko 200 članova.

Završni sastanak sadašnjeg saziva Centralnog komiteta održat će se u Pekingu od 9. oktobra.

Centralni komitet će zatim glasovati za Politbiro od 25 članova i njegov Stalni komitet, najviše kinesko rukovodeće tijelo i vrh moći, koji se trenutno sastoji od sedam ljudi.
Glasovanje je većinom formalnost, vjerojatno je da je odluka Politbiroa i njegovog Stalnog komiteta dosta unaprijed određena, piše AFP.

Pročitajte i ovo: Kineska ekonomija u najsporijem rastu od početka pandemije

Kongres dolazi u trenutku kada se Si suočava sa značajnim političkim vjetrovima, uključujući bolesnu ekonomiju, sve lošije odnose sa Sjedinjenim Državama i strogu politiku nulte epidemije COVID-a 19 koja je ubrzala okret Kine od svijeta.

Pročitajte i ovo: Kina povećava pritisak na Tajvan dok izazovi za globalni poredak rastu


Također se suočio s oštrim kritikama međunarodne zajednice u vezi s ljudskim pravima zbog represivne politike u sjeverozapadnoj regiji Sinđijang, u kojoj je, prema procjenama, milijun muslimanskih Ujgura privedeno u opsežnoj akciji koja je navodno bila usmjerena protiv "terorizma".

Pročitajte i ovo: Izaslanik UN: Kina koristi prinudni rad, moguće i ropstvo u Sinđijangu

Njegov desetljeće dug mandat također je obilježen slamanjem korupcije unutar stranke, za koju analitičari kažu da je poslužila za svrgavanje njegovih političkih suparnika, kao i slamanje demokratskog pokreta u Hong Kongu i stroge zabrane u gradovima u ime suzbijanja korona virusa.

Pročitajte i ovo: Koliko Kina pomaže Rusiji u finansiranju rata u Ukrajini?

Si je također uveo upornu vanjsku politiku "Vučjeg ratnika" koja je izazvala neprijateljske odnose sa zapadnim demokracijama kao i nekih kineskih susjeda, te se zalagao za bliže veze s Rusijom dok je kultivirao domaći nacionalizam do neobuzdanih razina, piše AFP.

Ukinuo je ograničenje od dva predsjednička mandata 2018. godine, koje je izvorno postavio bivši vođa Deng Siaoping 1980-ih kako bi spriječio još jednu diktaturu sličnu Maovoj i time si ostavio mogućnost da postane doživotni vođa.

Pročitajte i ovo: Si Đinping doživotni predsednik

Tokom prošle godine kineska propaganda radila je ubrzano kako bi ojačala Sijevo nasljeđe, umanjujući postignuća njegovih prethodnika i dodatno ga učvrstivši u najvišim ešalonima Komunističke partije.

Analitičari predviđaju da će na ovogodišnjem kongresu Si nastojati skratiti naziv svoje službene političke filozofije u stranačkom ustavu na jezgrovitiju "misao Si Jinpinga", stavljajući ga u rang s Maom Ce-tungom.