Rast izvoza iz Kine premašio je očekivanja analitičara u oktobru što se poklapa s većom potražnjom medicinske opreme i tehnologije neophodne za rad ljudi od kuće usred porasta broja inficiranih korona virusom širom svijeta. Ali, to je i najnoviji znak da brzi ekonomski oporavak Kine nastavlja jačati njenu ulogu u globalnoj trgovini, pišu svjetski mediji.
Premašena očekivanja analitičara
Izvoz iz Kine porastao je u oktobru za 11,4 odsto u odnosu na godinu ranije, nakon rasta od 9,9 odsto u septembru, kada je zabilježen i porast uvoza za 13,2 odsto, dok je u oktobru povećan za 4,7 oktobru, izvijestio je Rojters (Reuters).
Brojke izvoza su premašile očekivanja analitičara koji su za Rojters prognozirali rast kineskog izvoza u oktobru od 9,3 odsto u odnosu na godinu ranije.
Kina je u oktobru, dodaje agencija, zabilježila trgovinski suficit od 58,44 milijarde dolara, u poređenju s 37 milijardi dolara u septembru - također premašivši prognoze analitičara o 46 milijardi dolara suficita u oktobru.
Kineski izvoz u oktobru širio se brže nego što se očekivalo, podupirući oporavak ekonomije i potičući sve veću potražnju za uvozom, koji je također rastao drugi mjesec zaredom, ukazuje Blumberg (Bloomberg) i ističe da rani podaci pokazuju kontinuiranu ekspanziju u proizvodnji i rast u uslužnoj industriji.
Neočekivano povećanje izvoza u oktobru sugeriše da je kineski izvoz otporniji usred drugog talasa korona virusa širom svijeta, ocjenjuje Blumberg. Blago usporavanje uvoza može pak odražavati sezonski uticaj, dok podatak o rastu drugi mjesec zaredom sugeriše nastavak oporavka domaće potražnje.
Povećanje izvoza u oktobru zabilježeno je najprije kod elektonike koja uključuje prodaju novih Ajfona (iPhone), kaže Sing Žaopeng, ekonomista iz australske i novozelandske bankarske grupe. "Uvoz je iznenađujuće usporen zbog umjerenosti uvoza sirove nafte i uglja" i učinka manje radnih dana ove godine nego 2019. zbog produženog državnog praznika, rekao je.
Kineski izvoz medicinske opreme rastao je brže od bilo koje kategorije, ukazuje Blumberg i dodaje da je u prvih 10 mjeseci izvoz veći za 43 odsto u odnosu na godinu ranije. Slijedili su tekstil, tkanine i ostala srodna roba, koji su porasli za gotovo 32 odsto.
Uvoz mesa povećao se za više od 75 odsto u prvih 10 mjeseci, dok je kupovina kozmetike i kozmetičkih proizvoda porasla za oko 26 odsto. Uvoz žita porastao je za 21 odsto.
Pitanje sposobnosti vanjske potražnje
Kineski trgovinski suficit i izvoz u SAD i ostatak svijeta, čiji oporavak potiče potražnju proizvoda iz Kine, prkosi očekivanjima tržišta već sedam mjeseci, ukazuje Volstrit džurnal (The Wall Street Journal).
Posljednjih mjeseci inostrana prodaja medicinske opreme povezane s pandemijom i kompjuterskih proizvoda za rad od kuće ostala je iznenađujuće fleksibilna, ukazuje list ističući da je to pomoglo drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji da odbaci očekivanja o sužavanju inostrane prodaje.
Uprkos tome, naglašava Volstrit džurnal, viši zvaničnici u Pekingu smatraju globalno okruženje sve nesigurnijim zbog porasta geopolitičkih napetosti i novog talasa slučajeva korona virusa, postavljajući pitanja o sposobnosti vanjske potražnje da nastavi poticati kineski rast.
U prijedlogu za sljedeći petogodišnji plan Kine, objavljenom prošlog mjeseca, kineski čelnici obavezali su se povećati domaću potrošnju. Nova strategija ima za cilj da nadoknadi rastuću geopolitičku konkurenciju sa Zapadom, kažu ekonomisti.
Kineski izvoz u Sjedinjene Američke Države - treći najveći trgovinski partner - u oktobru je porastao za 22,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine, dok su pošiljke zemljama jugoistočne Azije i Evropskoj uniji - kineskim prvim partnerima - porasli za sedam odsto, napisao je Volstrit džurnal.
Snažan industrijski rast
Podaci o porastu kineskog izvoza u oktobru ukazuju na sve veću ulogu Kine u globalnoj trgovini tokom COVID-19, piše Fajnenšl tajms (The Financial Times) napominjući kako je izvoz iz druge najveće svjetske ekonomije zabilježio najveću stopu rasta od marta 2019.
U vrijeme kada se druge ekonomije još uvijek bore s uticajem pandemije, trgovinska aktivnost pridonijela je bržem oporavku Kine, gdje je bruto domaći proizvod u trećem tromjesečju povećan za 4,9 odsto.
Oporavak Kine potaknut je snažnim industrijskim rastom, čiji je udio u proizvodnji čelika dosegao rekordne nivoe početkom ove godine. Kina je, ukazuje Fajnenšl tajms, u prvih deset mjeseci 2020. uvezla gotovo milijardu tona željezne rude, što je 11,2 odsto više u odnosu na prošlu godinu.
Uprkos snažnoj inostranoj potražnji za njenom robom, Kina ostaje osjetljiva na ekonomske uslove na drugim najvažnijim tržištima, rekla je Iris Pang, ekonomistica iz think-tanka ING, sugerišući da bi podaci o izvozu u oktobru mogli biti najbolji ove godine.
"Covid se vratio u Evropi i SAD-u i opet postoje neke mjere zabrane koje bi mogle uticati na potražnju za robom, a time i na kineski izvoz", rekla je.
Daleko od kupoprodajnih ciljeva
Kina je bila prva zemlja pogođena pandemijom korona virusa i sada izvještava o snažnim trgovinskim podacima, ali je daleko od postizanja svojih kupoprodajnih ciljeva navedenih u sporazumu s Vašingtonom u januaru ove godine, ističe CNBC.
Kineski uvoz američke poljoprivredne robe porastao je za 44,4 odsto u prva tri kvartala godine u odnosu na prije godinu dana, naglašava američki televizijski kanal.
Ipak, analitičari smatraju da je Kina još uvijek daleko od postizanja svojih kupoprodajnih ciljeva navedenih u prvoj fazi trgovinskog sporazuma potpisanog sa SAD-om u januaru - otkupom američke robe i usluga za 200 milijardi dolara više tokom sljedeće dvije godine u odnosu na nivo iz 2017. godine.
Predviđene kupovine uključuju najmanje 32 milijarde dolara više poljoprivrednih proizvoda, s neutvrđenom količinom soje, dodaje CNBC. Da bi ispunila trgovinski sporazum, eksperti procjenjuju da će Kina do kraja ove godine morati kupiti dobra ukupne vrijednosti 172,7 milijardi američkih dolara.