Spomen obilježje ubijenim civilima srpske i hrvatske nacionalnosti tokom rata u Sarajevu, otkriveno je u ponedeljak na Kazanima, na planini Trebebević.
Gradsko Vijeće Sarajeva je usvojilo 27. oktobra Odluku o podizanju spomen-obilježja Kazani.
Njih su ubili, a potom bacili u jamu Kazani na obroncima planine Trebević, pripadnici Armije Republike Bosne i Hercegovine tokom opsade Sarajeva, pod komandom Mušana Topalovića Cace.
Na rješenje ovog pitanja čeka se skoro 30 godina.
Pročitajte i ovo: Na prijedlogu spomenika ubijenim Srbima iz Sarajeva ne piše ko je počinio zločinNa izgled i tekst, u kome se ne pominje ko je ubio Sarajlije, upućene su brojne primjedbe.
Amandman Naše stranke, da se uz imena žrtava na spomeniku napiše i ko je odgovoran za njihovu smrt je odbijen, a usvojen je prijedlog gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić u kojem se navode godina smrti i imena žrtava.
Spomenik čine dvije granitne ploče.
Na vertikalnoj ploči je ispisano "Spomen-obilježje Kazani (1992-1994) Zauvijek ćemo se, s tugom i poštovanjem, sjećati naših ubijenih sugrađana", kojeg potom prati spisak imena 17 žrtava koje su identificirane nakon ekshumacije iz jame.
Spomen ploča sa imenima identifikovanih žrtava ubijenim na Kazanima tokom opsade Sarajeva
Finansiranje i postavku spomenika je finansirao Grad Sarajevo.
Kazani su bili mjesto gdje su vojnici Desete brdske brigade Armije RBiH, pod komandom Mušana Topalovića Cace, mučili i ubijali ljude, mahom srpske nacionalnosti, među kojima su neki i sami bili pripadnici Armije RBiH.
Predsjedništvo BiH je 26. oktobra 1993. godine naredilo Vojno-policijsku akciju "Trebević 2" u kojoj se trebao uhapsiti Topalović i Ramiz Delalić Ćelo, koji su se smatrali odmetnicima iz Armije RBiH.
Vaš browser nepodržava HTML5
Spomenik sarajevskim civilima ubijenim na Kazanima
Delalić se predao, dok je Topalović likvidirao devet vojnika i policajaca poslanih da ga uhapse. Pri pokušaju bijega nakon hapšenja i Topalović je ubijen.
Njegovi su ostaci ležali u NN grobnici, da bi 1996. bili prebačeni na groblje Kovači na kojem je sahranjen i Alija Izetbegović, a na dženazi je prisustvovalo više od 10.000 ljudi.
Za zločine na Kazanima osuđeno je 14 pripadnika Armije RBiH na zatvorske kazne od 10 mjeseci do 10 godina. Svima je suđeno za "svirepa ubistva", dok je jedino Samir Bejtić optužen za ratne zločine.
Pred Kantonalnim sudom u Sarajevu u toku je četvrti put suđenje Bejtiću.
Pročitajte i ovo: 'Nemam grob oca i majke': Korak bliže spomeniku za žrtve Kazana kod SarajevaTri puta je Vrhovni sud Federacije BiH vraćao Kantonalnom sudu u Sarajevu presudu Bejtiću, jer mu se sudilo po starom Zakonu o krivičnom postupku Federacije BiH.
Prije toga, Bejtić je 2006. bio osuđen na 14 i po godina zatvora za zločine počinjene na Kazanima, a potom je dva puta oslobođen – 2008. i 2011. godine.
Tačan podatak ubijenih građana nije poznat.