Pišu: Chris Rickleton, Petr Trotsenko i Ainur Saparova
Desetine stanovnika koji su protestovali sedam dana ispred vladine zgrade u poplavama pogođenom gradu Kulsariju spakovali su svoje šatore i svoje transparente, za sada.
Međutim, oni nisu jedini koji vape za bržom i većom državnom odštetom nakon velikih poplava u Kazahstanu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Osim neposrednih finansijskih posljedica u smislu pomoći za desetine hiljada koji su izgubili domove, stoku i drugu imovinu u poplavama, tu je i dugoročni efekat na okoliš i poljoprivredu, s dijelovima zemljišta na kojima se uzgajaju usjevi oštećenim od poplava.
"Poplave su prošle, ali problemi su tek počeli", sažeo je Almasbek Sadirbaev, predsjednik Šanijraka, poljoprivrednog udruženja koje okuplja članove iz cijele zemlje.
Kazahstanske lukave vlasti vjerovatno su toga svjesne, ali hoće li pronaći odgovore?
Neslaganje oko troškova
Sezonske poplave koje je predsjednik Kasim-Žomart Tokajev nazvao najgorim u posljednjih 80 godina počele su razarati zemlju u drugoj polovini marta, dosegnuvši vrhunac u prvoj polovini aprila i nastavivši se u maju.
Potop je uzrokovan iznenadnim toplim vremenom nakon niskih temperatura i velikih snježnih oborina, što je omogućilo opasno nakupljanje leda na golemim kazahstanskim stepama.
Predsjednik Kasim-Žomart Tokajev
Više od 100.000 ljudi evakuisano je tokom poplava koje su počele u drugoj polovini marta i dosegle vrhunac sredinom aprila, uzrokujući nekoliko smrtnih slučajeva.
Najgore su pogođene regije sjeverni i zapadni Kazahstan.
Gauez Nurmuhambetov, guverner pokrajine Sjeverni Kazahstan, procijenio je ranije ovog mjeseca da je samo njegovoj regiji potrebno 73 milijarde tenge (165 miliona dolara) za nadoknadu štete.
To je više od iznosa koji se godišnje izdvaja za razvoj administrativnog centra pokrajine, Petropavla, u kojem živi više od 200.000 ljudi, dodao je.
Lokalne vlasti u Aktobeu, jednoj od prvih pokrajina koje su poplave pogodile i jedne od prvih gdje su se povukle, krajem aprila računale su na 51 milijardu tenge (115 miliona dolara).
S obzirom na to da su to samo dvije od sedam pogođenih provincija, početna projekcija zamjenika premijera Kanata Bozumbaeva od 400 milijardi tenge (923 miliona dolara) u ukupnoj šteti, on je tada naglasio da je brojka samo preliminarna, djeluje nedovoljno.
Naravno, nisu svi bili zadovoljni veličinom naknade koja se trenutno nudi.
Kulsarij, grad u zapadnoj pokrajini Atijrau, nesrazmjerno je stradao, s oko 2.000 stalnih kuća oštećenih, dok se ostalih 1.000 smatralo nepopravljivim.
Stotine stanovnika tražilo je unaprijed isplatu od 400.000 tenge (903 dolara) po kvadratnom metru kao kompenzaciju, dok su zvaničnici naveli troškove između 200.000 i 240.000 tenge (450 do 563 dolara).
Desetine demonstranata kampovali su na gradskom trgu, ali su prekinuli svoj protest 22. maja, kazavši Kazahstanskom servisu RSE da se plaše "provokacija" nakon što su im se građani koji nisu bili pogođeni poplavom pridružili i objavili šire političke zahtjeve.
Međutim, nekoliko stanovnika koji su beskućnici više od mjesec dana reklo je Kazahstanskom servisu RSE da su i dalje nezadovoljni nižom brojkom, a neki kažu da ona ne uzima u obzir troškove rada. Nisu isključili nastavak protesta.
Suzbijanje gnjeva
Istog dana kada je u Kulsariju okončan protest, kazahstanski mediji izvijestili su da je dobrotvorni fond Halik pod kontrolom Timura Kulibaeva, kazahstanskog vrhunskog bankara i zeta bivšeg predsjednika Nursultana Nazarbaeva, počeo isplaćivati odštetu stanovnicima grada.
Poplave u regiji Zapadnog Kazahstana 1. aprila
Poslovna web stranica Ata Meken zabilježila je da je Halik pridonio s 31,4 milijarde tenge (više od 70 miliona dolara) u borbi protiv poplava, a većina novca otišla je žrtvama u Atijrauu.
Protesti oko kompenzacije također su održani ovog mjeseca ispred gradske vijećnice u Oralu, administrativnom središtu pokrajine Zapadni Kazahstan, čija je periferija grada bila teško poplavljena.
Jedan stanovnik Orala rekao je prošle sedmice da ga je policija posjetila na mjestu evakuacije gdje živi sa svojom porodicom nakon što je njihov dom ostao pod vodom.
Rekao je za RSE da su ga upozorili da mu prijeti 15 dana zatvora ako ponovno protestuje, na što je on odgovorio: "Nemam što izgubiti. Ionako sam beskućnik".
Bilo je nekoliko izvještaja o hapšenja povezanim s protestima uprkos činjenici da su okupljanja koja se održavaju bez odobrenja vlade nezakonita prema kazahstanskom zakonu.
Ali najmanje 29 građana suočeno je s administrativnim sankcijama zbog širenja "lažnih informacija" povezanih s poplavama, tvrdi premijer Olzhas Bektenov.
Šestorici od tih građana izrečene su kraće mjere pritvora, rekao je Bektenov 21. maja.
Osim toga, novinar Orala Raul Uporov optužen je i kažnjen za huliganstvo nakon što je snimio video poruku kojom se oglušio o zabranu lokalnih vlasti o medijskom izvještavanju u dijelovima poplavne zone.
Uporov i njegov kolega Lukpan Akhmedijarov napravili su nekoliko video reportaža o poplavama u Oralu na svom YouTube kanalu Prosto Jurnalistika.
Uništena zemlja?
Osim što je javno pozvao oligarhe poput Kulibaeva da preuzmu dio plaćanja odštete, Tokajev je brzo krenuo s otkazivanjem ili prekidom finansiranja blještavih događaja finansiranih iz budžeta čije troškove stanovništvo pomno posmatra.
Jedan od njih bio je Međunarodni forum u Astani, čiji je glavni grad trebao biti domaćin u junu.
Uginuli konj u proljetnoj poplavi u blizini sela Jekpetal
Klimatske promjene bile su jedna od niza tema o kojima se govorilo na posljednjem izdanju foruma, koji se obično smatra pokušajem projiciranja međunarodnog imidža zemlje i privlačenja ulaganja, slično kao na Međunarodnom ekonomskom forumu u Rusiji u Sankt Peterburgu.
U svom glavnom govoru prošle godine, Tokajev je izrazio zabrinutost da će "suše i poplave u centralnoj Aziji (umanjiti) BDP za 1,3 posto godišnje i smanjiti poljoprivredne prinose za 30 posto, što će do 2050. godine rezultirati s procijenjenih pet miliona klimatskih migranata."
Dok je Tokajev govorio generalno, stručnjaci već broje troškove poljoprivrede za poplave 2024., a Sadirbaev je upozorio da je sektor "unazađen nekoliko godina".
Krajem aprila Ministarstvo poljoprivrede saopštilo je da je isplatilo 278 miliona tenge (680.000 dolara) naknade za stoku, a troškovi rastu.
Međutim, Sadirbaev je rekao da je više poljoprivrednika prijavilo njegovoj organizaciji probleme u dokazivanju svog prava na naknadu.
Prvobitna sklonost vlade da poljoprivrednici zadrže leševe svoje stoke kao dokaz postala je besmislena usred dokaza da je dio stoke voda odnijela sve do Kaspijskog mora, rekao je.
Više od 15.000 ljudi u Kazahstanu evakuisano je zbog velikih poplava koje su usmjerile gnjev javnosti prema zvaničnicima, koji su priznali da nisu bili spremni za katastrofu tako velikih razmjera.
Šanijrak i druga poljoprivredna udruženja sada se nadaju da će vlada isposlovati pravednu naknadu prema poljoprivrednim knjigama koje vode lokalne uprave, gdje su "sve životinje više-manje evidentirane".
Šta je sa štetom na zemlji? To je za sada velika nepoznanica.
Laura Malikova, predsjednica upravnog odbora Udruženja aktivista za zaštitu okoliša, rekla je za Kazahstanski servis RSE da bi poljoprivrednici trebali provesti testove vode i tla na štetne tvari, naročito u područjima gdje su groblja stoke isprana, prije ponovnog pokretanja bilo kakvih poljoprivrednih radova.
Dugoročno, vlada bi trebala razviti nacionalni plan prilagođavanja klimatskim promjenama kako bi se rizik od budućih katastrofa sveo na najmanju moguću mjeru, za što ekolozi kažu da još ne postoji.
Kiril Pavlov, analitičar i konsultant usmjeren na poljoprivredu, iskazuje slične strahove.
"Naši poljoprivrednici često ne poštuju plodored, sadeći isti usjev na istom mjestu 10-15 godina", rekao je Pavlov, ističući proizvodnju pšenice kao tipičnu za ovu naviku.
"Kao rezultat toga, u tlu se pojavljuju određeni patogeni koji smanjuju produktivnost. Kad su poplave zahvatile polja, voda je sakupila ne samo patogene poput ovih, već i pesticide i insekticide koji su korišteni za tretiranje tla", rekao je Pavlov.
Kazahstanska proljetna sjetva započela je sredinom maja.
U saopštenju nakon sastanka vlade od 14. maja navodi se da će 580 milijardi tenge biti dodijeljeno za sjetvu, uglavnom u obliku povoljnih zajmova i subvencija za poljoprivrednike.
U izvještaju se ne spominju poplave, ali se kaže da je brojka "tri puta veća nego prethodnih godina".
U isto vrijeme, čini se da su polja u nekim dijelovima zemlje ili preplavljena ili previše natopljena da bi se moglo započeti s radom, primijetio je Pavlov.
"Štaviše, u sjevernom (Kazahstanu) postoje predviđanja o hladnom ljetu", primijetio je analitičar.
"Kasna sjetva i ljeto s manje sunca. Kada kombinujete te faktore, postavljaju se velika pitanja o (ovogodišnjoj) žetvi."