Kazahstanski predsjednik Nursultan Nazarbajev, koji je na vlasti u ovoj bivšoj sovjetskoj republici još od prije raspada SSSR, iznenadio je u utorak mnoge objavom da se nakon skoro 30 godina povlači sa dužnosti šefa države. No, vrlo brzo je razjašnjeno da će zadržati nekoliko ključnih uticajnih pozicija, prije svega onu doživotnu na čelu Savjeta za bezbjednost, koji je prošle godine iz savjetodavnog postalo ustavno tijelo.
Pročitajte i ovo: Predsjednik Kazahstana Nazarbajev podnio ostavkuVlast je u potpunosti ostala pod kontrolom vladajuće porodice, jer je u srijedu, na mjesto predsjednika kazahskog Senata, jednoglasno izabrana njegova kćer Dariga Nazarbajeva, a prijestonica Astana preimenovana u Nursultan.
Najstrarija kćer, sad već bivšeg kazahstanskog predsjednika, 55-godišnja Dariga Nazarbajeva izabrana je za predsjednicu Gornjeg doma parlamenta, Senata, nakon što je još ranije u sriijedu 20. marta dosadašnji predsjednik Senata, Kasim Žomart Tokajev položio zakletvu kao vršilac dužnosti predsjednika. Na toj će funkciji ostati do predsjedničkih izbora koji su planirani za 2020. godinu.
“Dragi Kasime-Žomarte Tokajevu, drage kolege, dragi narode Kazahstana, prvo i prije svega želim da vam iz dubine moga srca iskažem duboku zahvalnost za povjerenje koje ste mi ukazali. Ja duboko razumijem ulogu parlamenta u političkom životu zemlje, naročito na ovoj prekretnici u našoj istoriji”, kazala je novoimenovana predsjednica Senata, Dariga Nazarbajeva koja se već dugo smatrala očevom mogućom nasljednicom na čelu zemlje bogate energentima koja broji 18.7 miliona ljudi.
Narazbajeva je predsjedavala senatskim Komitetom za međunarodne poslove, odbranu i bezbjednost od septembra 2016., a prije toga je obnašala dužnost zamjenika premijera.
Dariga Nazarbajeva i vršilac dužnosti predsjednika Kazahstana Kasim Žomart Tokajev
Nazarbajev (78) je 19. marta naizgled iznenadio mnoge sljedećom objavom:
“Donio sam tešku odluku da podnesem ostavku kao predsjednik Republike Kazahstan. Ove godine se obilježava 30 godina mog mandata kao vrhovnog lidera zemlje.”
Astana postala Nursultan, i trgovi drugih gradova će se tako zvati
Novi šef države Kasim Žomart Tokajev 65-godišnji u Moskvi obrazovani bivši premijer, ministar vanjskih poslova i predsjednik kazahstanskog Senata, preuzimajući dužnost v.d šefa države u obraćanju oba doma parlamenta Madžilisa i Senata, poručio je da će Nazarbajevo „poštovano mišljenje“ biti ključno u donošenju „strateških odluka“ ove centralnoazijske zemlje, a da će prijestonica Kazahstana, Astana, biti preimenovana po njemu.
„Neophodno je da učinimo besmrtnim ime našeg velikog savremenika, prvog predsjednika Republike Kazahstan, Nursulatana Abiševiča Nazarbajeva - na sljedeći način: Naša prijestonica mora nositi ime našeg predsjednika i biti nazvana Nursultan!“
Tokajev je dodao i sljedeće:
“Nursultan Nazarbajev ostaje jedini otac nacije za života“.
Potom je brzometno i jednoglasno donesen zakon kojim je Astana preimenovana u Nursultan.
Pročitajte i ovo: Kazahstan: Glavni grad Astana preimenovan u NursultanTokajev je takođe predložio podizanje spomenika svom prethodniku u prijestonici i preimenovanje svih centralnih ulica u svim gradovima u zemlji po njemu.
Imenujući u utorak 19. marta Tokajeva kao prijelaznog predsjednika, Narazbajev je rekao da „mu se može vjerovati da vodi Kazahstan“.
Kasim Žomart Tokajev je takođe bio UN diplomata u Ženevi i osim kazahskog i ruskog jezika, govori engleski i kineski.
Američki State Department je u utorak iskazao uvjerenje da će njihovi „snažni“ odnosi sa Kazahstanom nastaviti i nakon ostavke Nursultana Nazarbajeva.
„Vašington se raduje nastavku saradnje sa Kazahstanom o različitom nivou pitanja“, naveo je portparol State Departmenta.
„SAD i Kazahstan uživaju u snažnim bilateralnim odnosima, kao što je predsjednik (Donald) Trump demonstrirao tokom njegovog istorijskog susreta sa predsjednikom Nazarbajevim prošle godine, i očekujemo da će se taj momentum nastaviti“, poručeno je iz State Departmenta.
SAD i EU hvale i zahvaljuju Nazarbajevu, Rusija će nastaviti saradnju
Nazarbajev je posjetio Trumpa u Bijeloj kući u januaru 2018., kada su razgovarali o regionalnoj sigurnosti, ekonomiji i bilateralnim odnosima. Vašington je pohvalio Kazahstan zbog odustajanja od nuklearnog oružja nakon raspada Sovjetskog Saveza i zbog obezbjeđivanja logističke podrške vojnoj misiji u Avganistanu koju predvodi SAD.
Vaš browser nepodržava HTML5
Vetrovi postsovjetskog nuklearnog grada duhova
Portparolka visoke predstavnice EU za vanjsku politiku i bezbjednost Federice Mogherini, Maja Kocijančič je takođe pohvalila Nazarbajeva za vođenje „modernizacijiskih reformi, uključujući i ustavnih“ i zbog igranja „važne uloge u promovisanju regionalne i globalne saradnje, sa posebnim naglaskom na promovisanju mira, stabilnosti i sigurnosti“.
„Radujemo se laganoj tranziciji u skladu sa Ustavom Kazahstana“, rekla je Kocijančič.
Predsjednička služba Kazahstana je navela da je o odluci da podnese ostavku Nazarbajev telefonski razgovarao sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, i da su se dvojica lidera „dogovorili da nastave sa redovnim kontaktima u budućnosti“.
Kao predsjednik, Nazarbajev je uspio da održi bliske odnose sa Rusijom, dok je istovremeno privlačio investicije iz Evrope, SAD, Azije i drugih regiona zahvaljujući velikim prirodnim resursima nafte i gasa.
Ruska zvanična svemirska agencija Roskosmos je za državni TASS saopštila da se se ruska svemirska saradnja nastaviti sa Kazahstanom i nakon Nazarbajeve ostavke.
Rusija je uzela pod zakup kazahstanski kosmodrom Bajkonur još od 1994. godine, a ugovor ističe 2050. Rusija godišnje za korišćenje Bajkonura Kazahstanu plaća 115 miliona dolara.
Sam Nazarbajev je podnoseći ostavku naglasio da mu je još 2010. u potpuno lojalnom parlamentu dodijeljen status „elbasi“ ili oca nacije.
Nazarbajev je rekao da će ostati na dužnosti predsjednika vladajuće Nur Otan stranke i da će ostati predsjednik Savjeta za bezbjednost, što je uloga koja će mu omogućiti da zadrži velike ovlasti.
U julu 2018. Savjet za bezbjednost je promijenio funkciju od konsultativnog u ustavno tijelo, čime su povećane njegove ovlasti, a sam Nazarbajev je postao doživotni predsjednik Savjeta.
Pročitajte i ovo: Sud u Kazahstanu novčano kaznio novinarku RSEAktivisti za ljudska prava i kritičari kažu da je Nazarbajev uporno vršio represiju nad disidentima, produžavajući održavanje na vlasti kroz nedemokratske izbore i referendume koje je koristio kao poluge za neutralizovanje potencijalnih oponenata.