Pišu: Chris Rickleton i Asemgul Mukhitqyzy
Najveći svjetski proizvođač uranijuma je korak bliže izgradnji nuklearne elektrane.
Prošle sedmice, glavni grad Kazahstana, Astana, bio je domaćin posljednje od 20 javnih rasprava održanih širom zemlje uoči državnog referenduma na jesen o tome da li da počne proizvodnju nuklearne energije.
Format se malo razlikovao od diskusija održanih u drugim gradovima, piše redakcija Radija Slobodna Evropa (RSE) na engleskom jeziku.
Zvanične prezentacije bile su fokusirane samo na uočene prednosti nuklearne energije, dok su oni koji su htjeli da postavljaju pitanja imali samo dvije minute za govor.
Nakon isteka tog vremena, mikrofon je bivao isključen, a oni koji su nastavili da govore udaljeni su iz prostorije.
Neki kritičari nikada nisu ni stigli na mjesto događaja.
Antinuklearni aktivista Meirhan Abdimanapov kažnjen je sa 129.000 tengi (270 dolara) nakon što je pritvoren u Almatiju 19. avgusta uoči svog puta u Astanu.
Zvanični razlog za pritvaranje navedeno je njegovo učešće na nedozvoljenom skupu šest mjeseci ranije.
Međutim, on tvrdi da je pravi razlog bio spriječiti ga da ponovi svoj nastup na javnoj raspravi u najvećem kazahstanskom gradu 16. avgusta, kada je događaj osudio kao "reklamu za nuklearnu elektranu".
Zatim je uslijedila borba kojoj su svjedočili novinari Kazahstanskog servisa RSE u hotelu Radisson u Astani, gdje je 20. avgusta održana diskusija.
"Šta je to što ste govorili o slobodi govora, a da u isto vrijeme ne puštate ljude unutra?", požalio se aktivista Nagižan Toleubaev dok su mu čuvari na događaju pokušavali zabraniti ulazak u glavnu prostoriju.
"Zar sam predsjednik nije želio da se to pitanje stavi u javnu raspravu? Kako objašnjavate svoje postupke?"
Uprkos ovim očiglednim pokušajima da se kontroliše prisustvo, saslušanja koja su počela prošle godine na obalama jezera Balkaš - u blizini vjerovatne lokacije potencijalnog nuklearnog postrojenja - i dalje su obilovala emotivnim govorima.
Toleubaev, koji je na kraju ušao na sesiju ‘pitanja i odgovora’, upozorio je vlasti da će ih "buduće generacije prokleti" ako se bude išlo dalje s nuklearnom elektranom. Nakon toga, mikrofon su zgrabili dobro građeni muškarci koji su stajali u blizini.
Opozicija će sigurno biti samo sve glasnija kako se približava referendum, za koji pronuklearni predsjednik Kasim Žomart Tokajev još nije odredio datum.
Ali zašto njegova administracija ide ovim spornim putem?
Sve veći energetski deficit je svakako jedan od razloga. Još jedan razlog bi mogao biti odmicanje od moćnog saveznika Rusije, na koju mnogi gledaju kao spremnu za ulazak u proces izgradnje fabrike.
Rosatom: Prvi među jednakima?
Kako su vladini stručnjaci na javnim raspravama tvrdili, nuklearna energija je čistiji oblik proizvodnje električne energije od nerijetko starih termoelektrana koje se griju na ugalj i na koje se većina kazahstanskih gradova još uvijek oslanja.
Ipak, to je i kontroverznije, i ne samo zbog obnovljene zabrinutosti oko nuklearne energije, naročito nakon nesreće u nuklearnoj elektrani Fukušima u Japanu 2011. godine.
Naime, tokom četiri decenije za vrijeme Sovjetskog Saveza, sjeveroistočni dio Kazahstana bio je domaćin redovnih nuklearnih proba pod vodstvom Moskve. Posljedice ovih testiranja na ljude i okoliš mogu se vidjeti i danas.
Još jedan izvor anksioznosti, koji je naveo najmanje jedan govornik na događaju u Astani, je opasnost koju predstavlja nuklearna elektrana u scenariju potencijalnog sukoba.
Ruska invazija na Ukrajinu dovela je do toga da su ruske snage opkolile i zauzele nuklearnu elektranu Zaporožje – najveću evropsku nuklearnu elektranu - u istočnoj Ukrajini na početku rata.
U tom smislu, teritorijalne prijetnje koje ruski političari i stručnjaci redovno upućuju Kazahstanu nakon što Astana nije podržala invaziju Moskve, malo su učinile da ideja o nuklearnom postrojenju koju bi izgradila Rusija bude privlačna.
"Zemlja čija vojska nezakonito zauzima nuklearna postrojenja druge suverene države i stvara nuklearne rizike bez presedana ne može se smatrati pouzdanim partnerom u nuklearnom polju", kaže za RSE stručnjakinja za nuklearnu politiku Togžan Kasenova.
To, zajedno s komplikacijama koje bi sankcije Zapada protiv Rusije mogle predstavljati nuklearnom projektu u Kazahstanu pod vodstvom Rusije, znači da bi njegov nuklearni energetski gigant, Rosatom, "trebao biti gubitnik iz političkih i praktičnih razloga", tvrdi Kasenova, koja je autorica knjige Atomska stepa: Kako je Kazahstan odustao od bombe (Atomic Steppe: How Kazakhstan Gave Up The Bomb).
Ipak, vlada je sugerisala drugačije.
Prošle godine, prije nego što je Tokajev rekao da će biti održan referendum o izgradnji nuklearne elektrane, kazahstansko ministarstvo energetike je reklo da je Rosatom jedan od četiri izvođača radova čiji su reaktori razmatrani za elektranu. Preostale tri su francuski EDF, kineska Nacionalna nuklearna korporacija i južnokorejska Korea Hydro & Nuclear Power.
U prošlosti su kazahstanske vlasti iznijele prilično priželjkivanu ideju o međunarodnom konzorciju za izgradnju potencijalne elektrane.
Ali skeptici u pogledu ideje da rusko vođenje projekta nije neizbježno ne moraju tražiti daleko.
U susjednom Uzbekistanu, tadašnji ministar energetike Žurabek Mirzamahmudov izjavio je u novembru da uzbekistanske vlasti ispituju "iskustvo i tehnologiju" drugih zemalja, a ne samo Rusije, s kojom je Uzbekistan već vodio razgovore o izgradnji nuklearne elektrane.
Međutim, Taškent i Moskva su naknadno postigli dogovor o maloj nuklearnoj elektrani (SMR) kada je ruski lider Vladimir Putin posjetio tu centralnoazijsku zemlju na razgovore u maju.
U Kazahstanu, Moskva i Astana već sarađuju u nuklearnom području u visokom obrazovanju.
Među mladim pristalicama nuklearne energije u Astani prošle sedmice bio je i kolektiv studenata i diplomaca Almatijskog ogranka Nacionalnog istraživačkog nuklearnog univerziteta (NRNU).
NRNU je 2022. godine otvorila podružnicu na teritoriji Kazahstanskog nacionalnog univerziteta Al-Farabi, više od godinu dana prije nego što je Tokojaev rekao da će plan nuklearne elektrane biti stavljen na nacionalno glasanje.
'Test patriotizma'
Kako kampanja u korist nuklearne energije uživa resurse države, mala je sumnja da kazahstanski referendum neće donijeti odgovor "da", uprkos vidljivom protivljenju.
U međuvremenu, protivnici se žale da im je gradska skupština više puta odbijala dozvolu za održavanje protesta protiv predložene fabrike.
Ipak, za mnoge građane postoje uvjerljivi argumenti u korist nuklearne energije.
U Ulkenu, gdje je u avgustu 2023. održana prva javna rasprava o projektu, neki stanovnici su izrazili entuzijazam za kapacitet postrojenja da stvori lokalna radna mjesta za depresivni region, čak iako su ribari Balkhaša podigli uzbunu zbog budućnosti svoje industrije.
Na državnom nivou, a posebno u provincijama, nestašice struje su sve veći problem zbog visoke potrošnje na gusto naseljenom jugu koja uzima veliki danak na državnoj elektromreži.
Prošle godine kazahstanska državna kompanija Samruk Energy prognozirala je da bi se državni deficit električne energije mogao udvostručiti i dostići tri gigavata do 2029. godine.
Predviđa se da će buduća nuklearna elektrana u Kazahstanu biti znatno veća u smislu kapaciteta od uzbekistanske verzije od 330 megavata - što je smanjenje elektrane koju je Taškent prvobitno namjeravao izgraditi.
Na događaju koji su organizovali antinuklearni aktivisti u Almatiju u septembru, govornici su priznali da bi mještani koji pate od redovnih nestanka struje mogli biti lako ubijeđeni u prednosti nuklearne energije.
Ono što vlada nije učinila, rekli su, jeste da stanovništvu ponudi održive i čiste alternative za elektranu, kao što je povećanje proizvodnje vjetra i sunca.
Referendum je bio korak bliže 27. avgusta, kada je ministar energetike Almasadam Satkalijev na sjednici vlade izdao prijedlog predsjedničke uredbe o održavanju glasanja u cijeloj zemlji, koji je jednoglasno podržan.
Očekuje se da će Tokojaev, koji je ranije obećao da će referendum biti održan na jesen, uskoro odrediti datum.
Okrivljujući "nezavisne blogere" i medije za izazivanje kritika nuklearnim planovima, Satkalijev je rekao da je stav kazahstanskog građanina o nuklearnoj energiji "test intelekta...patriotizma...pristojnosti", s tim da su protivnici očigledno podbacili po sve tri tačke.
Nuklearna energija je bila potrebna kao "sljedeći korak, za razvoj privrede i nauke, kako bi zemlja dostigla novi civilizacijski nivo razvoja", dodao je Satkalijev.