Istraživanje provedeno 2018. godine na reprezentativnom uzorku od 1500 ispitanika pokazuje slabljenje institucionalne religioznosti u hrvatskom društvu.
Takođe, uočen je pad stabilnosti vrijednosti individualne religioznosti na nešto ispod 80 posto ispitanika, veći broj religioznih među slabije obrazovanim, žiteljima manjih mjesta i ženama i jačanje političko-identitetske uloge religije.
Smanjio se broj vjernika koji idu na vjerske obrede, a povećao broj onih koji ne idu ili idu vrlo rijetko. Broj onih koji idu tjedno na vjerska obrede pao je sa 31,4 posto u 1999. godini na 22,6 posto u 2018. godini.
Smanjio se i udio onih koji idu na vjerske obrede najmanje jednom mjesečno sa 21,1 posto 1999. na 12,3 posto 2018. godine, a broj onih koji uopće ne idu na vjerske obrede povećao se sa 10,4 posto 1999. godine na 19,6 posto 2018. godine.
Generalno se smanjilo povjerenje u Katoličku crkvu. Tako je 1999. godine 62,8 posto ispitanika iskazivalo povjerenje u nju, 2008. godine 52,4 posto, a 2018. godine 38,4 posto. Broj onih koji nemaju nikakvo povjerenje u Katoličku crkvu povećao se sa 5,1 posto 1999. godine na čak 20,8 posto 2018. godine.
Pročitajte i ovo: Katolička crkva u Hrvatskoj konzervativnija od pape?Ovo istraživanje dio je projekta Europskog istraživanja vrijednosti (European Values Study), najvećeg europskog istraživačkog projekta koji uključuje preko 40 zemalja. Hrvatska je u istraživanju sudjelovala 1999., 2008. i 2018. godine.
Sve manje vjere u sve državne institucije
Jedan od autora istraživanja, profesor sociologije na zagrebačkom Pravnom fakultetu Siniša Zrinščak za Radio Slobodna Evropa (RSE) sugerira objašnjenje:
"Mogu biti dva razloga padu povjerenja u Katoličku crkvu. Jedan je da dio vjernika koji se sada distancira od nje sada iskazuje manje povjerenje u nju iz razloga koji imaju veze sa Katoličkom crkvom, ali može biti i još jedan drugi razlog koji je važno naglasiti. A to je da u Hrvatskoj pada povjerenje u sve društvene institucije, pa onda i u Katoličku crkvu. Hrvatska ima, ako je gledamo u usporedbi sa drugim zemljama, iznimno nisko povjerenje u sve društvene institucije, što u principu nije dobra stvar za društvo i za funkcioniranje društva", kaže Zrinščak.
Veze između religioznosti i desnice
Istraživanje je potvrdilo rezultate ranijih istraživanja da su žene, slabije obrazovani, potomci slabije obrazovanih roditelja i žitelji manjih mjesta religiozniji nego muškarci, obrazovaniji i stanovnici gradova, kao i to da individualna religioznost ostaje više-manje konstantna.
U Hrvatskoj pada povjerenje u sve društvene institucije, pa onda i u Katoličku crkvu: Siniša Zrinščak
Pre 20 godina 79,9 posto ispitanika definiralo je sebe kao religioznu osobu, dok je to u istraživanju 2018. godine učinilo njih 78,3 posto.
Istraživanje je pokazalo da postoji korelacija između religioznosti i političkih orijentacija i religioznosti i nacionalnog identiteta, i da ona snažnije jača u protekloj deceniji, nego deceniju ranije.
"Istraživanje pokazuje da dolazi do jačanja veze između religioznosti i desne političke orijentacije, što znači da za osobe koje su više religiozne, ili kojima je religija važna u životu postoji veća vjerojatnost da će biti smještene desno na skali političkih opredjeljenja", prenosi Zrinščak rezultate istraživanja.
- Traži se preispitivanje financiranja Katoličke crkve u Hrvatskoj
- Katolička crkva gubi 50 milijuna eura?
Da bi se istražilo vezu religije i nacionalne identifikacije, u istraživanju su postavljena pitanja koja mjere nacionalnu identifikaciju poput "ponosan sam što sam hrvatski građanin", "važno je živjeti u skladu sa hrvatskom kulturom" i "važno je biti rođen u Hrvatskoj", pojašnjava profesor Zrinščak.
"Istraživanje je pokazalo da dolazi do jačanja veze između religioznosti i nacionalne identifikacije. Sva pitanje kojima mjerimo religioznost, imamo cijelu skalu pitanja kojima to mjerimo, pokazuju da je ona statistički značajno povezana sa stavom nacionalnog ponosa i važnosti nacionalne identifikacije, što općenito na neki način govori da je došlo do jačanja političko-identitetske uloge religije u hrvatskom društvu", zaključuje Zrinščak.
Rezultati najnovijeg istraživanja Europskog istraživanja vrijednosti za sada su dostupni samo za Hrvatsku. Nositelj projekta u Hrvatskoj je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu.