Raspravno sudsko vijeće u procesu protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića dalo je dozvolu optuženom da se žali na odluku kojom mu je dodijeljeno 300 sati za izvođenje dokaza obrane.
Iako je toliko vremena imalo i tužiteljstvo, Karadžić je zatražio duplo više vremena, 300 sati za ispitivanje 600 svjedoka koje namjerava pozvati te još 300 sati za obaranje preko dvije tisuće presuđenih činjenica tužiteljstva.
Iako mu je Raspravno sudsko vijeće, pod predsjedanjem južnokorejskog suca O-Gon Kwona, dodijelilo upola manje, odnosno 300 sati, dozvolilo mu je da uloži žalbu na tu odluku, o kojoj će konačnu riječ imati Žalbeno vijeće (Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ICTY).
Naime suci iz Raspravnog vijeća su uzeli u obzir navode Karadžića kako će samo 300 dozvoljenih sati utjecati na pravičnost i ekspeditivnost postupka, ali se i nadaju da će Žalbeno vijeće – bolje organizirati izvođenje dokaza obrane.
“Uzimajući u obzir da odluka Žalbenog vijeća može ubrzati postupak, jer će imati uticaja na dokaze koji će biti izneseni tijkom dokaznog postupka obrane – što je svakako u interesu sudske ekonomičnosti, odobravamo zahtjev optuženog da se žali na odluku”, navodi se u odluci sudaca.
Iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za suđenje nije bitno dokazivati – tko je kriv za rat, odnosno da se proces tiče samo pojedinačnih zločina navedenih u optužnici, Karadžić se usprotivio da se na to ne osvrće.
Podnio je listu od šest svjedoka koje namjerava pozvati tijekom prvog tjedna izvođenja dokaza obrane, a neki od njih bave se upravo – kontekstom predratnih i ratnih događanja u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini.
Problem s planiranim svjedocima
Nakon uputstva sudaca da skrati listu svjedoka, izbacio ih je samo 10 pa prema trenutnom planu namjerava pozvati njih sveukupno 590.
Ipak svjedočiti će ih znatno manje, budući da se brojni ne žele odazvati i doći u Den Haag, pogotovo strani diplomate koje i diplomatski imunitet, ali i praksa neodazivanja – često u tome sprječavaju.
No ne odbijaju optuženog samo diplomati nego i njegovi bivši podređeni. Karadžić je ovaj tjedan podnio zahtjev Raspravnom vijeću - da bivšem zapovjedniku Drinskog korpusa VRS-a, generalu Radislavu Krstiću, izda obvezujući nalog za svjedočenje u dokaznom postupku obrane.
General Krstić je na izdržavanju kazne od 35 godina zatvora, na koju je osuđen zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida, a tijekom korespodencije preko odvjetnika, poručio je Karadžiću da ne želi svjedočiti u njegovu obranu.
Nastavak suđenja nakon petomjesečne pauze, koju je optuženi dobio za pripremu svoje obrane koju zastupa sam, najavljen je za 16. listopad ove godine.
Prvi svjedok koji bi trebao dati iskaz je ruski pukovnik Andrej Demurenko, koji je sudjelovao u istrazi eksplozije granate na tržnici Markale u Sarajevu, 28. kolovoza 1995. godine.
Drugi svjedok koji je navodno čuo za teorije zavjere – kako je Armija BiH pucala na vlastiti narod - trebao bi biti irski major Pol Konvej (Paul Conway), a zatim Blagoje Kovačević, Slavko Genko, Dušan Škrba i svjedok čiji identitet nije naveden.
Iako je toliko vremena imalo i tužiteljstvo, Karadžić je zatražio duplo više vremena, 300 sati za ispitivanje 600 svjedoka koje namjerava pozvati te još 300 sati za obaranje preko dvije tisuće presuđenih činjenica tužiteljstva.
Iako mu je Raspravno sudsko vijeće, pod predsjedanjem južnokorejskog suca O-Gon Kwona, dodijelilo upola manje, odnosno 300 sati, dozvolilo mu je da uloži žalbu na tu odluku, o kojoj će konačnu riječ imati Žalbeno vijeće (Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ICTY).
Naime suci iz Raspravnog vijeća su uzeli u obzir navode Karadžića kako će samo 300 dozvoljenih sati utjecati na pravičnost i ekspeditivnost postupka, ali se i nadaju da će Žalbeno vijeće – bolje organizirati izvođenje dokaza obrane.
“Uzimajući u obzir da odluka Žalbenog vijeća može ubrzati postupak, jer će imati uticaja na dokaze koji će biti izneseni tijkom dokaznog postupka obrane – što je svakako u interesu sudske ekonomičnosti, odobravamo zahtjev optuženog da se žali na odluku”, navodi se u odluci sudaca.
Iako je Raspravno vijeće nedavno odlučilo da za suđenje nije bitno dokazivati – tko je kriv za rat, odnosno da se proces tiče samo pojedinačnih zločina navedenih u optužnici, Karadžić se usprotivio da se na to ne osvrće.
Podnio je listu od šest svjedoka koje namjerava pozvati tijekom prvog tjedna izvođenja dokaza obrane, a neki od njih bave se upravo – kontekstom predratnih i ratnih događanja u bivšoj Jugoslaviji i Bosni i Hercegovini.
Problem s planiranim svjedocima
Nakon uputstva sudaca da skrati listu svjedoka, izbacio ih je samo 10 pa prema trenutnom planu namjerava pozvati njih sveukupno 590.
Ipak svjedočiti će ih znatno manje, budući da se brojni ne žele odazvati i doći u Den Haag, pogotovo strani diplomate koje i diplomatski imunitet, ali i praksa neodazivanja – često u tome sprječavaju.
No ne odbijaju optuženog samo diplomati nego i njegovi bivši podređeni. Karadžić je ovaj tjedan podnio zahtjev Raspravnom vijeću - da bivšem zapovjedniku Drinskog korpusa VRS-a, generalu Radislavu Krstiću, izda obvezujući nalog za svjedočenje u dokaznom postupku obrane.
General Krstić je na izdržavanju kazne od 35 godina zatvora, na koju je osuđen zbog pomaganja i podržavanja srebreničkog genocida, a tijekom korespodencije preko odvjetnika, poručio je Karadžiću da ne želi svjedočiti u njegovu obranu.
Nastavak suđenja nakon petomjesečne pauze, koju je optuženi dobio za pripremu svoje obrane koju zastupa sam, najavljen je za 16. listopad ove godine.
Prvi svjedok koji bi trebao dati iskaz je ruski pukovnik Andrej Demurenko, koji je sudjelovao u istrazi eksplozije granate na tržnici Markale u Sarajevu, 28. kolovoza 1995. godine.
Drugi svjedok koji je navodno čuo za teorije zavjere – kako je Armija BiH pucala na vlastiti narod - trebao bi biti irski major Pol Konvej (Paul Conway), a zatim Blagoje Kovačević, Slavko Genko, Dušan Škrba i svjedok čiji identitet nije naveden.