Suđenje bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću nastavilo se iskazom Miloša Milinčića, predsjednika općine Srbac i član Glavnog odbora Srpske demokratske stranke (SDS) u predratno i ratno vrijeme.
U glavnom iskazu Milinčić je potvrđivao teze obrane svog bivšeg vođe – o naporima vodstva SDS-a u smirivanju ratnih strasti i želji za mirnim životom sa svojim susjedima Bošnjacima i bosanskih Hrvatima.
„Nije bilo nacionalno, nego desno i komunističko“, opisao je sukob političkih frakcija početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.
Karadžiću je potvrdio kako ga je on psovao i nazvao pogrdnim imenom za ženski spolni organ tijekom telefonskog razgovora o incidentima prema nesrpskom stanovništvu.
„Nisam ni znao koliko sam psovao dok nisam vidio u Hagu transkripte tih razgovora“, ironično je prokomentirao Karadžić osvrćući se na presretnute razgovore koje je dobio od tužiteljstva.
Milinčić je predstavio sebe i Karadžića kao humaniste koji su u međusobnim razgovorima pokušavali pronaći rješenja s bošnjačkim i hrvatskim susjedima i političkim predstavnicima, poput primjerice kompromisa da se školi u Srbcu da novo ime – Mehmed Meša Selimović. Prethodno se naime lokalni predstavnici Stranke demokratske akcije (SDA) nisu dali uvjeriti u stav Karadžića i Milinčića – kako je primjerena promjena imena škole u Sveti Sava budući da je on i bošnjačko nasljeđe „kao prosvjetitelj koji je radio na ovom prostoru kao kulturna osoba“.
Zločine na prostoru općine u kojoj je obnašao lokalnu vlast, svjedok obrane je pripisao „lešinarima koji rade po noći“, a kojima navodno nije mogao stati na kraj.
Nakon što ga je u unakrsnom ispitivanju tužiteljstvo podsjetilo na neke njegove ranije izjave u vezi zločina srpskih snaga, Milinčić je rasprostranjene zločine nazvao glasinama za koje ni danas nije siguran jesu li točne. Poput informacija o tisućama silovanih žena nesrpske nacionalnosti.
„Dobivao sam te glasine, a koji je stepen vjerodostojnosti tih informacija ne znam ni danas“, izjavio je svjedok, dajući naširoke odgovore u pjesničkom maniru srednjoškolskog profesora „koji je obrazovao mnoge generacije“.
Koplje kraljevića Marka kao srpske snage
Milinčića, koji je izjavio kako SDS-ovci nisu bili za rat, tužiteljstvo je suočilo s vlastitim izjavama s predratnih mitinga još 1990.godine, kao i s izjavama Karadžića kao lidera stranke, a koje nisu bile pomirljive kako je želio prikazati.
Tužitelj Alan Tieger je podsjetio na miting Karadžića na kojem je sudjelovao i svjedok Milinčić gdje su govorili o kraljeviću Marku i njegovom koplju kao srpskim snagama koje će napasti neprijatelje i navodne mrzitelje Srba.
„Vi želite da živite u miru sa drugima? Ali drugi trebaju imati iste takve želje da bi se živjelo zajedno. Srbi prema drugima ćete se odnositi kako će se drugi odnositi prema vama. Ni manje ni više. Nećemo uzeti ništa što pripada drugima, a nećemo ni ostaviti ništa što pripada nama“, citirao je tužitelj optuženog.
„I to je bio dio izjave dr.Karadžića iz 1990.i kažete da se nije od toga kasnije stranka udaljila?“, ispitivao je Tieger i dobio ponovno široki odgovor vezan uz navodni strah srpskog naroda od zločina iz povijesnih ratova.
„Ako budemo napadnuti, moramo se braniti. To je poruka koja je dobila pljesak svih na mitingu. Znači ako budemo napadnuti, a nitko nije očekivao da budemo napadnuti“, pokušao je pojasniti Milinčić čudeći se – što je u tome problematično.
Nakon što ga je tužiteljstvo podsjetilo na klimu nekažnjenosti zločina, prema optužnici podržavane od strane vlasti bosanskih Srba, poput ubojstava koje je počinio jedan srpski vojnik u općini Srbac, svjedok ih je nazvao – ludostima rata van kontrole.
Vaš browser nepodržava HTML5
Svjedok tužiteljstva o ubojstvima kao ludostima rata
Nakon što Milinčić dovrši iskaz u četvrtak suđenje za dvostruki genocid i druge zločine u BiH nastaviti će se novim iskazima svjedoka obrane kojih je do sada Karadžić izveo oko 200.
