Umirovljeni britanski general Rupert Smith, dovršio je svoj iskaz na suđenju bivšem predsjednikom Republike Srpske Radovanom Karadžićem. Smitha, kao zapovjednika UNPROFOR-a u Sarajevu 1995.godine, unakrsno je ispitivao optuženi Karadžić koji je odgovornost za ubijanja u Srebrenici pokušao prebaciti na generala Vojske Republike Srpske Ratka Mladića, kao i na srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića.
Prema tvrdnjama optuženog Karadžića, srbijanski predsjednik Milošević imao je utjecaj na Ratka Mladića, a ne on koji je čak tražio njegovu smjenu. Kako bi potkrijepio svoje teze citirao je knjigu Karla Bilta, švedskog političara koji je imao niz diplomatskih aktivnosti tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije.
„Radi se na tome da se Mladić okrene protiv Karadžića. Je li to kaže ambasador Bilt?“, upitao je optuženi koji se brani sam.
„To on tu kaže, da“, potvrdio je što piše u Biltovoj knjizi svjedok.
Prema tvrdnjama Karadžića, Milošević je obećavao i predviđao stranim diplomatima obaranje vlasti na Palama. Svjedoka Smitha je optužio kako je bio prisutan kad se to dogodilo prilikom sastanaka u Beogradu, neposredno prije zauzimanja Srebrenice i masovnih egzekucija bošnjačkih dječaka i muškaraca koje su uslijedile.
„General Smith je prisustvovao sastancima s predsjednikom Miloševićem, Karlom Biltom, nekad je tu bio i (Richard) Holbrookeom...gdje se radilo na obaranju vlasti na Palama. To se događalo na sastancima kod predsjednika Miloševića i general Smith je tome prisustvovao. Prošli put smo vidjeli, potvrdio je da je bio na tom sastanku 14.i 15.srpnja (1995.)“, ustvrdio je optuženi.
Karadžić je ustvrdio kako su se strani diplomati trudili posvađati vojni i politički vrh bosanskih Srba te njega udaljiti od Mladića. Drugim riječima, Karadžić je pokušao skinuti zapovjednu odgovornost za zločine koje su počinile snage Vojske Republike Srpske, prebacujući ju na vojne zapovjednike. Pri tom je podsjetio svjedoka Smitha na njihova dva privatna sastanka tijekom kojih mu je rekao da se za dopuštenja prolaska konvoja i slične stvari obrati zapovjednicima VRS-a.
„Sjećate li se da sam ja bio politički lider, i državni lider, ali u civilnoj sferi. I da sam morao prepuštati stručne stvari svojoj vojsci? Kao što se radi i u svakoj drugoj zemlji. Jel' tako?“, upitao je optuženi.
„Tako sam ja to u to vrijeme shvatio, da“, potvrdio mu je svjedok.
Nastavljeno unakrsno ispitivanje Glavaša
Karadžić je također našao uporište u knjizi Bilta za svoju tezu - kako je sam želio smijeniti Ratka Mladića, pogotovo nakon pada takozvane Krajine u Hrvatskoj, ali to nije mogao jer nije imao moć.
Prema njemu tu moć je imao srbijanski predsjednik Milošević kojem je i pisao „o moralu na dnu“ u Republici Srpskoj nakon rijeke izbjeglica koje su se slile iz Hrvatske.
No usprkos prebacivanju odgovornosti za ratne operacija na Ratka Mladića, Karadžić je iznio i niz uobičajenih opravdanja za zauzimanje zaštićenih zona Žepa i Srebrenica od strane VRS. Odnosno da je zauzimanje bilo odgovor na borbene aktivnosti Armije BiH koje su pokretane iz spomenutih enklava.
Nakon generala Smitha, koji je kao zapovjednik UNROFOR-a dočekao okončanje rata potkraj 1995.godine, nastavljeno je unakrsno ispitivanje Tihomira Glavaša, bivšeg načelnika srpske stanice javne sigurnosti u Hadžićima.
Nakon što je kao svjedok tužiteljstva ispričao o odnosu kriznih štabova i policije u vrijeme uhićivanja građana nesrpske nacionalnosti, Karadžić je unakrsno ispitivanje Glavaša iskoristio za opis situacije koja je dovela do rata, a za koji krivi ekstremizam bošnjačke strane, odnosno naoružavanje Patriotske lige. Suđenje za genocid i ostale zločine u BiH nastaviti će se u srijedu izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva.
Prema tvrdnjama optuženog Karadžića, srbijanski predsjednik Milošević imao je utjecaj na Ratka Mladića, a ne on koji je čak tražio njegovu smjenu. Kako bi potkrijepio svoje teze citirao je knjigu Karla Bilta, švedskog političara koji je imao niz diplomatskih aktivnosti tijekom rata na prostoru bivše Jugoslavije.
„Radi se na tome da se Mladić okrene protiv Karadžića. Je li to kaže ambasador Bilt?“, upitao je optuženi koji se brani sam.
„To on tu kaže, da“, potvrdio je što piše u Biltovoj knjizi svjedok.
Prema tvrdnjama Karadžića, Milošević je obećavao i predviđao stranim diplomatima obaranje vlasti na Palama. Svjedoka Smitha je optužio kako je bio prisutan kad se to dogodilo prilikom sastanaka u Beogradu, neposredno prije zauzimanja Srebrenice i masovnih egzekucija bošnjačkih dječaka i muškaraca koje su uslijedile.
„General Smith je prisustvovao sastancima s predsjednikom Miloševićem, Karlom Biltom, nekad je tu bio i (Richard) Holbrookeom...gdje se radilo na obaranju vlasti na Palama. To se događalo na sastancima kod predsjednika Miloševića i general Smith je tome prisustvovao. Prošli put smo vidjeli, potvrdio je da je bio na tom sastanku 14.i 15.srpnja (1995.)“, ustvrdio je optuženi.
Karadžić je ustvrdio kako su se strani diplomati trudili posvađati vojni i politički vrh bosanskih Srba te njega udaljiti od Mladića. Drugim riječima, Karadžić je pokušao skinuti zapovjednu odgovornost za zločine koje su počinile snage Vojske Republike Srpske, prebacujući ju na vojne zapovjednike. Pri tom je podsjetio svjedoka Smitha na njihova dva privatna sastanka tijekom kojih mu je rekao da se za dopuštenja prolaska konvoja i slične stvari obrati zapovjednicima VRS-a.
„Sjećate li se da sam ja bio politički lider, i državni lider, ali u civilnoj sferi. I da sam morao prepuštati stručne stvari svojoj vojsci? Kao što se radi i u svakoj drugoj zemlji. Jel' tako?“, upitao je optuženi.
„Tako sam ja to u to vrijeme shvatio, da“, potvrdio mu je svjedok.
Nastavljeno unakrsno ispitivanje Glavaša
Karadžić je također našao uporište u knjizi Bilta za svoju tezu - kako je sam želio smijeniti Ratka Mladića, pogotovo nakon pada takozvane Krajine u Hrvatskoj, ali to nije mogao jer nije imao moć.
Prema njemu tu moć je imao srbijanski predsjednik Milošević kojem je i pisao „o moralu na dnu“ u Republici Srpskoj nakon rijeke izbjeglica koje su se slile iz Hrvatske.
No usprkos prebacivanju odgovornosti za ratne operacija na Ratka Mladića, Karadžić je iznio i niz uobičajenih opravdanja za zauzimanje zaštićenih zona Žepa i Srebrenica od strane VRS. Odnosno da je zauzimanje bilo odgovor na borbene aktivnosti Armije BiH koje su pokretane iz spomenutih enklava.
Nakon generala Smitha, koji je kao zapovjednik UNROFOR-a dočekao okončanje rata potkraj 1995.godine, nastavljeno je unakrsno ispitivanje Tihomira Glavaša, bivšeg načelnika srpske stanice javne sigurnosti u Hadžićima.
Nakon što je kao svjedok tužiteljstva ispričao o odnosu kriznih štabova i policije u vrijeme uhićivanja građana nesrpske nacionalnosti, Karadžić je unakrsno ispitivanje Glavaša iskoristio za opis situacije koja je dovela do rata, a za koji krivi ekstremizam bošnjačke strane, odnosno naoružavanje Patriotske lige. Suđenje za genocid i ostale zločine u BiH nastaviti će se u srijedu izvođenjem novog svjedoka tužiteljstva.