Proširena optužnica protiv Karadžića

Sudsko vijeće Tribunala u Hagu prihvatilo je u većem dijelu izmijenjenu optužnicu koju je je Tužilaštvo podnijelo protiv Radovana Karadžića u septembru 2008. godine. Karadžić se sada, osim za genocid u Srebrenici, optužuje za isti zločin počinjen u većem dijelu BiH, te za zločinačke poduhvate, sa posebnim osvrtom na opsadu Sarajeva.

Prema novoj, izmijenjenoj optužnici Haškog tužilštva Radovan Karadžić tereti se po dvije tačke za genocid, što je jedinstven slučaj u dosadašnjoj praksi Tribunala. Sudsko vijeće potvrdilo je optužnicu koja Karadžića tereti za genocid u Srebrenici, ali mu na teret stavlja i genocid u Foči, Brčkom, Zvorniku, Sanskom Mostu, Višegradu i još nekoliko gradova, te još devet tačaka koje se odnose na progon, deportacije, ubistva, nehumana djela.

Ovakav potez suda u Hagu je očekivan jer je redukovanje genocida samo na prostor Srebrenice njegovo negiranje, ističe Mirsad Tokača, direktor Informaciono dokumentacionog centra za ratne zločine u Sarajevu:

Takva optužnica neće moći da se završi osuđujućom presudom, a u svakom slučaju kad bi se tako nešto dogodilo, to bi imalo političke i krivično-pravne implikacije za mnoge druge situacije u BiH.

„Sad imamo obuhvat gotovo cijele BiH i to je veoma važan podatak na ovu optužnicu, veoma važna odluka Tužilaštva da je proširi. Mislim da će ona bacati mnogo novog svjetla na sve ono što se događalo u BiH.“

Prema mišljenju pravnog eksperta iz Banje Luke Miroslava Mikeša, ovakva optužnica je neuobičajena jer prema presudi Međunarodnog suda pravde u tužbi BiH protiv Srbije donijeta je definitivna odluka da su počinjeni mnogi ratni zločini širom BiH, a genocid samo u Srebrenici:

„I ukoliko je Međunarodni sud pravde u Hagu rekao da u BiH, ne govoreći o imenima nego da, kao događaj se nije desio genocid nigdje osim u Srebrenici, zaista je začuđujuće da tužilac optužuje za druga mjesta i za ranije periode za genocid i da sud takvu optužnicu potvrđuje. Stoga mislim da takva optužnica neće moći da se završi osuđujućom presudom, a u svakom slučaju kad bi se tako nešto dogodilo, to bi imalo političke i krivično-pravne implikacije za mnoge druge situacije u BiH. Ali, s obzirom na ovo što sam naveo, gotovo sam siguran da za ono gdje je Međunarodni sud pravde rekao da nije učinjen genocid, ne može neko ni biti kriv da je nešto izvršio tamo gdje toga nije ni bilo.“

Odugovlačenje procesa

Glavni tužilac Haškog tribunala Serge Brammertz izmijenjenu optužnicu protiv Radovana Karadžića podnio je u septembru prošle godine, nekoliko mjeseci po njegovom hapšenju. Na izmjenu optužnice čekalo se gotovo devet godina, a njeno mijenjanje na početku postupka moglo bi i ovo suđenje, slično Miloševićevom, učiniti beskrajno dugim, kaže Merima Huseinović, novinar Balkanske istraživačke mreže:

Stalnim izmjenama Karadžiću se daje novo vrijeme za izjašnjenje i pripremu odbrane, što u startu upućuje na odugovlačenje procesa.

„Ono što je interesantno u Karadžićevom slučaju jeste da je i sudsko vijeće primijetilo kako su izmjene optužnice uslijedile veoma kasno budući da je optužnica duži period mirovala. Stalnim izmjenama Karadžiću se daje novo vrijeme za izjašnjenje i pripremu odbrane, što u startu upućuje na odugovlačenje procesa. Karadžić je uhapšen u junu prošle godine i do sada se samo izjasnio o krivici, a sve ostalo se svodilo na prepisku između njega, Suda i Tužilaštva, dakle ništa konkretno se još nije desilo u tom slučaju. Upitno je čak i ono što će se desiti na statusnoj konferenciji, koja je zakazana u petak, 20. februara, budući da sada imamo tu novu optužnicu o kojoj se on još uvijek nije izjasnio. Što se tiče ishoda i mogućnosti dokazivanja u ovom slučaju, mislim da je još uvijek prerano za bilo kakve špekulacije.“

Tokača dodaje da je od dužine postupka ipak važnije doći do potpune istine:

„Uostalom, i ako produži nije bitno, bitno je da se dođe do potpune istine o događajima i da oni koji su odgovorni budu kažnjeni za to šta su uradili.“

Postoje i misljenja da su učinjene izmjene značajne jer su sudije prihvatile da se optužnica proširi na udruženi zločinački poduhvat, a među saučesnicima se, pored ostalih, spominju Ratko Mladić i Slobodan Milošević. Na osnovu toga, kako se navodi, moći će se dokazivati veza između Beograda i Srba u BiH.