Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić, koji trenutno u Den Haagu priprema nastavak svoje obrane, zatražio je od predsjednika Haškog suda (ICTY) Theodora Merona „formiranje specijalnog vijeća“ kako bi se ispitalo – treba li procesuirati bivšu glavnu hašku tužiteljicu Carlu del Ponte za nepoštivanje suda.
Karadžić svoj zahtjev temelji na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njima, Del Ponte je objavila 2004.godine povjerljivu listu svjedoka obrane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, a Karadžić se boji da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i u njegovu listu povjerljivih svjedoka koju mora predati 18.listopada ove godine.
„Ako tužitelj može objaviti povjerljivu informaciju o svjedocima obrane bez kažnjivosti, onda dr.Karadžić ne može imati povjerenja da su njegovi podnesci zaštićeni“, naveo je Karadžić u zahtjevu za utvrđivanjem odgovornosti Del Ponte.
Prema objavljenoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16.travnja 2004.godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se dalje navodi – da se Glavna tužiteljica Del Ponte „složila da nas informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Podsjetimo, objavama diplomatskih depeša WikiLeaks je ukazao na niz kontroverzi i politikanstva u vođenju Haškog suda, a između ostalih sudionika toga spomenut je i predsjednik suda Meron - kao čovjek od povjerenja američke vlade „u njezinim nastojanjima“, u vrijeme vladavine Georga W.Busha (Jr.).
Zbog nedavnih oslobađajućih presuda srbijanskim i hrvatskim vojno-policijskim zapovjednicima Merona je optužio za pogodovanje američko-izraelskim vojnim lobijima i danski sudac Haškog suda Frederik Harhoff. To je pak stvorilo cijeli niz problema za trenutna suđenja, no ne i za prozvanog Merona.
„Dr.Karadžić vjeruje da bi Predsjednik želio biti obaviješten o ovim dokazima vidljivom kršenju pravila Tribunala“, istaknuo je optuženi u zahtjevu za procesuiranjem Del Ponte zbog otkrivanja povjerljivih podataka američkim vlastima.
Suđenje Karadžiću za dvostruki genocid, progone diljem Bosne i Hercegovine te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce - trebalo bi se nakon pauze nastaviti potkraj listopada ove godine, izvođenjem novih svjedoka obrane, kojih je optuženi do sada ispitao preko 170.
Karadžić svoj zahtjev temelji na objavama WikiLeaks-a koji je objavio niz povjerljivih depeša, diplomatske korespodencije, između važnih dužnosnika suda s veleposlanicima i dužnosnicima vlade Sjedinjenih Američkih Država.
Prema njima, Del Ponte je objavila 2004.godine povjerljivu listu svjedoka obrane bivšeg srbijanskog predsjednika Slobodana Miloševića, a Karadžić se boji da se takva praksa nastavila i do danas. Odnosno da visoki dužnosnici suda mogu dobiti uvid i u njegovu listu povjerljivih svjedoka koju mora predati 18.listopada ove godine.
„Ako tužitelj može objaviti povjerljivu informaciju o svjedocima obrane bez kažnjivosti, onda dr.Karadžić ne može imati povjerenja da su njegovi podnesci zaštićeni“, naveo je Karadžić u zahtjevu za utvrđivanjem odgovornosti Del Ponte.
Prema objavljenoj depeši, Del Ponte je otkrila službenicima američke vlade 16.travnja 2004.godine da Milošević želi pozvati za svoje svjedoke - bivšeg predsjednika Billa Clintona, bivšu državnu tajnicu Madeleine Albright, bivšeg ministra obrane Williama Cohena, veleposlanika Christophera Hilla, generala Weslyja Clarka i bivšeg veleposlanika Richarda Holbrooka - samo 3 dana nakon što je povjerljiva lista podnesena sudu.
U depeši se dalje navodi – da se Glavna tužiteljica Del Ponte „složila da nas informira o razvoju događaja u vezi s Miloševićevim zahtjevima za svjedoke“.
Podsjetimo, objavama diplomatskih depeša WikiLeaks je ukazao na niz kontroverzi i politikanstva u vođenju Haškog suda, a između ostalih sudionika toga spomenut je i predsjednik suda Meron - kao čovjek od povjerenja američke vlade „u njezinim nastojanjima“, u vrijeme vladavine Georga W.Busha (Jr.).
Zbog nedavnih oslobađajućih presuda srbijanskim i hrvatskim vojno-policijskim zapovjednicima Merona je optužio za pogodovanje američko-izraelskim vojnim lobijima i danski sudac Haškog suda Frederik Harhoff. To je pak stvorilo cijeli niz problema za trenutna suđenja, no ne i za prozvanog Merona.
„Dr.Karadžić vjeruje da bi Predsjednik želio biti obaviješten o ovim dokazima vidljivom kršenju pravila Tribunala“, istaknuo je optuženi u zahtjevu za procesuiranjem Del Ponte zbog otkrivanja povjerljivih podataka američkim vlastima.
Suđenje Karadžiću za dvostruki genocid, progone diljem Bosne i Hercegovine te uzimanje međunarodnih promatrača za taoce - trebalo bi se nakon pauze nastaviti potkraj listopada ove godine, izvođenjem novih svjedoka obrane, kojih je optuženi do sada ispitao preko 170.