Iako je uložila žalbu na značajnu presudu kanadskog Saveznog suda za odštetu djeci Prvih naroda koja su pretrpjela diskriminaciju u sistemu socijalne zaštite, vlada u Otavi također je počela da pregovara sa starosjedilačkim grupama na postizanju sporazuma o nadoknadi do kraja godine što je najnoviji preokret u 14-godišnjoj pravnoj borbi, pišu svjetski mediji.
Vaš browser nepodržava HTML5
‘Zaštitna žalba’
Vlada Džastina Trudoa (Justin Trudeau) uložila je žalbu na odluku najvišeg kanadskog suda kojom je naložena isplata milijardi dolara odštete djeci starosjedilačkih naroda koja su pretpjela diskriminaciju u sistemu socijalne zaštite, ističe BBC ukazujući da je slučaj bio izvor napetosti između plemena i vlade.
Odbivši vladin prigovor iz 2019., Savezni sud je prošlog mjeseca potvrdio odluku iz 2016. da je vlada nedovoljno finansirala usluge Prvih naroda u poređenju s onima za neautohtonu djecu. Odlukom je naložena isplata od 40.000 kanadskih dolara (oko 28.000 eura) za svako dijete koje je bilo u sistemu socijalne zaštite nakon 2006. godine.
Kanadski ministri i zvaničnici su rekli u saopštenju 29. oktobra da su uložili "zaštitnu žalbu" pošto se rok nazirao, ali da će pauzirati parnicu dok se sve strane ne sastanu kako bi se stvar riješila van suda.
Vlada je, dodaje BBC, naglasila da se ne protivi kompenzaciji, ali da ima problema u vezi s jurisdikcijom naloga i pitanjem kako će se novac podijeliti.
Trudo, koji je ponovo izabran prošlog mjeseca, stupio je na dužnost premijera 2015. obećavajući da će ojačati i obnoviti veze sa starosjedilačkim zajednicama. Govoreći iz Holandije uoči međunarodnih samita u Rimu i Glazgovu, on je rekao da vlada ostaje posvećena obeštećenju starosjediocima “koji su povrijeđeni kao djeca u službama za djecu i porodice“.
Višegodišnja pravna bitka
Odluke vlade o žalbi na nalog Saveznog suda koji je potvrdio presudu kanadskog Tribunala za ljudska prava brzo su osudili istaknuti predstavnici kanadskih starosjedilaca, napisao je Gardijan (The Guardian).
„Savezne službe su imale godine da sjede i pregovaraju. Sudovi su im rekli da pregovaraju. Umjesto toga, vlasti su odbile da se pridržavaju naloga tribunala. Diskriminacija i šteta se nastavljaju za našu djecu”, napisala je na Tviteru (Twitter) Pamela Palmater, advokatica plemena Mi'kmaw i predsjedavajuća za starosjedilačku upravu na Univerzitetu Rajerson (Ryerson University).
Bitka za obeštećenje traje više od 14 godina kada je, dodaje Gardijan, izvršna direktorica Društva za brigu o djeci i porodici Prvih naroda Sindi Blekstok (Cindy Blackstock) tvrdila da nedovoljno finansiranje zaštite djece iz rezervata predstavlja rasnu diskriminaciju.
Kanadski tribunal za ljudska prava je 2019. utvrdio da su djeca iz rezervata odvođena iz svojih zajednica i stavljana u vladine programe, te da je nedovoljnim finansiranjem usluga za djecu i porodice savezna vlada „namjerno i nepromišljeno“ diskriminisala djecu iz plemena Prvih naroda.
Autohtoni lideri dugo su kritikovali premijerovu odluku da se bori protiv obje presude – Saveznog suda i Kanadskog tribunala za ljudska prava - ali su izrazili nadu da će liberalna vlada okončati višegodišnju bitku.
Moguća vansudska nagodba
Opciju postizanja sporazuma van suda do kraja godine prihvatile su stranke koje zastupaju djecu u ovom slučaju te su prvi razgovori održani u ponedjeljak, 1. novembra, ističe kanadski javni servis CBC, dodajući da u razgovorima s predstavnicima vlade učestvuju Društvo za brigu o djeci i porodici Prvih naroda i Skupština Prvih naroda (AFN).
„Iako smo razočarani što Kanada nastavlja da ulaže žalbu, ohrabreni smo što će biti određen rok za pregovore o rješavanju ovog pitanja“, rekla je predsjednica AFN-a, Rouzan Arčibald (RoseAnne Archibald) prije stastanka, dok je Sindi Blekstok, jedna od ključnih ličnosti u borbi protiv savezne vlade, kazala da u slučaju nepostizanja dogovora namjeravaju ići na saslušanja po ubrzanoj osnovi jer ne žele da i “ovog puta djeca budu na gubitku”.
Vlada tvrdi da je posvećena obeštećenju djeci i porodicama koje su bile smještene u sistem zaštite dece, ali je više puta osporila zakonske odluke koje bi mogle da primoraju vladu da plati, ukazuje kanadski javni servis, dodajući kako je vlada kasnije saopštila da nema "namjeru" da djeci isplati manje od 40.000 kanadskih dolara.
U objašnjenju žalbe podnesene 29. oktobra, vlada tvrdi da „Kanada priznaje nalaz sistemske diskriminacije” i ne protivi se osiguravanju kompenzacije onima koji su “doživjeli bol i patnju kao rezultat lošeg ponašanja vlade“, ali da odluka Tribunala o naknadama nije bila u skladu sa “prirodom žalbe, dokazima, dosadašnjom jurisprudencijom i kanadskim zakonom o ljudskim pravima”.
Prekretnica nakon ključnih pravnih pobjeda
Odluka Otave o žalbi u slučaju obeštećenja djece starosjedilačkih plemena i pauziranju parnice radi dogovora najnoviji je preokret u 14-godišnjoj pravnoj borbi, ali i znak da vlada premijera Trudoa smatra da su joj šanse za uspjeh veće van sudnice, ocjenjuje Rojters (Reuters).
To dolazi uslijed ključnih pravnih pobjeda za autohtone narode u Kanadi - o ljudskim pravima, ugovornim pravima i fiducijarnoj dužnosti, ističe Rojters ukazujući na mišljenja pojedinih stručnjaka koji smatraju da bi te pravne pobjede mogle učiniti vladu spremnijom da razgovara, a ne da se upušta u unaprijed izgubljene bitke.
Razgovori koje je vlada zatražila fokusirat će se na obeštećenje autohtonoj djeci, dugoročnu reformu sistema zaštite djece starosjedilaca i finansiranje podrške pružanju usluga za djecu i porodice.
Nakon godina pozivanja vlade i domorodačkih grupa da pregovaraju, a ne da vode parnice, izgleda da su kanadske sudije odlučile da „ne mogu samo da nastave s pokušajima da zadrže status kvo“, rekao je profesor prava Univerziteta Viktorija Alan Hana (Hanna).
To bi na kraju, kako ističe advokatica Lanis Hajes (Lanise Hayes), šefica grupe za domorodačko pravo ‘Neligan lava’ (Nelligan Lawa), moglo učiniti buduće sudske slučajeve nepotrebnim ako vlada vidi da neće uspjeti preko sudova. Hajes smatra da je u pitanju prekretnica “gdje ove situacije nisu stvari zbog kojih starosjedioci moraju da idu na sud i da se bore godinama”.
Oko 55.000 djece pogođeno je odlukom o nadoknadi za koju se procjenjuje da vladu košta milijarde dolara, naglašava Rojters i dodaje da kanadski ministri nisu htjeli da kažu koliko je vlada ponudila da dobije saglasnost za razgovore.