Ustav BiH predviđa da samo tri konstitutivna naroda imaju pravo da se kandiduju za državni nivo vlasti, pa su predstavnici nacionalnih manjina u toj zemlji Dervo Sejdić i Jakov Finci tužili Bosnu i Hercegovinu zbog diskriminatorskih odredbi njenog ustava.
U ovoj državi već dvije godine političari se samo deklarativno zalažu za provedbu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da se manjinama omogući kandidovanje za bh. Predsjedništvo i državni Dom naroda. Tako se nacionalne manjine na prošlogodišnjim izborima nisu mogle kandidovati, a kako sada stvari stoje, neće moći ni na opštinskim izborima zakazanim za narednu godinu.
I to sve zbog toga što su bh. političari tek nakon upozorenja iz Brisela formirali parlamentarnu komisiju zaduženu da napravi prijedlog ustavnih promjena. Članovi komisije, u protekla dva dana u Sarajevu, iznijeli su svoje prijedloge, koji su dijametralno suprotni, u zavisnosti iz kog bh. entiteta dolaze.
Očekivano, predstavnici Republike Srpske ocjenjuju da Ustav treba promijeniti tek toliko da zadovolji Evropski sud, dok političari u Federaciji ovo vide kao šansu da se Ustav korjenito promijeni. U tome prednjače Stranke platforme koje predlažu da Predsjedništvo ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika koje će birati Parlament.
„Ukoliko su političke stranke koje su u trenutku kreiranja i glasanja za aprilski paket ostale dosljednje svojim tadašnjim stavovima, nema nikakvih problem da se ono što smo predložili usvoji u Parlamentu budući da je sadašnja većina sastavljena od tih stranaka koje su podržavale aprilski paket mnogo veća nego što je bila u aprilu 2006. godine. Upravo zbog toga je stav SDP-a bio baziran na prijedlozima iz aprilskog paketa“, kaže Saša Magazinović, SDP.
Politički lideri iz Federacije BiH ostaju pri stavu kojeg su formirali prije pet godina u tzv. aprilskom paketu. Jedina je promjena što dva HDZ-a sada zagovaraju povećanje broja delegata u Domu naroda.
Umjesto dosadašnjih 15, misle da treba imati 48 predstavnika, što bi bio presedan. U tom slučaju to zakonodavno tijelo imalo bi više delegata od broja poslanika u Zastupničkom domu.
„Jedino ovaj broj jamči da se zadrži ona proporcija dvije trećine iz Federacije, jedna trećina iz RS, a u isto vrijeme da omogući da se i iz jednog i iz drugog entiteta izaberu u Dom naroda predstavnici iz sva tri naroda i predstavnici iz reda ostalih“, kaže Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990.
Stavovi stranaka koji su se mogli čuti tokom protekla dva dana u Sarajevu odluku Suda u Strazburu, umjesto ustavnog, pretvorili su u političko pitanje. Svako od njih, ponaosob, nudi rješenja, a neki od njih i maksimalistička, poput DNZ-a, koji smatra da bi trebao biti jedan predsjednik države. No, svjesni da to neće biti prihvaćeno, imaju i alternativni prijedlog.
„Druga varijanta jeste posredan izbor predsjednika BiH u Zastupničkom domu PS BiH iz reda zastupnika“, ocjenjuje Nermin Purić.
Šehić: Nismo pred izazovima nego pred obavezama
Spisak želja bh. parlamentaraca koji predlažu da Dom naroda BiH ima 18, 26 ili 48 delegata, teško da će izroditi neko kompromisno rješenje. No, na osnovu prijedloga o tome kako da se izabere Predsjedništvo BiH, čini se da će to pitanje biti daleko teže riješiti.
„Praktično se određuje da će biti četiri člana Predsjedništva, da će jedan biti iz reda ostalih i da će se birati neposredno, a BiH je jedna izborna jedinica“, kaže Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.
„Da se ovlasti predsjednika i ovlasti članova Predsjedništva podijele na način da predsjednik ima ovlasti u određenim oblastima, a da se u nekim od oblasti mora konsultirati s ostalim članovima Predsjedništva“, kazala je Ismeta Dervoz, poslanica Saveza za bolju budućnost.
I dok stranke iz Federacije odluku Sejdić - Finci vide kao dobar osnov za dublje ustavne promjene, malo je vjerovatno da će to biti ostvarivo s obzirom na mišljenja koja dolaze iz Republike Srpske. U Dodikovom SNSD-u smatraju da promjene moraju biti minimalne.
„Predsjedništvo BiH bi se sastojalo od tri člana, od kojih se dva biraju neposredno na teritoriji Federacije, a jedan neposredno na teritoriji RS“, rekao je Krstan Simić.
„Smatramo da je moguće rješenje prema kojem bi se brisale nacionalne odrednice i umjesto Bošnjaka i Hrvata iz Federacije bi se sada birala dva člana iz Federacije, iz RS bi se umjesto Srbina birao jedan član Predsjedništva BiH“, kazala je Vesna Krstović - Spremo, predstavnica PDP-a.
Teško da su suci Evropskog suda za ljudska prava, ali i predlagači Dervo Sejdić i Jakov Finci, mogli zamisliti da će presuda o diskriminatorskim odredbama bh. Ustava izazvati tako različite političke stavove u BiH, koji, kako stvari stoje, teško mogu da ponude kompromisno rješenje.
Predsjednik Foruma građana Tuzla, koji se izjašnjava kao nacionalna manjina, Vehid Šehić kaže da se nada da će do narednih parlamentarnih izbora 2014. Ustav biti promijenjen.
„Ali mi smeta nešto što se danas vrlo često čuje - da smo mi pred velikim izazovima. Mi nismo pred izazovima, mi smo pred obavezama, obavezama koje će doći i obavezama koje smo mi davno prihvatili, a nismo ih ispunili. Kad idete na izazove, onda umanjujete svoju političku odgovornost. Čak bi ovdje trebalo voditi računa da se u Ustavu jasno definišu neke stvari kako bismo izbjegli političku krozu i nefunkcionisanje vlasti, da se utvrdi tačno koji su rokovi i koje su posljedice ako se ti ustavni, zakonski rokovi ne poštivaju. Jer mi možemo imati najbolje zakone, najbolji ustav, ali bez odgovornosti to neće u ovakvoj državi ništa urediti“, ocjenjuje on.
U ovoj državi već dvije godine političari se samo deklarativno zalažu za provedbu odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu da se manjinama omogući kandidovanje za bh. Predsjedništvo i državni Dom naroda. Tako se nacionalne manjine na prošlogodišnjim izborima nisu mogle kandidovati, a kako sada stvari stoje, neće moći ni na opštinskim izborima zakazanim za narednu godinu.
I to sve zbog toga što su bh. političari tek nakon upozorenja iz Brisela formirali parlamentarnu komisiju zaduženu da napravi prijedlog ustavnih promjena. Članovi komisije, u protekla dva dana u Sarajevu, iznijeli su svoje prijedloge, koji su dijametralno suprotni, u zavisnosti iz kog bh. entiteta dolaze.
Očekivano, predstavnici Republike Srpske ocjenjuju da Ustav treba promijeniti tek toliko da zadovolji Evropski sud, dok političari u Federaciji ovo vide kao šansu da se Ustav korjenito promijeni. U tome prednjače Stranke platforme koje predlažu da Predsjedništvo ima jednog predsjednika i dva potpredsjednika koje će birati Parlament.
„Ukoliko su političke stranke koje su u trenutku kreiranja i glasanja za aprilski paket ostale dosljednje svojim tadašnjim stavovima, nema nikakvih problem da se ono što smo predložili usvoji u Parlamentu budući da je sadašnja većina sastavljena od tih stranaka koje su podržavale aprilski paket mnogo veća nego što je bila u aprilu 2006. godine. Upravo zbog toga je stav SDP-a bio baziran na prijedlozima iz aprilskog paketa“, kaže Saša Magazinović, SDP.
Ilustracija
Politički lideri iz Federacije BiH ostaju pri stavu kojeg su formirali prije pet godina u tzv. aprilskom paketu. Jedina je promjena što dva HDZ-a sada zagovaraju povećanje broja delegata u Domu naroda.
Umjesto dosadašnjih 15, misle da treba imati 48 predstavnika, što bi bio presedan. U tom slučaju to zakonodavno tijelo imalo bi više delegata od broja poslanika u Zastupničkom domu.
„Jedino ovaj broj jamči da se zadrži ona proporcija dvije trećine iz Federacije, jedna trećina iz RS, a u isto vrijeme da omogući da se i iz jednog i iz drugog entiteta izaberu u Dom naroda predstavnici iz sva tri naroda i predstavnici iz reda ostalih“, kaže Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990.
Stavovi stranaka koji su se mogli čuti tokom protekla dva dana u Sarajevu odluku Suda u Strazburu, umjesto ustavnog, pretvorili su u političko pitanje. Svako od njih, ponaosob, nudi rješenja, a neki od njih i maksimalistička, poput DNZ-a, koji smatra da bi trebao biti jedan predsjednik države. No, svjesni da to neće biti prihvaćeno, imaju i alternativni prijedlog.
„Druga varijanta jeste posredan izbor predsjednika BiH u Zastupničkom domu PS BiH iz reda zastupnika“, ocjenjuje Nermin Purić.
Šehić: Nismo pred izazovima nego pred obavezama
Spisak želja bh. parlamentaraca koji predlažu da Dom naroda BiH ima 18, 26 ili 48 delegata, teško da će izroditi neko kompromisno rješenje. No, na osnovu prijedloga o tome kako da se izabere Predsjedništvo BiH, čini se da će to pitanje biti daleko teže riješiti.
„Praktično se određuje da će biti četiri člana Predsjedništva, da će jedan biti iz reda ostalih i da će se birati neposredno, a BiH je jedna izborna jedinica“, kaže Beriz Belkić, poslanik Stranke za BiH.
„Da se ovlasti predsjednika i ovlasti članova Predsjedništva podijele na način da predsjednik ima ovlasti u određenim oblastima, a da se u nekim od oblasti mora konsultirati s ostalim članovima Predsjedništva“, kazala je Ismeta Dervoz, poslanica Saveza za bolju budućnost.
I dok stranke iz Federacije odluku Sejdić - Finci vide kao dobar osnov za dublje ustavne promjene, malo je vjerovatno da će to biti ostvarivo s obzirom na mišljenja koja dolaze iz Republike Srpske. U Dodikovom SNSD-u smatraju da promjene moraju biti minimalne.
„Predsjedništvo BiH bi se sastojalo od tri člana, od kojih se dva biraju neposredno na teritoriji Federacije, a jedan neposredno na teritoriji RS“, rekao je Krstan Simić.
Vehid Šehić
„Smatramo da je moguće rješenje prema kojem bi se brisale nacionalne odrednice i umjesto Bošnjaka i Hrvata iz Federacije bi se sada birala dva člana iz Federacije, iz RS bi se umjesto Srbina birao jedan član Predsjedništva BiH“, kazala je Vesna Krstović - Spremo, predstavnica PDP-a.
Teško da su suci Evropskog suda za ljudska prava, ali i predlagači Dervo Sejdić i Jakov Finci, mogli zamisliti da će presuda o diskriminatorskim odredbama bh. Ustava izazvati tako različite političke stavove u BiH, koji, kako stvari stoje, teško mogu da ponude kompromisno rješenje.
Predsjednik Foruma građana Tuzla, koji se izjašnjava kao nacionalna manjina, Vehid Šehić kaže da se nada da će do narednih parlamentarnih izbora 2014. Ustav biti promijenjen.
„Ali mi smeta nešto što se danas vrlo često čuje - da smo mi pred velikim izazovima. Mi nismo pred izazovima, mi smo pred obavezama, obavezama koje će doći i obavezama koje smo mi davno prihvatili, a nismo ih ispunili. Kad idete na izazove, onda umanjujete svoju političku odgovornost. Čak bi ovdje trebalo voditi računa da se u Ustavu jasno definišu neke stvari kako bismo izbjegli političku krozu i nefunkcionisanje vlasti, da se utvrdi tačno koji su rokovi i koje su posljedice ako se ti ustavni, zakonski rokovi ne poštivaju. Jer mi možemo imati najbolje zakone, najbolji ustav, ali bez odgovornosti to neće u ovakvoj državi ništa urediti“, ocjenjuje on.