Pravni stručnjaci u Bosni i Hercegovini nemaju isto mišljenje kada je riječ o radu stranih sudija i tužilaca, kojima mandat ističe krajem ove godine. I dok u Sudu BiH navode kako su im strane sudije pomagale prenoseći znanje iz međunarodnog prava, advokati misle da su međunarodne sudije i tužioci pravili greške i da nisu imali impresivne biografije. Podsjećanja radi, strani tužioci u Specijalnom odjeljenju Tužilaštva BiH za organizovani kriminal podizali su optužnice protiv najviših bh. zvaničnika, ali su postupci završavali oslobađajućim presudama.
Do kraja godine ističe mandat stranim sudijama i tužiocima pri Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Od njih 70, koliko ih je imenovano 2003., u radu bh. pravosuđa ostali su troje sudija i tri tužioca.
U Sudu BiH navode kako su im kolege iz Zapadne Evrope i SAD pomogli u radu, posebno u dijelu koji se odnosi na procesuiranje ratnih zločina s obzirom na činjenicu da je jedan broj sudija radio u Haškom tribunalu.
„Ovaj sud i naše domaće sudije zaista su privilegovani što smo u svojim redovima imali međunarodne sudije. Ta privilegija, prije svega, odnosi se na njihov doprinos u jačanju vladavine prava, u uvođenju međunarodnih normi i standarda u suđenjima ratnih zločina, jer su međunarodne sudije dolaskom u ovaj sud donijele visoke standarde suđenja“, kazala je za BiRN Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.
Hilmo Vučinić, sudija Suda BiH, ističe da je u vijećima do sada radio sa desetak stranih sudija. Prema njegovim riječima, njihov doprinos u usvajanju znanja iz anglosaksonskog prava ili sistematičnijeg pisanja presuda je veliki, ali da je bilo i onih koji nisu ostavili značajan trag.
„Početna faza u radu međunarodnih sudija pred Sudom BiH ogledala se u periodu od 2003. do 2006. godine. Radilo se o sudijama koje su neposredno bile imenovane od svojih matičnih vlada i njihov mandat nije bio dovoljan da na pravi način savladaju sve probleme i izazove koji su se pojavljivali pred Sudom BiH“, navodi Vučinić.
Mora se ojačati Sud BiH
Međunarodne sudije i tužioce od 2003. do 2006. u Bosni i Hercegovini je imenovao visoki predstavnik, a od 2007. imenovanja je preuzelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Iako advokati navode da je za domaće pravosudne institucije dobro što su strane kolege učestvovale u radu domaćeg pravosuđa, činjenica je da neki od međunarodnih tužilaca nisu podigli niti jednu optužnicu. Istovremeno, strani tužioci u Specijalnom odjeljenju Tužilaštva BiH za organizovani kriminal podizali su optužnice protiv najviših bh. zvaničnika, ali su postupci završavali oslobađajućim presudama.
„Kada su i jedni i drugi bili u pitanju, onda je moja osnovna primjedba bila iz tog perioda, a mislim da je to i sada tako, da oni nisu surađivali niti educirali domaće kadrove. Više su bili samo za sebe, radili sami za sebe, vrlo teško i prihvatali sugestije drugih, pokušavali stvari raditi čak ponekada i u skladu sa propisima i pravilima zemlje iz koje su došli, što je išlo na uštrb cijelog kaznenog postupka ili na štetu tužioca ili na štetu obrane", kaže za RSE advokat Senka Nožica.
Međunarodni tužioci za ratne zločine, u odnosu na one koji su radili u Odjeljenju za organizovani kriminal, imali su veći broj osuđujućih presuda u predmetima u kojima je Haški tribunal podigao optužnice i završio većinu istraga. No, u Tužilaštvu BiH, kako su nam rekli, ne žele komentarisati rad stranih tužilaca, ocjenjujući kako je za to nadležna Kancelarija registrara pri Sudu BiH.
Istovremeno, advokat Duško Tomić kaže da je radio u desetak predmeta u kojima su postupali strani sudije i tužioci, ali da nije zadovoljan načinom na koji su radili.
„Plašim su da su u našu zemlju došli ljudi koji nisu imali neko veliko iskustvo, ili nisu pokazali neko veliko znanje. Ono što sam ja doživio ne ide na čast posebno stranim tužiocima, koji su gotovo sve postupke u kojima su optuživali pogubili. To nešto nije u redu. Plašim se da je određeni broj tužalaca više djelovao politički, kao linije svojih država, nego kao ljudi koji su tražili pravdu“, navodi Tomić.
Na naše pitanje da li su strane sudije i tužioci neophodni u daljem radu bh. pravosuđa, Tomić odgovara:
„Mislim da je odluka da strani tužioci ne postupaju provedena, a pitanje je ostanka stranih sudija. Lično mislim da više nisu potrebni, ali se mora ojačati Sud BiH. I ne bi se trebalo dozvoliti da pobijedi linija gospodina Dodika da se taj sud ugasi.“
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kako BiH ocjenjuje strance u domaćem pravosuđu
Sarajevo: Izložba predmeta djece nastradale u opsadi
Suđenje Simatoviću: Završeno svjedočenje bivšeg djelatnika DB-a
Slučaj Bitići: Zločin bez kazne
Posmrtni ostaci civila iz Grapske još nisu pronađeni
Bramerc: Provedba Strategije za procesuiranje zločina ključna za BiH
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Do kraja godine ističe mandat stranim sudijama i tužiocima pri Sudu i Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Od njih 70, koliko ih je imenovano 2003., u radu bh. pravosuđa ostali su troje sudija i tri tužioca.
U Sudu BiH navode kako su im kolege iz Zapadne Evrope i SAD pomogli u radu, posebno u dijelu koji se odnosi na procesuiranje ratnih zločina s obzirom na činjenicu da je jedan broj sudija radio u Haškom tribunalu.
„Ovaj sud i naše domaće sudije zaista su privilegovani što smo u svojim redovima imali međunarodne sudije. Ta privilegija, prije svega, odnosi se na njihov doprinos u jačanju vladavine prava, u uvođenju međunarodnih normi i standarda u suđenjima ratnih zločina, jer su međunarodne sudije dolaskom u ovaj sud donijele visoke standarde suđenja“, kazala je za BiRN Meddžida Kreso, predsjednica Suda BiH.
Meddžida Kreso
Hilmo Vučinić, sudija Suda BiH, ističe da je u vijećima do sada radio sa desetak stranih sudija. Prema njegovim riječima, njihov doprinos u usvajanju znanja iz anglosaksonskog prava ili sistematičnijeg pisanja presuda je veliki, ali da je bilo i onih koji nisu ostavili značajan trag.
„Početna faza u radu međunarodnih sudija pred Sudom BiH ogledala se u periodu od 2003. do 2006. godine. Radilo se o sudijama koje su neposredno bile imenovane od svojih matičnih vlada i njihov mandat nije bio dovoljan da na pravi način savladaju sve probleme i izazove koji su se pojavljivali pred Sudom BiH“, navodi Vučinić.
Mora se ojačati Sud BiH
Međunarodne sudije i tužioce od 2003. do 2006. u Bosni i Hercegovini je imenovao visoki predstavnik, a od 2007. imenovanja je preuzelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH. Iako advokati navode da je za domaće pravosudne institucije dobro što su strane kolege učestvovale u radu domaćeg pravosuđa, činjenica je da neki od međunarodnih tužilaca nisu podigli niti jednu optužnicu. Istovremeno, strani tužioci u Specijalnom odjeljenju Tužilaštva BiH za organizovani kriminal podizali su optužnice protiv najviših bh. zvaničnika, ali su postupci završavali oslobađajućim presudama.
„Kada su i jedni i drugi bili u pitanju, onda je moja osnovna primjedba bila iz tog perioda, a mislim da je to i sada tako, da oni nisu surađivali niti educirali domaće kadrove. Više su bili samo za sebe, radili sami za sebe, vrlo teško i prihvatali sugestije drugih, pokušavali stvari raditi čak ponekada i u skladu sa propisima i pravilima zemlje iz koje su došli, što je išlo na uštrb cijelog kaznenog postupka ili na štetu tužioca ili na štetu obrane", kaže za RSE advokat Senka Nožica.
Međunarodni tužioci za ratne zločine, u odnosu na one koji su radili u Odjeljenju za organizovani kriminal, imali su veći broj osuđujućih presuda u predmetima u kojima je Haški tribunal podigao optužnice i završio većinu istraga. No, u Tužilaštvu BiH, kako su nam rekli, ne žele komentarisati rad stranih tužilaca, ocjenjujući kako je za to nadležna Kancelarija registrara pri Sudu BiH.
Istovremeno, advokat Duško Tomić kaže da je radio u desetak predmeta u kojima su postupali strani sudije i tužioci, ali da nije zadovoljan načinom na koji su radili.
„Plašim su da su u našu zemlju došli ljudi koji nisu imali neko veliko iskustvo, ili nisu pokazali neko veliko znanje. Ono što sam ja doživio ne ide na čast posebno stranim tužiocima, koji su gotovo sve postupke u kojima su optuživali pogubili. To nešto nije u redu. Plašim se da je određeni broj tužalaca više djelovao politički, kao linije svojih država, nego kao ljudi koji su tražili pravdu“, navodi Tomić.
Na naše pitanje da li su strane sudije i tužioci neophodni u daljem radu bh. pravosuđa, Tomić odgovara:
„Mislim da je odluka da strani tužioci ne postupaju provedena, a pitanje je ostanka stranih sudija. Lično mislim da više nisu potrebni, ali se mora ojačati Sud BiH. I ne bi se trebalo dozvoliti da pobijedi linija gospodina Dodika da se taj sud ugasi.“
Svi prilozi iz ovosedmičnog programa Pred licem pravde:
Kako BiH ocjenjuje strance u domaćem pravosuđu
Sarajevo: Izložba predmeta djece nastradale u opsadi
Suđenje Simatoviću: Završeno svjedočenje bivšeg djelatnika DB-a
Slučaj Bitići: Zločin bez kazne
Posmrtni ostaci civila iz Grapske još nisu pronađeni
Bramerc: Provedba Strategije za procesuiranje zločina ključna za BiH
*********
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR).
Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.