BiH je u prošloj godini ostvarila najmanje stranih investicija u proteklih 10 godina. Iako su političari, naročito u izbornim godinama, opredijeljeni za stvaranje boljih uslova za privlačenje stranih investicija u proteklih 10-ak godina nisu uspjeli ni smanjiti vrijeme potrebno za registraciju firme. Iako zemlja ima potencijal, loš poslovni ambijent je svrstava u neatraktivne zemlje za ulaganje kapitala. Može li se stanje unaprijediti - ovih dana razmatraju u institucijama zaduženim za privlačenje stranih investicija.
Investitorima u BiH još uvijek je potrebno 37 dana za registraciju firmu, dok je u susjednoj Makedoniji potrebno samo dva dana. Ukoliko se i odluče vježbati strpljenje i registrovati firmu u BiH, čeka ih još niz peripetija, poput neusklađenog zakonodavstva u dva entiteta ili u kantonima, što dodatno otežava poslovanje, kaže direktorica Agencije za promociju stranih investicija u BiH FIPA Jelica Grujić:
„Postoji niz akata u BiH koji su i međusobno neusaglašeni, za koje postoji mogućnost različitog tumačenja od različitih institucija. Imamo jedan otvoreni dijalog kako bi se svi oni procesi koji su već pokrenuti ubrzali i kako bi se izrodile nove ideje koje bi u budućnosti trebale biti implementirane da bi se time stvorilo bolje poslovno okruženje", ocjenjuje Jelica Grujić.
BiH ima prirodne resurse koji je čine atraktivnom, ali nema konsenzusa među bh političarima da se te prednosti i iskoriste. Loš poslovni ambijent, ali i nepostojanje strategije odbija čak i prijateljske zemlje, poput Turske, da ulažu svoj kapital u BiH, kaže Almir Mukača, konsultant Centra za razvoj odnosa između BiH i Turske BIGMEV:
„Ako govorimo o energetici, mi imamo otprilike 30 posto iskorištenosti energetskog potencijala u BiH, imamo 10.000 kilometara rijeka u BiH, fantastično okruženje za uzgoj riba - i imamo veliku prednost za izvoz u EU. To je nešto što turskim investitorima može biti podsticaj da dođu u BiH i da investiraju, da se ovdje iskoriste prirodni resursi i da se to izvozi za EU. To nas najviše do sada pitaju dosadašnji investitori. I druga stvar koju nas pitaju jeste koji su to podsticaji koje država BiH daje investitorima - jer znamo šta Turska daje i koliku pažnju pridaje stranim investitorima, od samog dolaska, pa do cijele procedure, olakšica pri registraciji kompanija, pa čak i finansijskih podsticaja kada ta kompanija izvozi van Turske. Smatramo da te stvari trebaju u BiH malo bolje da funkcionišu", kaže Mukača.
Iako međunarodne institucije, poput USAID-a i Svjetske banke, godinama pomažu domaćim institucijama kroz razne projekte da prevaziđu navedene probleme, vlast u BiH veoma sporo reaguje, čak i kada su tehničke stvari u pitanju.
Mnogo toga treba promijeniti, ocjenjuje otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nicolas Hill i dodaje da bez stranih investicija neće biti ni značajnijeg pomaka u stvaranju novih radnih mjesta:
„Naravno, za otvaranje novih radnih mjesta potrebne su strane investicije, a ono što strani investitori traže nije samo infrastruktura koja je potrebna nego da znaju da u zemlji postoji vladavina prava, odnosno da funkcioniše pravna država.“
Bez stimulativnih mjera
Ministarstvo pravde BiH učestvovalo je u izradi strategije podrške ekonomskom rastu, što podrazumijeva i uklanjanje barijera za privlačenje stranih investicija. No, usklađivanje regulative do sada je išlo veoma sporo. Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj nada se da su se stvorili uslovi da se uskladi zakonska regulativa, barem ona koja se odnosi na pristupanje EU:
„Stranim investitorima je potrebno obezbijediti brz i jednostavan postupak registracije privrednih društava, omogućiti subvencije za zapošljavanje, brze postupke u privrednim sporovima, ažurne zemljišne knjige i katastarske operate itd. Sve ovo zahtijeva dodatne napore institucija BiH, entiteta i lokalnih zajednica koje mogu doprinijeti boljem i bržem razvoju BiH", navodi Radulj.
No, dok u BiH glavni strateški cilj ne bude bolji poslovni ambijent ne može se ni očekivati veći priliv stranih investicija. BiH također nema stimulativne mjere za dosadašnje investitore, kažu u FIPA-i.
„Na nivou Vijeća ministara postojao je fond za finansijsku podršku stranim ulagačima, međutim taj fond nije operativan od 2010. godine s obzirom na ekonomsku krizu u zemlji", kaže Jasmina Dževlan, glasnogovornica ove institucije.
U saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom, koja djeluje u okviru Svjetske banke, FIPA je uključena u After care program post investicijske podrške investitorima, koji se odnosi na prepoznavanje problema sa kojima se susreću investitori u BiH i njihovo otklanjanje, objašnjava Jasmina Dževlan, glasnogovornica FIPA-e:
„Nakon što identificiramo prepreku, npr. registracija firme, u suradnji sa nadležnim vlastima, općinama, kantonima treba nastojati da tu proceduru skratimo. Zakon o stečaju i izvršnom postupku predstavlja određene probleme stranom investitoru i FIPA je dala prijedloge kako treba unaprijediti taj zakon. Znači, u smislu identificiranja prepreka FIPA će dati prijedloge izvršnim vlastima kako treba unaprijediti taj zakon, ali sve je na izvršnim vlastima - u kojoj mjeri su spremne i u kojoj mjeri mogu i trebaju napraviti te pomake i koliko će to trajati.“
BiH je u prošloj godini ostvarila nešto više od 500 miliona KM stranih investicija. Neki od investitora, poput Malezije, su i povukli svoj kapital zbog lošeg poslovnog ambijenta. No, uz malo političke volje investicije bi se mogle za kratko vrijeme barem udvostručiti, kažu poznavaoci prilika.
Investitorima u BiH još uvijek je potrebno 37 dana za registraciju firmu, dok je u susjednoj Makedoniji potrebno samo dva dana. Ukoliko se i odluče vježbati strpljenje i registrovati firmu u BiH, čeka ih još niz peripetija, poput neusklađenog zakonodavstva u dva entiteta ili u kantonima, što dodatno otežava poslovanje, kaže direktorica Agencije za promociju stranih investicija u BiH FIPA Jelica Grujić:
„Postoji niz akata u BiH koji su i međusobno neusaglašeni, za koje postoji mogućnost različitog tumačenja od različitih institucija. Imamo jedan otvoreni dijalog kako bi se svi oni procesi koji su već pokrenuti ubrzali i kako bi se izrodile nove ideje koje bi u budućnosti trebale biti implementirane da bi se time stvorilo bolje poslovno okruženje", ocjenjuje Jelica Grujić.
BiH ima prirodne resurse koji je čine atraktivnom, ali nema konsenzusa među bh političarima da se te prednosti i iskoriste. Loš poslovni ambijent, ali i nepostojanje strategije odbija čak i prijateljske zemlje, poput Turske, da ulažu svoj kapital u BiH, kaže Almir Mukača, konsultant Centra za razvoj odnosa između BiH i Turske BIGMEV:
„Ako govorimo o energetici, mi imamo otprilike 30 posto iskorištenosti energetskog potencijala u BiH, imamo 10.000 kilometara rijeka u BiH, fantastično okruženje za uzgoj riba - i imamo veliku prednost za izvoz u EU. To je nešto što turskim investitorima može biti podsticaj da dođu u BiH i da investiraju, da se ovdje iskoriste prirodni resursi i da se to izvozi za EU. To nas najviše do sada pitaju dosadašnji investitori. I druga stvar koju nas pitaju jeste koji su to podsticaji koje država BiH daje investitorima - jer znamo šta Turska daje i koliku pažnju pridaje stranim investitorima, od samog dolaska, pa do cijele procedure, olakšica pri registraciji kompanija, pa čak i finansijskih podsticaja kada ta kompanija izvozi van Turske. Smatramo da te stvari trebaju u BiH malo bolje da funkcionišu", kaže Mukača.
Iako međunarodne institucije, poput USAID-a i Svjetske banke, godinama pomažu domaćim institucijama kroz razne projekte da prevaziđu navedene probleme, vlast u BiH veoma sporo reaguje, čak i kada su tehničke stvari u pitanju.
Mnogo toga treba promijeniti, ocjenjuje otpravnik poslova Američke ambasade u BiH Nicolas Hill i dodaje da bez stranih investicija neće biti ni značajnijeg pomaka u stvaranju novih radnih mjesta:
„Naravno, za otvaranje novih radnih mjesta potrebne su strane investicije, a ono što strani investitori traže nije samo infrastruktura koja je potrebna nego da znaju da u zemlji postoji vladavina prava, odnosno da funkcioniše pravna država.“
Bez stimulativnih mjera
Ministarstvo pravde BiH učestvovalo je u izradi strategije podrške ekonomskom rastu, što podrazumijeva i uklanjanje barijera za privlačenje stranih investicija. No, usklađivanje regulative do sada je išlo veoma sporo. Zamjenik ministra pravde BiH Srđan Radulj nada se da su se stvorili uslovi da se uskladi zakonska regulativa, barem ona koja se odnosi na pristupanje EU:
„Stranim investitorima je potrebno obezbijediti brz i jednostavan postupak registracije privrednih društava, omogućiti subvencije za zapošljavanje, brze postupke u privrednim sporovima, ažurne zemljišne knjige i katastarske operate itd. Sve ovo zahtijeva dodatne napore institucija BiH, entiteta i lokalnih zajednica koje mogu doprinijeti boljem i bržem razvoju BiH", navodi Radulj.
No, dok u BiH glavni strateški cilj ne bude bolji poslovni ambijent ne može se ni očekivati veći priliv stranih investicija. BiH također nema stimulativne mjere za dosadašnje investitore, kažu u FIPA-i.
„Na nivou Vijeća ministara postojao je fond za finansijsku podršku stranim ulagačima, međutim taj fond nije operativan od 2010. godine s obzirom na ekonomsku krizu u zemlji", kaže Jasmina Dževlan, glasnogovornica ove institucije.
U saradnji sa Međunarodnom finansijskom korporacijom, koja djeluje u okviru Svjetske banke, FIPA je uključena u After care program post investicijske podrške investitorima, koji se odnosi na prepoznavanje problema sa kojima se susreću investitori u BiH i njihovo otklanjanje, objašnjava Jasmina Dževlan, glasnogovornica FIPA-e:
„Nakon što identificiramo prepreku, npr. registracija firme, u suradnji sa nadležnim vlastima, općinama, kantonima treba nastojati da tu proceduru skratimo. Zakon o stečaju i izvršnom postupku predstavlja određene probleme stranom investitoru i FIPA je dala prijedloge kako treba unaprijediti taj zakon. Znači, u smislu identificiranja prepreka FIPA će dati prijedloge izvršnim vlastima kako treba unaprijediti taj zakon, ali sve je na izvršnim vlastima - u kojoj mjeri su spremne i u kojoj mjeri mogu i trebaju napraviti te pomake i koliko će to trajati.“
BiH je u prošloj godini ostvarila nešto više od 500 miliona KM stranih investicija. Neki od investitora, poput Malezije, su i povukli svoj kapital zbog lošeg poslovnog ambijenta. No, uz malo političke volje investicije bi se mogle za kratko vrijeme barem udvostručiti, kažu poznavaoci prilika.