Kako se kriminalne bande u Latinskoj Americi prilagođavaju pandemiji?

Meksički predsjednik Andrés Manuel López Obrador uputio je u ponedjeljak, 20. aprila, neobičan zahtjev – kriminalnim bandama poručio je da prestanu donirati prehrambene pakete tokom korona virusa i umjesto toga pozvao ih da okončaju nasilje koje je samo dan ranije odnijelo više od stotinu života u ovoj zemlji.

Meksički karteli nisu jedini koji i dalje djeluju – organizirani kriminal širom Latinske Amerike, od kolumbijskih bandi do brazilskih urbanih "milicija”, nastavio je pokazivati svoju snagu i tokom pandemije COVID-19, piše BBC.

Ugroženo "poslovanje”

Vlade u Latinskoj Americi provele su neke od najbržih mjera kako bi spriječile širenje novog korona virusa. El Salvador je zatvorio granice za strane putnike i uveo nacionalni karantin 12. marta prije nego je zemlja registrirala prvi slučaj Covid-19. Peruanski predsjednik Martin Vizcarra je 15. marta zabranio je slobodno kretanje i rasporedio vojsku da provede obavezno fizičko distanciranje. Dvije najveće zemlje u regiji odupirale su se blokadi – Meksiko i Brazil – ali druge, poput Argentine, Čilea i Ekvadora, bile su među prvima koje su zatvorile škole i nametnule policijski sat.

Hvale vrijedne mjere koje, piše Foreign Affairs, ako se dosljedno slijede, mogu spasiti živote oko 2,5 miliona Latinoamerikanaca. Ali njihovi pozitivni učinci tu neće završiti. Ustvari, takvi koraci mogli bi pomoći vladama širom regije u borbi protiv još jedne transnacionalne prijetnje: organiziranog kriminala.

Naravno, kriminalne organizacije nadaju se da će umjesto toga situaciju okrenuti u svoju korist. Neki su već krenuli u iskorištavanje vojnih i policijskih ranjivosti koje je stvorila pandemija. U Kolumbiji, gdje je preusmjereno 60.000 vojnika i policije kako bi kontrolirali državni karantin, ubijeno je nekoliko društvenih vođa i branitelja ljudskih prava.

Ako vlade Latinske Amerike zanemare rizike koji proizlaze iz organiziranog kriminala tokom blokada, mogu se naći na drugoj strani ove pandemije sa smanjenim kapacitetom za odvraćanje i ograničavanje kriminalaca u regiji.

Kriza uzrokovana korona virusom ugrozila je glavne izvore prihoda za latinoameričke bande. Meksičke organizacije crnog tržišta uvelike ovise o ilegalnim lancima opskrbe porijeklom iz Kine, i to krivotvorene luksuzne robe i hemikalija koje se koriste u proizvodnji fentanila i metamfetamina.

Karteli i gerile u Južnoj Americi na sličan su način ovisni o krijumčarima droge i oružja koji prelaze granicu da bi prenijeli robu.

Uskraćene za krijumčarenje, kriminalne organizacije širom regije sve će se više okretati ka krijumčarenju ljudi, cyber kriminalu, otmicama i iznudama kako bi napunili svoje blagajne. U Srednjoj Americi, zatvaranje granica i militarizacija graničnih prijelaza već su prisilili očajne migrante da krijumčarima i bandama plaćaju premiju u iznosu od 200 dolara za "siguran" prolazak iz Hondurasa i El Salvadora u Gvatemalu preko neformalnih graničnih prijelaza, piše Foreign Affairs.

Samoprozvani branitelji stanovništva

Oštre mjere koje se u cijeloj regiji nameću kao dio borbe protiv korona virusa mogu također potaknuti nasilne aktere da pokušaju preuzeti vlast. Rizik je posebno prisutan u Kolumbiji, gdje gerilske i paravojne grupe kompliciraju odgovor na COVID-19 predsjednika Ivana Duquea. Koalicija od više od 50 organizacija civilnog društva pozvala je i kolumbijsku vladu i ilegalne naoružane aktere koji djeluju na teritoriji da prekinu neprijateljstva dok se zemlja bori sa sve većim brojem koronavirusnih infekcija. Barem jedna gerilska grupa najavila je da će poslušati poziv za mjesec april.

Brazilski organizirani kriminalci mnogo su se direktnije pozabavili javnim problemom zdravlja. U slamovima Rio de Janeira, narko-bande pokušavaju supstituirati državu provodeći mjere fizičke distance koje je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odbio usvojiti. Osim distribucije sapuna i sredstava za čišćenje ruku, grupe su uvele strog policijski sat stanovnicima i zaprijetile da će kazniti nasilnike u nastojanju da spriječe širenje korona virusa. Lokalna epidemija bila bi pogubna za rezultate bandi, koje ovisi o lokalnoj prodaji droga i iznuđivanju.

U slamovima Rio de Janeira, narko-bande pokušavaju supstituirati državu provodeći mjere fizičke distance koje je brazilski predsjednik Jair Bolsonaro odbio usvojiti (Brazil, april 2020)

Meksičke kriminalne skupine progone zajednice nad kojima vladaju, vršeći veliku štetu na poslovnim ljudima i civilima u cjelini putem iznude, otmice i nasilja. Pa ipak, u isto vrijeme djeluju kao čuvari i zaštitnici, piše Guardian.

Tamo gdje država ne pruža osnovnu sigurnost marginaliziranom stanovništvu, kriminalne grupe često stupaju kao samoprozvani javni branitelji, "povlačeći mještane u svoju orbitu".

Takva lokalna podrška može pomoći od neprijateljskih upada državnih i kriminalnih konkurenata. Šef bande Kartel juga u Meksiku objasnio je "logiku" iza ovoga: "Ako zaštitimo [lokalno stanovništvo], oni će zaštititi nas", prenosi britanski list.

Civili koji žive pod vladavinom kriminalnih skupina dobro su svjesni motivacije zločinaca. "Nije da su neki od njih dobri ljudi", rekao je jedan mještanin u Michoacánu, "ali istina je da ni od drugih ne možemo očekivati mnogo. Bar znamo [lokalnu oružanu skupinu], pa su oni na neki način najmanje loše rješenje". Pokušavajući osvojiti lokalno stanovništvo neki su narko-karteli uspostavili neformalne sheme socijalne skrbi u zajednicama koje se najviše pogođene krizom i koje su od vlasti dobili malu ili nikakvu pomoć. Neki od kartela u ovoj zemlji dijelili su stanovništvu pakete s hranom i sredstvima za dezinfekciju, uime svojih šefova.

U San Salvadoru su neke ćelije zloglasne ulice Bande iz 18. ulice u Srednjoj Americi u početku prkosile vladinim uputama, osiguravajući kontinuirani rad gradskih tržnica, ali na kraju su se prihvatili javnozdravstvenih mjera i sada nameću 30-dnevno zatvaranje, čak i uz upotrebu pištolja, pa čak i obustavljaju svoje aktivnosti iznuđivanja u nekim četvrtima.

Kriza je prilika za sigurnosne snage

S druge strane, neki sugeriraju da su, uprkos njihovim pokušajima prilagodbe, karteli postali ranjivi.

"Moguće je da će u narednih nekoliko sedmica ili mjeseci doći do ogromne slabosti organiziranog kriminala, baš u trenutku kada će, kao rezultat izvanredne situacije, država proširiti svoje sposobnosti", napisao je meksički sigurnosni stručnjak Alejandro Hope u meksičkom dnevniku El Universal, prenio je BBC.

"Kako se život u zemlji bude vraćao u normalu, stari će se obrasci ilegalne trgovine i kriminalnih aktivnosti također vraćati", dodao je.

"Ali, moguće je da se ovo stanje iskoristi najviše za stvaranje državne prisutnosti tamo gdje nikad nije postojala, za uklanjanje glavnih bandi organiziranog kriminala, potkopavanje njihovih poredaka i izmjenu odnosa između građanstva i sigurnosti", rekao je Hope.

Foregin Affairs piše da bi policijske strukture trebale iskoristiti prednost i, prema uzoru na Argentinu, iskoristiti situaciju tako što će vozila i imovinu oduzetu od krijumčara i kriminalaca iskoristiti za prijevoz i smještaj oboljelih od COVID-19. Bez obzira na dugoročni utjecaj na kartele, u kratkom roku njihovi će napori za prevazilaženje krize COVID-19 vjerovatno donijeti kontinuirano nasilje i uporni izazov državnim vlastima koje se već bore s vanrednim stanjem u zdravstvu u Latinskoj Americi.