Uoči pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine, za Bosnu i Hercegovinu se nameće nekoliko važnih pitanja, među kojim i pitanje prelaska granice, odnosno režima ulaska bh. državljana u Hrvatsku.
Uoči pristupanja Hrvatske Evropskoj uniji 1. jula 2013. godine, za Bosnu i Hercegovinu se nameće nekoliko važnih pitanja – priprema graničnih prelaza za prijem roba, putnika i saobraćaja, a posebno u Gradišci i Bijači kod Ljubuškog, preko kojih će se izvoziti robe biljnog i životinjskog porijekla iz BiH u zemlje Evropske unije, te usklađivanje bh. zakonodavstva, odnosno Zakona o veterinarstvu, sigurnosti hrane i poljoprivredi, što će garantovati ispravnost hrane koja se izvozi iz BiH u zemlje Evropske unije. Tu je i pitanje prelaska granice, odnosno režima ulaska bh. državljana u Hrvatsku, a time i evropsku porodicu naroda.
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je kako ima čvrsta uvjeravanja od Uprave za indirektno oporezivanje da će granični prijelazi s inspekcijskim nadzorom (BIP) Bijača i Gradiška prije 1. jula ove godine, sa bosanskohercegovačke strane, biti u potpunosti spremni za prijem roba, putnika i saobraćaja.
„Sa hrvatske strane, odnosno sa strane Evropske unije to ide planiranom dinamikom i oni će biti spremni. Koliko mi imamo informacija, sa bh. strane ima poteškoća – prvo, na Gradišci, na prilagođavanju većoj frekvenciji, a u Bijači na prilaznim putevima i na opremi koja treba da se tu montira. Na skoro svakoj sjednici Savjeta ministara ovo je stalna tema i tako smo se dogovorili. Posljednje informacije onih koji su u ovom procesu odgovorni, a to je u prvom redu Uprava za indirektno oporezivanje, imamo čvrsta uvjeravanja da će i prije 1.VII 2013. godine ova dva prelaza sa bh. strane biti spremna za prijem i roba i putnika i saobraćaja. Za koliko dana, to u ovom trenutku još ne znamo. Naravno, vjerovatnoća je da će Bijača biti pripremljena u nekom, rekao bih, privremenom režimu, što je i ranije najavljeno", naveo je Šarović.
Ministar Mirko Šarović je takođe izjavio kako se moraju uskladiti zakoni o veterinarstvu, sigurnosti hrane i poljoprivredi, te je upravo zbog toga imao sastanak sa entitetskim ministrima poljoprivrede.
„Bosna i Hercegovina još nije ispunila sve potrebne uslove koji se od nas traže da bismo mogli da dobijemo tzv. EU broj, odnosno dozvolu za izvoz u Evropsku uniju. U tom smislu jedna od ključnih prepreka koja stoji na tom putu, pored drugih pitanja koja smo rješavali proteklih sedmica i proteklih mjeseci, je usaglašavanje tri zakona na državnom nivou – zakon o poljoprivredi, zakon o veterinarstvu i zakon o bezbjednosti hrane. Ovo usaglašavanje tri zakona možda je jedan od najvažnijih uslova kako bismo definisali jasan lanac odgovornosti u sistemu hrane, odnosno, kako bi definisali instituciju koja bi garantovala da je hrana proizvedena u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima, odnosno evropskom direktivom", rekao je Šarović.
Analitičari pak upozoravaju da bh. institucije kasne sa ispunjavanjem planova, kako bi se preduprijedile posljedice koje će se osjetiti u Bosni i Hercegovini nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
EU spremna pomoći
Gradišku je posjetio i naš reporter, koji javlja da su radovi na proširenju starog graničnog prelaza u toku, ali da se još ne zna kada bi mogli započeti radovi na novom, odnosno prelazu preko mosta na rijeci Savi, na autoputu Banjaluka-Gradiška. Evropska unija je spremna pomoći Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj da se ovaj problem konačno riješi.
Priča o izgradnji novog mosta na rijeci Savi kako bi se autoput od Banjaluke preko Gradiške povezao s autoputem Beograd-Zagreb traje skoro deceniju. Direktor Javnog preduzeća Autoputevi RS Dušan Topić kaže da je od početka izgradnje ovog autoputa Republika Srpska bila zainteresovana za izgradnju mosta, ali da je u proteklih devet godina bilo raznih opstrukcija, kako od Zagreba, tako i od Sarajeva.
Sarajevo više nije problem, ali zbog ekonomske krize Hrvatska je odustala od izgradnje mosta na rijeci Savi kod Gradiške, koji bi se zajednički finansirao. Topić se ipak nada da bi izgradnja uskoro mogla početi.
„Sve pripreme su završene. Ovih dana se u Hrvatskoj, u njihovom ministarstvu treba dobiti građevinska dozvola na osnovu svih pripremljenih podloga, podataka i na osnovu saglasnosti koje je naše ministarstvo već izdalo. Kad se dobije ta građevinska dozvola moglo bi da se ide u raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzornog organa. Za to nam još uvijek treba saglasnost hrvatske strane koja će sredstva da koristi i koja će procedura da bude. To ćemo pokušati sa gospodom iz Evropske delegacije da maksimalno ubrzamo. To je neka potvrda koja hrvatskoj strani treba od njihove Evropske delegacije", kaže Topić.
Evropska unija je spremna da pomogne u izgradnji mosta, jer je preduslov za razvoj Bosne i Hercegovine da se saobraćajna infrastruktura unaprijedi, kazao je šef Delegacije EU u BiH, Peter Sorensen. Izrazio je očekivanje da će nakon što Republika Hrvatska 1. jula postane članica Evropske unije biti riješen i problem sa obezbjeđivanjem sredstava.
„Sredstva za izgradnju mosta u Republici Srpskoj su obezbijeđena i mi smo predložili da Evropska unija da saglasnost kako bi se krenulo što prije u njegovu izgradnju“ – kaže direktor Topić.
„Kad mi krenemo u izbor izvođača, pa čak i izvođenje radova, pošto imamo 50 posto obezbijeđenih sredstava, onda oni garantuju da će ostala sredstva biti raspoloživa kad se potroši ova prva tranša novca. Mislim da je to realno i ne bi trebao biti proceduralni problem, jer oko toga se sve vrijeme i vrtimo.“
Odgovor na pitanje da li će Hrvatska nakon ulaska u Evropsku uniju donijeti i političku odluku da se počne s izgradnjom mosta na Savi, nismo uspjeli dobiti. Za Bosnu i Hercegovinu izgradnja ovog mosta i graničnog prelaza je izuzetno bitna jer je Gradiška određena kao jedan od dva BIP prelaza, preko kojeg se očekuje promet 80 posto roba prema Evropskoj uniji.
Vizna politika Republike Hrvatske od 1. jula 2013. godine u potpunosti će biti usklađena sa viznom politikom Evropske unije. To znači da će građani Bosne i Hercegovine koji su u susjednu državu putovali sa ličnim kartama, od početka jula granicu te zemlje prelaziti sa biometrijskim pasošima. Izmjena bi mogla doći samo ukoliko je predlože zemlje članice Evropske unije, odnosno ako odobre daljnji prelazak granice s Republikom Hrvatskom sa ličnom kartom.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH dobilo je Notu hrvatske Ambasade kojom se informiše o stavljanju van snage Sporazuma o uzajamnom ukidanju viza između dvije zemlje iz 2003. godine. Za Hrvatsku, kao i za druge zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, vrijedi biometrijski pasoš, ukoliko institucije Evropske unije ne odobre prelazak granice susjedne zemlje sa ličnom kartom. Bosna i Hercegovina i Hrvatska su to i ranije tražile, kaže Ermin Pešto, zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za integrisano upravljanje granicom.
„Kao što vam je poznato, upućen je i zvaničan zahtjev sa bh. strane gdje je zatraženo da se takav režim nastavi nakon 1. jula 2013. godine. U tom smislu Hrvatska je informisala bh. stranu da je zvanično od nadležnih tijela Evropske unije zatražila da se to pitanje uvrsti na dnevni red jedne od sjednica njihovih nadležnih tijela koja trebaju rješavati to pitanje. Mi očekujemo da se predstavnici Evropske unije očituju po tom pitanju, tako da u ovom momentu još uvijek nemamo informaciju da li će takav naš zahtjev biti pozitivno ili negativno riješen. Najvjerojatnije će se sljedećeg mjeseca, u junu, donijeti stav u nadležnim tijelima Evropske unije.“
Iako sezona godišnjih odmora nije u punom jeku, na CIPS-ovim šalterima širom BiH građani u redovima čekaju da podnesu zahtjev za izdavanje ličnih dokumenata. Najviše je onih koji žele biometrijske pasoše, kaže Sanja Petrović, direktorica uprave administracije i podrške MUP-a KS-a.
„Kao i svake godine, postepeno se od januara pa kako idemo prema turističkoj sezoni, povećava broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Unazad dvije godine to su biometrijske putne isprave koje su nam, između ostalog, omogućile bezvizni režim prema većini zemalja Evropske unije. Ove godine je taj broj u odnosu na prethodnu godinu znatno povećan. To se najviše odnosi na mjesec maj, pa i april. U januaru smo imali oko 2.500 podnesenih zahtjeva za izdavanje putnih isprava, a u maju, zaključno sa jučerašnjim danom, bilo je 6.500. Ako se bude ovim tempom predavalo, očekujemo da do kraja ovog mjesecu bude oko deset hiljada zaprimljenih zahtjeva.“
Ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović izjavio je kako ima čvrsta uvjeravanja od Uprave za indirektno oporezivanje da će granični prijelazi s inspekcijskim nadzorom (BIP) Bijača i Gradiška prije 1. jula ove godine, sa bosanskohercegovačke strane, biti u potpunosti spremni za prijem roba, putnika i saobraćaja.
„Sa hrvatske strane, odnosno sa strane Evropske unije to ide planiranom dinamikom i oni će biti spremni. Koliko mi imamo informacija, sa bh. strane ima poteškoća – prvo, na Gradišci, na prilagođavanju većoj frekvenciji, a u Bijači na prilaznim putevima i na opremi koja treba da se tu montira. Na skoro svakoj sjednici Savjeta ministara ovo je stalna tema i tako smo se dogovorili. Posljednje informacije onih koji su u ovom procesu odgovorni, a to je u prvom redu Uprava za indirektno oporezivanje, imamo čvrsta uvjeravanja da će i prije 1.VII 2013. godine ova dva prelaza sa bh. strane biti spremna za prijem i roba i putnika i saobraćaja. Za koliko dana, to u ovom trenutku još ne znamo. Naravno, vjerovatnoća je da će Bijača biti pripremljena u nekom, rekao bih, privremenom režimu, što je i ranije najavljeno", naveo je Šarović.
Ministar Mirko Šarović je takođe izjavio kako se moraju uskladiti zakoni o veterinarstvu, sigurnosti hrane i poljoprivredi, te je upravo zbog toga imao sastanak sa entitetskim ministrima poljoprivrede.
„Bosna i Hercegovina još nije ispunila sve potrebne uslove koji se od nas traže da bismo mogli da dobijemo tzv. EU broj, odnosno dozvolu za izvoz u Evropsku uniju. U tom smislu jedna od ključnih prepreka koja stoji na tom putu, pored drugih pitanja koja smo rješavali proteklih sedmica i proteklih mjeseci, je usaglašavanje tri zakona na državnom nivou – zakon o poljoprivredi, zakon o veterinarstvu i zakon o bezbjednosti hrane. Ovo usaglašavanje tri zakona možda je jedan od najvažnijih uslova kako bismo definisali jasan lanac odgovornosti u sistemu hrane, odnosno, kako bi definisali instituciju koja bi garantovala da je hrana proizvedena u Bosni i Hercegovini u skladu sa evropskim standardima, odnosno evropskom direktivom", rekao je Šarović.
Analitičari pak upozoravaju da bh. institucije kasne sa ispunjavanjem planova, kako bi se preduprijedile posljedice koje će se osjetiti u Bosni i Hercegovini nakon ulaska Hrvatske u Evropsku uniju.
Duljko Hasić
„Tu će biti zaista velikih problema, s aspekta i troškova za naše izvoznike, i s aspekta čekanja, odnosno vremena, tako da naši proizvodi, i ako budu dobili dozvolu za prolaz, odnosno izvoz preko ova dva prelaza, u samom startu neće biti dovoljno konkurentni da mogu i dalje zadržati svoje pozicije na tržištu Hrvatske i šire, na tržištu Evropske unije. Mi i dalje, iz Komore, u ime privrede, insistiramo da bude još makar jedan prelaz, ovaj na Izačiću, koji je u potpunosti opremljen. To bi bila velika pomoć za bh. izvoznike", kaže Duljko Hasić iz Vanjskotrgovinske komore BiH.EU spremna pomoći
Gradišku je posjetio i naš reporter, koji javlja da su radovi na proširenju starog graničnog prelaza u toku, ali da se još ne zna kada bi mogli započeti radovi na novom, odnosno prelazu preko mosta na rijeci Savi, na autoputu Banjaluka-Gradiška. Evropska unija je spremna pomoći Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj da se ovaj problem konačno riješi.
Priča o izgradnji novog mosta na rijeci Savi kako bi se autoput od Banjaluke preko Gradiške povezao s autoputem Beograd-Zagreb traje skoro deceniju. Direktor Javnog preduzeća Autoputevi RS Dušan Topić kaže da je od početka izgradnje ovog autoputa Republika Srpska bila zainteresovana za izgradnju mosta, ali da je u proteklih devet godina bilo raznih opstrukcija, kako od Zagreba, tako i od Sarajeva.
Sarajevo više nije problem, ali zbog ekonomske krize Hrvatska je odustala od izgradnje mosta na rijeci Savi kod Gradiške, koji bi se zajednički finansirao. Topić se ipak nada da bi izgradnja uskoro mogla početi.
„Sve pripreme su završene. Ovih dana se u Hrvatskoj, u njihovom ministarstvu treba dobiti građevinska dozvola na osnovu svih pripremljenih podloga, podataka i na osnovu saglasnosti koje je naše ministarstvo već izdalo. Kad se dobije ta građevinska dozvola moglo bi da se ide u raspisivanje tendera za izbor izvođača i nadzornog organa. Za to nam još uvijek treba saglasnost hrvatske strane koja će sredstva da koristi i koja će procedura da bude. To ćemo pokušati sa gospodom iz Evropske delegacije da maksimalno ubrzamo. To je neka potvrda koja hrvatskoj strani treba od njihove Evropske delegacije", kaže Topić.
Evropska unija je spremna da pomogne u izgradnji mosta, jer je preduslov za razvoj Bosne i Hercegovine da se saobraćajna infrastruktura unaprijedi, kazao je šef Delegacije EU u BiH, Peter Sorensen. Izrazio je očekivanje da će nakon što Republika Hrvatska 1. jula postane članica Evropske unije biti riješen i problem sa obezbjeđivanjem sredstava.
Peter Sorensen
„Hrvatska će 1. jula biti u vrlo povoljnoj poziciji jer će tada da ostvari pristup strukturnim fondovima i Evropska unija će moći da joj pomogne sa sredstvima. To je samo politička odluka kako oni žele da utroše ta sredstva. Što se tiče Evropske komisije, ona je potpuno spremna da podrži ovaj projekat i uvjeren sam da će on uskoro da bude završen.“„Sredstva za izgradnju mosta u Republici Srpskoj su obezbijeđena i mi smo predložili da Evropska unija da saglasnost kako bi se krenulo što prije u njegovu izgradnju“ – kaže direktor Topić.
„Kad mi krenemo u izbor izvođača, pa čak i izvođenje radova, pošto imamo 50 posto obezbijeđenih sredstava, onda oni garantuju da će ostala sredstva biti raspoloživa kad se potroši ova prva tranša novca. Mislim da je to realno i ne bi trebao biti proceduralni problem, jer oko toga se sve vrijeme i vrtimo.“
Odgovor na pitanje da li će Hrvatska nakon ulaska u Evropsku uniju donijeti i političku odluku da se počne s izgradnjom mosta na Savi, nismo uspjeli dobiti. Za Bosnu i Hercegovinu izgradnja ovog mosta i graničnog prelaza je izuzetno bitna jer je Gradiška određena kao jedan od dva BIP prelaza, preko kojeg se očekuje promet 80 posto roba prema Evropskoj uniji.
Vizna politika Republike Hrvatske od 1. jula 2013. godine u potpunosti će biti usklađena sa viznom politikom Evropske unije. To znači da će građani Bosne i Hercegovine koji su u susjednu državu putovali sa ličnim kartama, od početka jula granicu te zemlje prelaziti sa biometrijskim pasošima. Izmjena bi mogla doći samo ukoliko je predlože zemlje članice Evropske unije, odnosno ako odobre daljnji prelazak granice s Republikom Hrvatskom sa ličnom kartom.
Ministarstvo vanjskih poslova BiH dobilo je Notu hrvatske Ambasade kojom se informiše o stavljanju van snage Sporazuma o uzajamnom ukidanju viza između dvije zemlje iz 2003. godine. Za Hrvatsku, kao i za druge zemlje potpisnice Šengenskog sporazuma, vrijedi biometrijski pasoš, ukoliko institucije Evropske unije ne odobre prelazak granice susjedne zemlje sa ličnom kartom. Bosna i Hercegovina i Hrvatska su to i ranije tražile, kaže Ermin Pešto, zamjenik predsjedavajućeg Državne komisije za integrisano upravljanje granicom.
„Kao što vam je poznato, upućen je i zvaničan zahtjev sa bh. strane gdje je zatraženo da se takav režim nastavi nakon 1. jula 2013. godine. U tom smislu Hrvatska je informisala bh. stranu da je zvanično od nadležnih tijela Evropske unije zatražila da se to pitanje uvrsti na dnevni red jedne od sjednica njihovih nadležnih tijela koja trebaju rješavati to pitanje. Mi očekujemo da se predstavnici Evropske unije očituju po tom pitanju, tako da u ovom momentu još uvijek nemamo informaciju da li će takav naš zahtjev biti pozitivno ili negativno riješen. Najvjerojatnije će se sljedećeg mjeseca, u junu, donijeti stav u nadležnim tijelima Evropske unije.“
Iako sezona godišnjih odmora nije u punom jeku, na CIPS-ovim šalterima širom BiH građani u redovima čekaju da podnesu zahtjev za izdavanje ličnih dokumenata. Najviše je onih koji žele biometrijske pasoše, kaže Sanja Petrović, direktorica uprave administracije i podrške MUP-a KS-a.
„Kao i svake godine, postepeno se od januara pa kako idemo prema turističkoj sezoni, povećava broj zahtjeva za izdavanje putnih isprava. Unazad dvije godine to su biometrijske putne isprave koje su nam, između ostalog, omogućile bezvizni režim prema većini zemalja Evropske unije. Ove godine je taj broj u odnosu na prethodnu godinu znatno povećan. To se najviše odnosi na mjesec maj, pa i april. U januaru smo imali oko 2.500 podnesenih zahtjeva za izdavanje putnih isprava, a u maju, zaključno sa jučerašnjim danom, bilo je 6.500. Ako se bude ovim tempom predavalo, očekujemo da do kraja ovog mjesecu bude oko deset hiljada zaprimljenih zahtjeva.“