BiH je izgubila cijelu prošlu godinu za ispunjavanje uslova koje je pred nju postavila EU. Najveće posljedice osjetiće ulaskom susjedne Republike Hrvatske u EU sredinom ove godine. Najveće probleme imaće ionako slaba bh. privreda, koja je izvozno orijentirana.
Ipak, zbog razumijevanja privrednika iz Hrvatske i nadležnih tijela iz Brisela, BiH ima dodatnih šest mjeseci za usklađivanje svog zakonodavstva sa evropskim normama kako bi se bar dijelom ublažile posljedice i neminovni gubici bh. privrede. Procjenjuje se da će gubici bh. privrede nakon ulaska Hrvatske u EU iznositi preko 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura).
Nakon brojnih apela iz Vanjskotrgovinske komore da se ubrza ispunjenje uslova za izvoz bh. proizvoda u EU kada Hrvatska postane dio evropske porodice načinjeni su mali pomaci. Krajem prošle godine Institut BiH za akreditiranje (BATA) potpisao je sporazum s Evropskim institutom za akreditaciju, što će skratiti vrijeme akreditacije domaćih proizvoda, ali i uštedjeti novac proizvođačima, kaže Senad Hromić, direktor Euro info korespodentnog centra (EICC) Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Što u suštini za naše privrednike znači da će sada bh. laboratorije koje je akreditirao Institut izdavati validne certifikate, odnosno ispitne rezultate, koji će pratiti naše proizvode. Drugim riječima, za određene proizvode koji budu ispitani u našim akreditiranim laboratorijama neće biti potrebe da šalju svoje proizvode u Hrvatsku ili u neke druge države članice EU da bi dobili ispitne rezultate i tek ih onda izvezli“, navodi Hromić.
Slijedeći korak je usklađivanje zakonske regulative BiH s evropskim zakonodavstvom, napominje ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
„Mi smo dobili na vremenu šest mjeseci, tako da ćemo nastojati da što bolje pripremimo privredu vezano za primjenu standarda. I to radimo mi u Vanjskotrgovinskoj komori kada su u pitanju industrijski proizvodi, a od ove godine krećemo u finalizaciju vezano za posao primjene standarda u oblasti proizvoda biljnog i animalnog porijekla. To je i najkritičnija grupa proizvoda - mlijeko, meso, jaja, med i konditorski proizvodi, tako da ćemo nastojati da što više pripremimo naše izvoznike da mogu svoje proizvode i dalje plasirati na tržište Hrvatske i EU“, ističe on.
Mali broj graničnih prelaza
Hasić kaže da je BiH već usvojila pet evropskih direktiva koje se odnose na higijenski paket kada je riječ o izvozu proizvoda animalnog porijekla. Ipak, neće uspjeti zadovoljiti sve uslove kako bi nastavila izvoz mlijeka, mesa, peradi i jaja i zbog toga će pretrpjeti izvjesne gubitke.
No, najveći problem ostaje i dalje mali broj graničnih prijelaza određenih za prelazak bh. proizvoda na tržište EU. Trenutno su predviđena dva prijelaza, a to su Gradiška i Bijača, što onemogućava izvoz svježih proizvoda, kaže Hasić.
„Mi smo već tražili da se granični prijelaz Izačići omogući bh. izvoznicima proizvoda biljnog i animalnog porijekla i da je on zaista neophodan. Osim druga dva, dakle Orašje i Šamac, neophodno je otvoriti još tri granična prijelaza za proizvode biljnog porijekla. Osim ovoga, ja moram napomenuti vrlo bitne aktivnosti koje se moraju poduzeti vezano za prolaz kroz Neum i pristup teritorijalnim vodama u luci Ploče, s obzirom da luka Ploče od 1.7. postaje evropska luka i da se mora poslovati i izvoziti po standardima EU, što znači da je neophodno napraviti odgovarajuću pripremu infrastrukture luke, pristup licu i sve pojedinosti vezano za kontrolu kvaliteta naših proizvoda koji će ići na tržište EU, i ne samo na tržište EU nego i u treće zemlje“, naglašava Hasić.
BiH je prošlu godinu gotovo izgubila kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva sa EU, pa i u oblasti izvoza, zbog političkih previranja i rekonstrukcije vlasti. Malo toga je urađeno na državnom nivou da se BiH pripremi za ulazak susjeda u EU. No, parlamentarna Komisija za evropske integracije nastoji nadoknaditi propušteno, kaže Halid Genjac, predsjedavajući komisije.
„Komisija je inicirala da se donesu akcioni planovi svojevremeno za saniranje posljedica pristupanja Hrvatske EU. Ti planovi su doneseni i zato mi imamo usvojeno na domovima Parlamenta da se svaka tri mjeseca analizira provođenje mjera na saniranju posljedica ulaska Hrvatske EU. I vjerovatno će biti potrebe da se u ovih šest mjeseci poveća frenekvencija, odnosno da se vjerovatno svakih mjesec dana razmatra šta je urađeno i gdje zaostajemo. Komisija za evropske integracije planira u narednih mjesec dana otići na granični prijelaz Bijače da vidimo kako teče dinamika izgradnje tog prijelaza i da dole održimo sjednicu zajedničke komisije, na taj način usmjeravajući i fokus javnosti na važnost tog pitanja, ali i da one koji su uključeni u izgradnju tog prijelaza stimuliramo na ubrzani rad“, kaže Genjac.
U martu mjesecu ove godine najavljen je dolazak evropske inspekcije koja će provjeravati standarde bh. proizvoda. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu kako su proizvođači već primijenili evropske standarde, a na nadležnim organima je da ih podrže i daju im tehničku potporu kako bi se izvoz bh. proizvoda nastavio i nakon 1. jula ove godine.
Ipak, zbog razumijevanja privrednika iz Hrvatske i nadležnih tijela iz Brisela, BiH ima dodatnih šest mjeseci za usklađivanje svog zakonodavstva sa evropskim normama kako bi se bar dijelom ublažile posljedice i neminovni gubici bh. privrede. Procjenjuje se da će gubici bh. privrede nakon ulaska Hrvatske u EU iznositi preko 300 miliona maraka (oko 150 miliona eura).
Nakon brojnih apela iz Vanjskotrgovinske komore da se ubrza ispunjenje uslova za izvoz bh. proizvoda u EU kada Hrvatska postane dio evropske porodice načinjeni su mali pomaci. Krajem prošle godine Institut BiH za akreditiranje (BATA) potpisao je sporazum s Evropskim institutom za akreditaciju, što će skratiti vrijeme akreditacije domaćih proizvoda, ali i uštedjeti novac proizvođačima, kaže Senad Hromić, direktor Euro info korespodentnog centra (EICC) Vanjskotrgovinske komore BiH.
„Što u suštini za naše privrednike znači da će sada bh. laboratorije koje je akreditirao Institut izdavati validne certifikate, odnosno ispitne rezultate, koji će pratiti naše proizvode. Drugim riječima, za određene proizvode koji budu ispitani u našim akreditiranim laboratorijama neće biti potrebe da šalju svoje proizvode u Hrvatsku ili u neke druge države članice EU da bi dobili ispitne rezultate i tek ih onda izvezli“, navodi Hromić.
Slijedeći korak je usklađivanje zakonske regulative BiH s evropskim zakonodavstvom, napominje ekonomski analitičar Vanjskotrgovinske komore BiH Duljko Hasić.
„Mi smo dobili na vremenu šest mjeseci, tako da ćemo nastojati da što bolje pripremimo privredu vezano za primjenu standarda. I to radimo mi u Vanjskotrgovinskoj komori kada su u pitanju industrijski proizvodi, a od ove godine krećemo u finalizaciju vezano za posao primjene standarda u oblasti proizvoda biljnog i animalnog porijekla. To je i najkritičnija grupa proizvoda - mlijeko, meso, jaja, med i konditorski proizvodi, tako da ćemo nastojati da što više pripremimo naše izvoznike da mogu svoje proizvode i dalje plasirati na tržište Hrvatske i EU“, ističe on.
Mali broj graničnih prelaza
Hasić kaže da je BiH već usvojila pet evropskih direktiva koje se odnose na higijenski paket kada je riječ o izvozu proizvoda animalnog porijekla. Ipak, neće uspjeti zadovoljiti sve uslove kako bi nastavila izvoz mlijeka, mesa, peradi i jaja i zbog toga će pretrpjeti izvjesne gubitke.
Ilustracija
No, najveći problem ostaje i dalje mali broj graničnih prijelaza određenih za prelazak bh. proizvoda na tržište EU. Trenutno su predviđena dva prijelaza, a to su Gradiška i Bijača, što onemogućava izvoz svježih proizvoda, kaže Hasić.
„Mi smo već tražili da se granični prijelaz Izačići omogući bh. izvoznicima proizvoda biljnog i animalnog porijekla i da je on zaista neophodan. Osim druga dva, dakle Orašje i Šamac, neophodno je otvoriti još tri granična prijelaza za proizvode biljnog porijekla. Osim ovoga, ja moram napomenuti vrlo bitne aktivnosti koje se moraju poduzeti vezano za prolaz kroz Neum i pristup teritorijalnim vodama u luci Ploče, s obzirom da luka Ploče od 1.7. postaje evropska luka i da se mora poslovati i izvoziti po standardima EU, što znači da je neophodno napraviti odgovarajuću pripremu infrastrukture luke, pristup licu i sve pojedinosti vezano za kontrolu kvaliteta naših proizvoda koji će ići na tržište EU, i ne samo na tržište EU nego i u treće zemlje“, naglašava Hasić.
BiH je prošlu godinu gotovo izgubila kada je riječ o usklađivanju zakonodavstva sa EU, pa i u oblasti izvoza, zbog političkih previranja i rekonstrukcije vlasti. Malo toga je urađeno na državnom nivou da se BiH pripremi za ulazak susjeda u EU. No, parlamentarna Komisija za evropske integracije nastoji nadoknaditi propušteno, kaže Halid Genjac, predsjedavajući komisije.
„Komisija je inicirala da se donesu akcioni planovi svojevremeno za saniranje posljedica pristupanja Hrvatske EU. Ti planovi su doneseni i zato mi imamo usvojeno na domovima Parlamenta da se svaka tri mjeseca analizira provođenje mjera na saniranju posljedica ulaska Hrvatske EU. I vjerovatno će biti potrebe da se u ovih šest mjeseci poveća frenekvencija, odnosno da se vjerovatno svakih mjesec dana razmatra šta je urađeno i gdje zaostajemo. Komisija za evropske integracije planira u narednih mjesec dana otići na granični prijelaz Bijače da vidimo kako teče dinamika izgradnje tog prijelaza i da dole održimo sjednicu zajedničke komisije, na taj način usmjeravajući i fokus javnosti na važnost tog pitanja, ali i da one koji su uključeni u izgradnju tog prijelaza stimuliramo na ubrzani rad“, kaže Genjac.
U martu mjesecu ove godine najavljen je dolazak evropske inspekcije koja će provjeravati standarde bh. proizvoda. U Vanjskotrgovinskoj komori kažu kako su proizvođači već primijenili evropske standarde, a na nadležnim organima je da ih podrže i daju im tehničku potporu kako bi se izvoz bh. proizvoda nastavio i nakon 1. jula ove godine.