Romi širom svijeta 6. maja obilježavaju svoj najveći kulturno-vjerski praznik, Đurđevdan, koji simbolizuje prekid zimovanja i proslavu dolaska proljeća.
Tim povodom u Historijskom muzeju u Sarajevu, ženska romska mreža "Uspjeh" organizovala je prigodan program.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hidrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima. Đurđevdan se obično veže za romsku populaciju, koji ga obilježavaju kao svoj najveći kulturno-vjerski praznik.
Nakon obrednog kupanja u izvorskoj vodi sa cvijećem, Romi se na Đurđevdan svečano oblače, stavljaju nakit, a potom sviraju romsku muziku, uz neizostavan ples.
Ovogodišnju proslavu Đurđevdana obilježila je izložba studenta završne godine Likovne akademije umjetnosti iz Banje Luke, Selmana Mersuda.
„Nije teško biti ja ako ostvarite svoje ciljeve, a naravno da možete. Cijela zemaljska kugla je naša zato što mi nemamo svoju državu“, kazala je ona.
Prema podacima romskih udruženja, u BiH živi oko 100.000 Roma. Iako ih većina živi u teškom stanju, predsjednica ženske romske mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kaže kako imaju iste probleme kao i ostali bh. građani.
„Ali mi smo duplo diskriminsani zato što smo Romi, a pogotovo žene - i za njih možemo reći da su troduplo diskriminisane zato što su žene i što su Romkinje.“
Na inicijativu Republike Turske, zemlje regiona, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Rumunija i Moldavija, pokrenule su projekat nominacije za uvrštavanje Đurđevdana na listu nematerijalne baštine UNESCO-a.
Tim povodom u Historijskom muzeju u Sarajevu, ženska romska mreža "Uspjeh" organizovala je prigodan program.
Praznik buđenja proljeća, kako se Đurđevdan ili Hidrelez još naziva, prepoznatljiv je u cijelom regionu i obiluje narodnim običajima. Đurđevdan se obično veže za romsku populaciju, koji ga obilježavaju kao svoj najveći kulturno-vjerski praznik.
Nakon obrednog kupanja u izvorskoj vodi sa cvijećem, Romi se na Đurđevdan svečano oblače, stavljaju nakit, a potom sviraju romsku muziku, uz neizostavan ples.
Ovogodišnju proslavu Đurđevdana obilježila je izložba studenta završne godine Likovne akademije umjetnosti iz Banje Luke, Selmana Mersuda.
Proslava Đurđevdana u Sarajevu
„Nije teško biti ja ako ostvarite svoje ciljeve, a naravno da možete. Cijela zemaljska kugla je naša zato što mi nemamo svoju državu“, kazala je ona.
Prema podacima romskih udruženja, u BiH živi oko 100.000 Roma. Iako ih većina živi u teškom stanju, predsjednica ženske romske mreže "Uspjeh" Indira Bajramović kaže kako imaju iste probleme kao i ostali bh. građani.
„Ali mi smo duplo diskriminsani zato što smo Romi, a pogotovo žene - i za njih možemo reći da su troduplo diskriminisane zato što su žene i što su Romkinje.“
Na inicijativu Republike Turske, zemlje regiona, Srbija, Hrvatska, Makedonija, Rumunija i Moldavija, pokrenule su projekat nominacije za uvrštavanje Đurđevdana na listu nematerijalne baštine UNESCO-a.