Bavljenje kriminalom, korupcijom i drugim nezakonitim radnjama još uvijek je unosna djelatnost u Bosni i Hercegovini, kojom se pojedinci mogu obogatiti bez realnog straha da će im nezakonito stečena imovina biti oduzeta od strane pravosudnih organa.
Neusklađen zakonski okvir u entitetima i na nivou BiH ostavljaju prostor za djelovanje i međunarodnih, organiziranih kriminalnih skupina. Bez obzira na pravni okvir, stanje se ne može promijeniti bez političke volje, koje u ovom trenutku, sudeći prema dostupnim podacima, jednostavno nema.
Ako pitate aktuelnu vlast u BiH reći će vam kako je u protekle dvije godine učinjen značajan pomak u stvaraju svih preduvjeta za borbu protiv kriminala i korupcije i kako nisu istinite tvrdnje da se u BiH u vezi s ovim pitanjem ništa ne radi. Ili, kako kaže Mladen Ćavar, zamjenik ministar sigurnosti BiH:
„Ne prođe dan da nema kvalitetne akcije koja rezultira velikim hapšenjem. Prije par dana se isto desilo, i na temelju tih aktivnosti i rezultata ja tvrdim da je u prethodne dvije godine urađeno mnogo na jačanju institucionalnih kapaciteta.“
No upravo u posljednje dvije godine BiH je zabilježila drastičan pad predmeta na sudovima koji se tiču procesuranja koruptivnih radnji i organiziranog kriminala. Od 228 predmeta 2010. godine, prošle godine taj broj je zaokružen na 57, dok je vrijednost oduzete, nelegalno stečene imovine smanjen za oko 80 posto.
„Tokom 2009. i 2010. godine imali ste oduzeto skoro 30 miliona maraka imovine na svim nivoima, dok za 2012. i 2011. taj iznos je tek oko 5,5 milona, što je pad za više od 80 posto. I to je podatak koji bi trebao da bude alarmantan“, ističe Ivana Korajalić iz TI BiH.
Komentirajući izjave zvaničnika iz RS koji su se pohvalili da je ukupna vrijednost blokirane imovine stečene krivičnom djelima u ovom entitetu oko 40 miliona eura, Korajlić napominje da je riječ o tek blokiranoj, ali ne i trajno oduzetoj imovini:
„Morate imati pravosnažne presude da biste trajno oduzeli tu imovinu, a to do sada u RS očigledno nije funkcionisalo, jer od te trajno oduzete imovine iznos je jako mali u poređenju sa tom privremenom.“
Bavljenje kriminalom, korupcijom i drugim nezakonitim radnjama još je uvijek unosan djelatnost u BiH, kojom se pojedinci mogu obogatiti bez realnog straha da će im nezakonita imovina biti oduzeta od strane pravosudnih organa. Nedorečena zakonska regulativa, dugotrajne procedure, četiri zakonodavstva koja postoje u BiH, samo su neki od razloga.
„Kad se procesuira jedan kriminalac koji ima nezakonito stečeno imovinu, on odmah počne sa prodajom te imovine, sa knjiženjem te imovine na druge ljude, na rođake itd., i do sada organima policije, tužilaštava i sudova ta imovina više nije dostupna“, kaže Aleksander Jevšek, ekspert EU u BiH.
Lanac u oduzimanju imovine
U BiH već postoji pravni okvir koji omogućava oduzimanje nelagalno stečene imovine, ali je, prema mišljenju pravnih eksperata, spor i zahtijeva duge procedure.
Stanje je nešto bolje u RS, gdje postoji poseban zakon, dok je na nivou Federacije i dalje u formi nacrta više od godinu dana.
„I ono odluka koje je Kantonalni sud u Sarajevu donio i koje su se odnosile na oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom nikada nije izvršeno zato što su naši pravobranioci odbijali da takve odluke provodi na način da pokreće izvršni postupak pred nadležnim sudom. A bez realizacije, nema ni odluke. Je li to sve uticalo da se u ljudi u pravosuđu demorališu, kao i građani, ja u to neću ulaziti“, kaže Dalida Burzić, tužiteljica Kantonalnog suda u Sarajevu.
Državna pravobraniteljica Medina Vilić kaže kako sud u presudama često ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu. Zbog toga u pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje, što ponekad traje godinama:
“Recimo, nama dođe presuda na izvršenje. Mi nismo istražitelji, mi ne utvrđujemo imovinu. Smatram da bi se to trebalo posebnim zakonom precizirati, formiranjem agencija ili nekog drugog tijela.“
“Neusklađen zakonski okvir u entitetima i na nivou države ostavljaju prostor za djelovanju međunarodanih organiziranih kriminalnih skupina, samim tim za pranje novca kroz imovinu u BiH”, rekao je Burkahard Muhl, iz ureda Europola.
Jedan od najefikasnijih instrumenata za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, nažalost, nije doživio svoju primjenu u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o procesuiranju visokih javnih dužnosnika i bh. političara. Mnogi od njih danas se mogu pohvaliti veleljepnim rezidencijama, jahtama, značajnim bogatstvom, koje su stekli godinama nakon rata.
Jedini za sada poznati slučaj je blokrana imovina Kemala Čauševića, donedavno prvog čovjeka Uprave za indirektno oporezivanje, koji se tereti za zloupotrebu položaja. Aleksander Jevšek, ekspert EU u BiH navodi:
„Oduzimanje nezakonito stečene imovine je jedan lanac u kome surađuju i policijski istraživači kroz finansijske istrage, tužitelji, suci i oni koji upravljaju tom imovinom. Ako jedan od tih članova lanca pukne, ili je slab, onda čitav proces pada u vodu.“
U TI-u nisu optimisti, ne zbog političkih već, kako dodaje Ivana Korajlić, zaštite sopstvenih interesa ovdašnjih dužnosnika:
„Kada bi se oduzela sva imovina koja nije stečena na legalan način, počevši od ratnih profitera pa nadalje, mislim da bi se budžet na svim nivoima BiH napunio u značajnoj mjeri.“
Neusklađen zakonski okvir u entitetima i na nivou BiH ostavljaju prostor za djelovanje i međunarodnih, organiziranih kriminalnih skupina. Bez obzira na pravni okvir, stanje se ne može promijeniti bez političke volje, koje u ovom trenutku, sudeći prema dostupnim podacima, jednostavno nema.
Ako pitate aktuelnu vlast u BiH reći će vam kako je u protekle dvije godine učinjen značajan pomak u stvaraju svih preduvjeta za borbu protiv kriminala i korupcije i kako nisu istinite tvrdnje da se u BiH u vezi s ovim pitanjem ništa ne radi. Ili, kako kaže Mladen Ćavar, zamjenik ministar sigurnosti BiH:
„Ne prođe dan da nema kvalitetne akcije koja rezultira velikim hapšenjem. Prije par dana se isto desilo, i na temelju tih aktivnosti i rezultata ja tvrdim da je u prethodne dvije godine urađeno mnogo na jačanju institucionalnih kapaciteta.“
No upravo u posljednje dvije godine BiH je zabilježila drastičan pad predmeta na sudovima koji se tiču procesuranja koruptivnih radnji i organiziranog kriminala. Od 228 predmeta 2010. godine, prošle godine taj broj je zaokružen na 57, dok je vrijednost oduzete, nelegalno stečene imovine smanjen za oko 80 posto.
„Tokom 2009. i 2010. godine imali ste oduzeto skoro 30 miliona maraka imovine na svim nivoima, dok za 2012. i 2011. taj iznos je tek oko 5,5 milona, što je pad za više od 80 posto. I to je podatak koji bi trebao da bude alarmantan“, ističe Ivana Korajalić iz TI BiH.
Komentirajući izjave zvaničnika iz RS koji su se pohvalili da je ukupna vrijednost blokirane imovine stečene krivičnom djelima u ovom entitetu oko 40 miliona eura, Korajlić napominje da je riječ o tek blokiranoj, ali ne i trajno oduzetoj imovini:
„Morate imati pravosnažne presude da biste trajno oduzeli tu imovinu, a to do sada u RS očigledno nije funkcionisalo, jer od te trajno oduzete imovine iznos je jako mali u poređenju sa tom privremenom.“
Bavljenje kriminalom, korupcijom i drugim nezakonitim radnjama još je uvijek unosan djelatnost u BiH, kojom se pojedinci mogu obogatiti bez realnog straha da će im nezakonita imovina biti oduzeta od strane pravosudnih organa. Nedorečena zakonska regulativa, dugotrajne procedure, četiri zakonodavstva koja postoje u BiH, samo su neki od razloga.
„Kad se procesuira jedan kriminalac koji ima nezakonito stečeno imovinu, on odmah počne sa prodajom te imovine, sa knjiženjem te imovine na druge ljude, na rođake itd., i do sada organima policije, tužilaštava i sudova ta imovina više nije dostupna“, kaže Aleksander Jevšek, ekspert EU u BiH.
Lanac u oduzimanju imovine
U BiH već postoji pravni okvir koji omogućava oduzimanje nelagalno stečene imovine, ali je, prema mišljenju pravnih eksperata, spor i zahtijeva duge procedure.
Stanje je nešto bolje u RS, gdje postoji poseban zakon, dok je na nivou Federacije i dalje u formi nacrta više od godinu dana.
„I ono odluka koje je Kantonalni sud u Sarajevu donio i koje su se odnosile na oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom nikada nije izvršeno zato što su naši pravobranioci odbijali da takve odluke provodi na način da pokreće izvršni postupak pred nadležnim sudom. A bez realizacije, nema ni odluke. Je li to sve uticalo da se u ljudi u pravosuđu demorališu, kao i građani, ja u to neću ulaziti“, kaže Dalida Burzić, tužiteljica Kantonalnog suda u Sarajevu.
Državna pravobraniteljica Medina Vilić kaže kako sud u presudama često ne navodi šta konkretno treba oduzeti, već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu. Zbog toga u pravobranilaštvu moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje, što ponekad traje godinama:
“Recimo, nama dođe presuda na izvršenje. Mi nismo istražitelji, mi ne utvrđujemo imovinu. Smatram da bi se to trebalo posebnim zakonom precizirati, formiranjem agencija ili nekog drugog tijela.“
“Neusklađen zakonski okvir u entitetima i na nivou države ostavljaju prostor za djelovanju međunarodanih organiziranih kriminalnih skupina, samim tim za pranje novca kroz imovinu u BiH”, rekao je Burkahard Muhl, iz ureda Europola.
Jedan od najefikasnijih instrumenata za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, nažalost, nije doživio svoju primjenu u Bosni i Hercegovini, posebno kada je riječ o procesuiranju visokih javnih dužnosnika i bh. političara. Mnogi od njih danas se mogu pohvaliti veleljepnim rezidencijama, jahtama, značajnim bogatstvom, koje su stekli godinama nakon rata.
Jedini za sada poznati slučaj je blokrana imovina Kemala Čauševića, donedavno prvog čovjeka Uprave za indirektno oporezivanje, koji se tereti za zloupotrebu položaja. Aleksander Jevšek, ekspert EU u BiH navodi:
„Oduzimanje nezakonito stečene imovine je jedan lanac u kome surađuju i policijski istraživači kroz finansijske istrage, tužitelji, suci i oni koji upravljaju tom imovinom. Ako jedan od tih članova lanca pukne, ili je slab, onda čitav proces pada u vodu.“
U TI-u nisu optimisti, ne zbog političkih već, kako dodaje Ivana Korajlić, zaštite sopstvenih interesa ovdašnjih dužnosnika:
„Kada bi se oduzela sva imovina koja nije stečena na legalan način, počevši od ratnih profitera pa nadalje, mislim da bi se budžet na svim nivoima BiH napunio u značajnoj mjeri.“