Redžo Trako, bivši oficir JNA iz Viteza, nakon što je odbio ratovati protiv BiH i Hrvatske završio je u vojnom zatvoru u Beogradu. Sudbina je htjela da iz zatvora kao izbjeglica stigne u Sjevernu Irsku gdje počinje studij biblije na Internacionalnom koledžu u Belfastu. On je prvi musliman koji je preveo Bibliju za protestante na bosanski jezik.
Redžo Trako iz Viteza danas je profesor na Evangeličkom fakultetu u Osijeku, gdje studentima predaje islamske nauke. Ništa ne bi bilo neobično da ovaj doktor povijesti srednjovjekovne Crkve bosanske nije bio stručnjak za raketne sustave JNA i prvi Bosanac koji je preveo Bibliju za protestante na bosanski jezik:
„U vrijeme rata demonstrativno sam odbio da učestvujem u ratu, zbog čega sam bio u zatvoru pet mjeseci. Uz pomoć obavještajnih službi, koje mene uopće ne zanimaju, oni su omogućili meni i mojoj porodici da možemo izaći iz zatvora i otići u Njemačku. Kada smo se našli u Mađarskoj 13. decembra 1992. godine, moja žena je rekla da neće u Njemačku nego u Hrvatsku, svoju domovinu.“
U Hrvatskoj je već počeo rat, a kako je Redžo oženjen Srpkinjom iz Daruvara, strahovali su hoće li im uopće biti omogućen povratak u tu zemlju. Prisjećajući se tog vremena, Redžo nam je izjavio:
„Ja nisam imao nikakvih dokumenata zbog toga što sam bježao iz vojske, a ona je imala svoja dokumenta i djecu na svojim dokumentima i na hrvatskoj granici smo prešli noću, 13. decembra, bojeći se, naravno, šta će se desiti. Hrvatski carinici su nas iz nekog razloga dočekali dobrodošlicom. Njoj su rekli:’Dobro došla u svoju domovinu.’ Izgrlili su se, bilo je tu dosta plača - i tako smo došli u Daruvar, rodni grad moje žene.“
Kako nije želio ratovati ni u Hrvatskoj, a nije mogao dobiti ni bilo kakav posao, preko prijatelja Redžo je sa suprugom i dvoje djece iz Hrvatske izbjegao u Sjevernu Irsku. Da bi bolje naučio engleski jezik, počeo je pohađati tečaj na Kraljičinu univerzitetu u Belfastu:
„Nakon završenog tečaja engleskog jezika, upisali sam godinu dana biblijski studij na internacionalnom Belfast Bajbl koledžu. Glavni motiv je bio, s obzirom da sam se ja želio dalje školovati, da naučimo engleski jezik, prije svega jezik humanističkih znanosti, dakle teologije, povijesti i filozofije, jer sam ja želio nastaviti se školovati i raditi doktorat iz povijesti.“
Starije ili mlađe dijete
Na upit otkud ideja da se upravo radi prijevod Biblije, Redžo kaže:
"Ideja da se radi prijevod Biblije javila se dok sam bio na Belfast Bajbl koledžu. Bio sam jedini student od svih stranih studenata na tom koledžu koji nije imao Bibliju na svom maternjem jeziku. Svi studenti su dolazili sa svojim biblijama na predavanja i u njima su pratili predavanja koja su bila na engleskom. Da bi bolje razumjeli, koristili su svoje biblije. Jako me pogodilo da sam iz evropskog naroda, bošnjačkog naroda usred Evrope, a da moj narod nema Bibliju na svom jeziku."
Redžo je započeo rad na prijevodu uporedo studirajući povijest crkve bosanske, na kojoj je i doktorirao na Kraljičinu univerzitetu s ciljem da okupi tim stručnjaka u Bosni i Hercegovini koji će prevesti Bibliju na bosanski jezik:
„U svijetu je uobičajen proces prevođenja biblije tako što dođu strani misionari i strani lingvisti nauče domaći jezik i prevedu bibliju za taj narod. Danas sam uvjeren da je to kulturni kolonijalizam. Jer zašto bi neko učio moj jezik da bi meni preveo Bibliju ili Kuran shvativši da su bošnjački intelekutalci najodgovorniji što njihov narod nema Bibliju na bosanskom jeziku, kao što su Hrvati odgovorni što njihov narod nema Kuran na hrvatskom jeziku, mi smo radili sve da formiramo tim, ali legalno.“
RSE: Zašto Hrvati nemaju Kuran na hrvatskom jeziku?
„Iz istog razloga kao što Bošnjaci nisu imali do sada Bibliju na bosanskom jeziku. Tako kvazi intelektualci drže svoje narode u torovima. Jer kada bi Hrvati imali Kuran na istom jeziku na kojem je prevedena Biblija, onda bi ljudi na istom jeziku mogli komunicirati sa svojim susjedima. Mi smo duboko uvjereni da hrvatski narod zaslužuje da ima Kuran na svome jeziku.“
Redžo danas predaje islam na Evangeličkom fakultetu u Osijeku. Studenti često postavljaju neobična pitanja:
„Jedna studentica me pitala, ona je iz Ludbrega, treća je godina bila na fakultetu: ’Profesore, a koju više knjigu volite - Bibliju ili Kuran?’ A ja sam joj rekao ono što i mislim i što duboko vjerujem: ’To je kao kad biste majku pitali da li više voli starije ili mlađe dijete.’“
Nakon višegodišnjeg rada stručnjaka, predvođenih Redžom Trakom, svjetlost dana nedavno je ugledala Biblija za protestante na bosanskom jeziku. Prvo javno predstavljanje bit će u Osijeku 31. listopada.
Redžo Trako iz Viteza danas je profesor na Evangeličkom fakultetu u Osijeku, gdje studentima predaje islamske nauke. Ništa ne bi bilo neobično da ovaj doktor povijesti srednjovjekovne Crkve bosanske nije bio stručnjak za raketne sustave JNA i prvi Bosanac koji je preveo Bibliju za protestante na bosanski jezik:
„U vrijeme rata demonstrativno sam odbio da učestvujem u ratu, zbog čega sam bio u zatvoru pet mjeseci. Uz pomoć obavještajnih službi, koje mene uopće ne zanimaju, oni su omogućili meni i mojoj porodici da možemo izaći iz zatvora i otići u Njemačku. Kada smo se našli u Mađarskoj 13. decembra 1992. godine, moja žena je rekla da neće u Njemačku nego u Hrvatsku, svoju domovinu.“
U Hrvatskoj je već počeo rat, a kako je Redžo oženjen Srpkinjom iz Daruvara, strahovali su hoće li im uopće biti omogućen povratak u tu zemlju. Prisjećajući se tog vremena, Redžo nam je izjavio:
Kako nije želio ratovati ni u Hrvatskoj, a nije mogao dobiti ni bilo kakav posao, preko prijatelja Redžo je sa suprugom i dvoje djece iz Hrvatske izbjegao u Sjevernu Irsku. Da bi bolje naučio engleski jezik, počeo je pohađati tečaj na Kraljičinu univerzitetu u Belfastu:
„Nakon završenog tečaja engleskog jezika, upisali sam godinu dana biblijski studij na internacionalnom Belfast Bajbl koledžu. Glavni motiv je bio, s obzirom da sam se ja želio dalje školovati, da naučimo engleski jezik, prije svega jezik humanističkih znanosti, dakle teologije, povijesti i filozofije, jer sam ja želio nastaviti se školovati i raditi doktorat iz povijesti.“
Starije ili mlađe dijete
Na upit otkud ideja da se upravo radi prijevod Biblije, Redžo kaže:
"Ideja da se radi prijevod Biblije javila se dok sam bio na Belfast Bajbl koledžu. Bio sam jedini student od svih stranih studenata na tom koledžu koji nije imao Bibliju na svom maternjem jeziku. Svi studenti su dolazili sa svojim biblijama na predavanja i u njima su pratili predavanja koja su bila na engleskom. Da bi bolje razumjeli, koristili su svoje biblije. Jako me pogodilo da sam iz evropskog naroda, bošnjačkog naroda usred Evrope, a da moj narod nema Bibliju na svom jeziku."
Redžo je započeo rad na prijevodu uporedo studirajući povijest crkve bosanske, na kojoj je i doktorirao na Kraljičinu univerzitetu s ciljem da okupi tim stručnjaka u Bosni i Hercegovini koji će prevesti Bibliju na bosanski jezik:
„U svijetu je uobičajen proces prevođenja biblije tako što dođu strani misionari i strani lingvisti nauče domaći jezik i prevedu bibliju za taj narod. Danas sam uvjeren da je to kulturni kolonijalizam. Jer zašto bi neko učio moj jezik da bi meni preveo Bibliju ili Kuran shvativši da su bošnjački intelekutalci najodgovorniji što njihov narod nema Bibliju na bosanskom jeziku, kao što su Hrvati odgovorni što njihov narod nema Kuran na hrvatskom jeziku, mi smo radili sve da formiramo tim, ali legalno.“
RSE: Zašto Hrvati nemaju Kuran na hrvatskom jeziku?
„Iz istog razloga kao što Bošnjaci nisu imali do sada Bibliju na bosanskom jeziku. Tako kvazi intelektualci drže svoje narode u torovima. Jer kada bi Hrvati imali Kuran na istom jeziku na kojem je prevedena Biblija, onda bi ljudi na istom jeziku mogli komunicirati sa svojim susjedima. Mi smo duboko uvjereni da hrvatski narod zaslužuje da ima Kuran na svome jeziku.“
Redžo danas predaje islam na Evangeličkom fakultetu u Osijeku. Studenti često postavljaju neobična pitanja:
„Jedna studentica me pitala, ona je iz Ludbrega, treća je godina bila na fakultetu: ’Profesore, a koju više knjigu volite - Bibliju ili Kuran?’ A ja sam joj rekao ono što i mislim i što duboko vjerujem: ’To je kao kad biste majku pitali da li više voli starije ili mlađe dijete.’“
Nakon višegodišnjeg rada stručnjaka, predvođenih Redžom Trakom, svjetlost dana nedavno je ugledala Biblija za protestante na bosanskom jeziku. Prvo javno predstavljanje bit će u Osijeku 31. listopada.