Ne stišavaju se reakcije nakon nedjeljnog sastanka lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika. Oštrim saopštenjem se oglasila Hrvatska demokratska zajednica, ironično nazivajući ovaj susret, kao „povijesni srpsko - bošnjački dogovor“. Analitičari, uz brojne zamjerke, navode da se o ključnim pitanjima budućnosti zemlje mora dogovarati u institucijama sistema.
To što je dogovor obavljen izvan skupštinskog ili nekog drugog zvaničnog prostora, problem je za većinu analitičara. Tako, profesor Sarajevskog univerziteta dr Salih Fočo ističe da kafanski sastanci govore o neozbiljnosti političara koji pretenduju da vode državu.
“Političari na prostoru Bosne i Hercegovine izgubili su odavno kredibilitet i, rekao bih, bilo kakvo poštovanje građana. Po ispitivanju javnog mnijenja rekli bismo da oni spadaju u red najomraženijih ljudi, s obzirom na svoju neprincipijelnost, na to da ne rade za opći interes i opće dobro, nego za korist svoje stranke i, rekao bih, svojih kratkoročnih političkih ciljeva, gdje interesi države i interesi naroda nisu u prvom planu, nego prije svega stranačke kombinatorike”, kaže Fočo.
Mladen Bosić
Sastanak nije prihvatljiv ni za Mladena Bosića, predsjednika Srpske demokratske stranke (SDS) i glavnog oponenta Miloradu Dodiku, koji kaže:
„To je neka vrsta vašarske politike koja zategne odnose do maksimuma. Tu padaju teške riječi, udaraju se u prsa da neće nikada prihvatiti nešto, a onda se isti ti akteri koji zakoče čitav život na tri, četiri, pet ili šest mjeseci, pojave zajedno i kažu: 'Evo, mi smo našli rješenje ovih dosadašnjih problema'. Mi ne možemo da se uklapamo u takvu matricu. Nećemo učestvovati u takvoj politici”, poručio je Bosić.
Milan Sitarski, iz Instituta za društvena i politička zbivanja, problem vidi u tome što dogovor dvojice bez trećeg u praktično trodijelnoj BiH, ne može pretendovati na prolaz u institucijama sistema.
„Pošto u sklapanju dogovora nije učestvovao ni jedan legitimni predstavnik Hrvata u BiH, onda je sasvim očekivano bilo da legitimni predstavnici Hrvata u Vijeću ministara, pa i u drugim institucijama taj sporazum neće odobriti. Jednostavno, kad se sklapa neki tako sistemski sporazum u BiH, zaista moraju u tome učestvovati legitimni predstavnici sva tri konstitutivna naroda i, naravno, predstavnici većine svih građana. Zato i postoji politički sistem kakav postoji, uprkos svim njegovim manjkavostima“, naglašava Sitarski.
Analitičarka Alida Vračić smatra da se politika u BiH svodi na stalno proizvođenje problema, što takođe govorio o uskostranačkim, a ne o opštim interesima države BiH.
Alida Vračić
„Naivno je misliti da se radi samo o jednom određenom problemu, mehanizmu koordinacije, jer da nije toga, bilo bi nešto drugo. Ono u čemu su bh. vlasti jako dobre jeste da rade na principu 'pokretnih meta' – kada se jedan problem skloni, simultano se kreira novi, o kojem ćemo raspravljati narednih mjeseci..
Evropska unija ne insistira na određenom sistemu, nego na onom sistemu koordinacije do kojeg mi dođemo, na naš način, kako mislimo da je najbolje. Tako mi izgleda da je to još jedna apstraktna prepreka koja se koristi više kao obračunavanje na političkom nivou, bez stvarnih problema“, smatra Vračić.
Međunarodna zajednica kao dio istog mehanizma
Na jednoj strani se sastanak Izetbegović- Dodik ocjenjuje kao doprinos evropskom putu BiH. Na drugoj sasvim suprotno – vraćanje unazad, nakon i onih nekoliko koraka kojim se išlo naprijed. Postavlja se pitanje šta je uloga specijalnog predstavnika EU u BiH, Larsa Gunara Vigemarka, koji je prisustvovao sastanku čiji je ishod pohvalio. Profesor Salih Fočo tu činjenicu komentariše ovako:
„Sasvim sigurno međunarodna zajednica, od samog rata pa nadalje, vodi jednu vrlo neprincipijelnu i politiku koja nije usmjerena ka jačanju BiH kao države, nego prije svega prate pragmatično određene interese političkih stranaka, njima popuštaju i, sasvim sigurno involviraju se u to i postaju dio tog mehanizma”, navodi Fočo.
Mehanizam, koji ih je bh. političare trebao koordinirati kako bi do Brisela stizao “jedan glas” a ne različiti s brojnih nivoa vlasti, i kredit MMFa koji ih je trebao finansijski popraviti, pokazalo se, nije prihvatljiv za sve krojače budućnosti BiH. Na prvom mjestu, za HDZ BiH, čiji je predsjednik i član bh. Predsjedništva, Dragan Čović, rezultate sastanka na koji nije bio pozvan, kategorički odbacio.
Izetbegović i Dodik su u nedjelju objavili kako su na sastanku, pod pokroviteljstvom Ureda specijalnog predstavika EU u BiH, postigli dogovor o mehanizmu koordinacije te o novom kreditnom aranžmanu s Međunarodnim monetarnim fondom.