Subota u Bratuncu, nedjelja u Prijedoru. U ta dva grada u Bosni i Hercegovini, jednom na istoku, a drugom na sjeverozapadu zemlje je boravilo 30-ak kadeta beogradske Vojne akademije.
U Bratuncu su bili na obilježavanju godišnjice stradanja podrinjskih Srba, a u nedjelju u Prijedoru uoči obilježavanja godišnjice Bitke na Kozari.
Njihov dolazak, kako tvrde u Graničnoj policiji Bosne i Hercegovine za Radio Slobodna Evropa (RSE), bio je najavljen i to preko Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Kadeti tokom defilea u Prijedoru, 7. jul 2024.
Resorni ministar, Elmedin Konaković, nije odgovarao na pozive RSE, ali je u izjavi za Fenu rekao da je u Ministarstvo stigla najava o posjeti delegacije, te da je postupio "u skladu sa zakonom".
"Naša obaveza isključivo i jedino jeste da je proslijedimo na tri adrese, a to su Granična policija BiH, Ministarstvo bezbjednosti BiH, odnosno Direkcija za koordinaciju policijskih tijela i Uprava za indirektno oporezivanje. U skladu s procedurama, to smo uradili uobičajeno, onako kako uvijek radimo", kazao je Konaković.
Kadeti su došli u sklopu delegacije iz Srbije, predvođene predstavnicima Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.
Prema Zakonu o Vojsci Srbije, njeni pripadnici su, između ostalih, učenici i kadeti vojnoškolskih ustanova koji se školuju za vojne dužnosti.
Šta se zna o prisustvu kadeta?
Kadeti su u nedjelju, 7. jula prodefilovali ulicama Prijedora, uoči obilježavanja 82. godine od Bitke na Kozari u Drugom svjetskom ratu, prenijela je agencija Srna.
Sa kadetima su bile i njihove starješine.
Iako nisu nigdje zvanično najavljeni, po fotografijama se može primjetiti da su kadeti bili prisutni i dan ranije u Bratuncu na istoku BiH, gdje je obilježeno sjećanje na 3.267 ubijenih Srba ove regije u ratu devedesetih godina.
Obilježavanje stradanja Srba u Bratuncu, kadetkinja Vojne akademije u Beogradu se nalazi na lijevoj strani fotografije u uniformi, Bratunac, BiH, 6. jul 2024.
Za RSE su u Graničnoj policiji (GP) BiH rekli da je dolazak studenata i kadeta Kriminalističko-policijskog univerziteta i Vojne akademije iz Beograda najavljen.
"Ambasada Republike Srbije je verbalnom notom, 5. jula 2024. godine, obavijestila Ministarstvo spoljnih poslova Bosne i Hercegovine da će delegacije Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja, studenti i kadeti Kriminalističko-policijskog univerziteta i Vojne akademije iz Beograda, predstavnici Ministarstva odbrane i vojske Srbije posjetiti BiH", navedeno je iz GP BiH.
Ističu da je Ministarstvo o navedenom obavijestilo "sve nadležne i relevantne institucije", uključujući i njih.
U izjavi za agenciju Srna, zamjenik ministra odbrane BiH, Aleksandar Goganović, rekao je da su kadeti došli u BiH "na osnovu potpisanog sporazuma između Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS i Ministarstva za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije".
On je i naveo da, s obzirom na to da se radi o kadetima koji ulaze u BiH bez naoružanja, neophodno "obavijestiti Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara, što je Republika Srbija i uradila".
RSE nije dobio odgovor Ministarstva rada RS o kakvom se sporazumu radi do zaključenja teksta.
Kadeti beogradske Vojne akademije su i ranije ove godine bili u BiH, konkretno 12. maja kada je u Spomen-području Donja Gradina odata počast žrtvama koncentracionog logora Jasenovac iz Drugog svjetskog rata.
Pročitajte i ovo: U Donjoj Gradini obilježen Dan sjećanja na žrtve logora JasenovacŠta kažu prijedorski Bošnjaci?
Tokom rata devedesetih godina, u Prijedoru i okolini je ubijeno 3.176 ljudi, a oko 30.000 osoba nesrpske nacionalnosti je prošlo kroz prijedorske logore Trnopolje, Omarska i Keraterm.
Preživjeli logoraši i članovi porodica ubijenih su, kažu za RSE, zabrinuti zbog marširanja osoba u vojnim uniformama kroz Prijedor.
Fikret Bačić, predstavnik roditelja ubijene djece Prijedora kojem je 1992. godine u mjestu Zecovi ubijeno 29 članova porodice, među kojima i njegovo dvoje djece i supruga, kaže kako je defile podsjetnik na stradanja koja su povratnici prošli.
"Nije samo parada u pitanju, već duži period to traje. Ni međunarodna zajednica ne radi ništa da se Bošnjaci i Hrvati osjećaju sigurno. Taj defile nije ništa drugo nego podsjećanje na 90-te godine i na to šta je sve vojska radila. Ja ne znam ko je pitan i ko treba to da dozvoli, ni zašto je dozvolio, ali ne znam šta Vojska Srbije treba da radi na ovom području. Mi povratnici Bošnjaci i Hrvati u Prijedoru se ne osjećamo sigurno i bezbjednosna situacija je na nivou nule", kaže Bačić za RSE.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Fikrete, gore nema nikoga, svi su pobijeni'
Bivši logoraš Sabahudin Garibović kaže kako su građani Prijedora, koji su se vratili nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, navikli na razne "političke smicalice", kako vidi i marš kadeta iz Srbije.
"Ja sam u Prijedoru prošao sve, od logora, pa do povratka. Ovo je više politička priča i mi u Prijedoru smo navikli na to. Ovo će više uticati na našu dijasporu koja se plaši i vjerovatno će zazirati od toga da dođu i obiđu svoje koji su se vratili, nego na nas koji smo već sve vidjeli", kaže on.
Glavni imam Medžlisa Islamske zajednice (IZ) Prijedor, Benjamin ef. Hodžić, kaže za RSE kako defile nije ništa novo u smislu provokacija koje doživljavaju lokalni Bošnjaci.
Bilo je napada i prijetnji i vjerskim licima i njihovim porodicama, poput onog na Osmana Redžića, imama Čaršijske džamije u Prijedoru početkom ove godine, podsjeća Hodžić. Ali, poručuje, zajednički život ipak nema alternativu.
Pročitajte i ovo: BiH će tražiti da se provjeri imaju li osuđeni za ratne zločine u Prijedoru i državljanstvo Srbije“Krenuvši od Dana RS 9. januara, preko 30. maja Dana odbrane Prijedora, pa do našeg Dana bijelih traka 31. maja, napada na imame... Mnoge se porodice zbog toga i iseljavaju, neki odlaze u susjedni Sanski Most, u Federaciju BiH dok ne prođe sve. Nije svejedno. Oni ljudi koji ovdje žive su u nekom strahu, ali i dalje ostaju na svojim ognjištima", rekao je Hodžić.
Iako se, kako kaže, radi o provokaciji, Hodžić ističe da je "poruka našim sugrađanima, komšijama da mi moramo živjeti jedni s drugima i imati dobre odnose".
Šta kažu institucije?
Zukan Helez, ministar odbrane BiH, nije odgovorio na poziv RSE o boravku kadeta u Bosni i Hercegovini.
Do zaključenja teksta, nije stigao ni odgovor iz Ministarstva odbrane Srbije.
Takođe, ni iz Ambasade Srbije u Sarajevu nije odgovoreno na pozive RSE.
Dan ranije je reagovao član Predsjedništva BiH Denis Bećirović. On je izjavio da ta institucija, koja je vrhovni komandant Oružanih snaga BiH, nije odobrila ulazak pripadnicima Vojske Srbije u BiH.
"Takođe, u okviru plana bilateralne saradnje između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane Republike Srbije, ova aktivnost nije planirana", naveo je on na Fejsbuku, te tražio da se u najkraćem roku utvrde sve okolnosti oko njihovog dolaska u BiH.
Pročitajte i ovo: Predsjedništvo BiH nije odobrilo ulazak Vojsci Srbije u državu, kazao Bećirović i zakazao sastanak sa SchmidtomKako je regulisan ulazak strane vojske u BiH?
Prema Zakonu o Vojsci Srbije, njeni pripadnici su, između ostalih, učenici i kadeti vojnoškolskih ustanova koji se školuju za vojne dužnosti.
Ulazak i boravak vojske strane zemlje na teritoriji BiH tretira tzv. "PfP SOFA" sporazum, odnosno Sporazum između država strana Sjevernoatlanskog ugovora i ostalih država koje učestvuju u Partnerstvu za mir o pravnom položaju njihovih snaga.
BiH i Srbija su članice Partnerstva za mir.
Pročitajte i ovo: 'Iako je usvojeno, kao da nije': Predstavnici Srba u BiH i za i protiv NATO-aSporazum je BiH ratifikovala 2008. godine, a prema Uputstvu o njegovoj primjeni, Ministarstvo odbrane je dužno da obavijesti GP BiH najmanje 48 sati prije njihovog ulaska u zemlju.
Obavještenje treba da sadrži, između ostalog, informacije o broju snaga, odakle dolaze, kuda se kreću, koje granične prelaze koriste, koju opremu i oružje unose u zemlju.
"Obavještenje se pored dostavljanja Graničnoj policiji, dostavlja i drugim institucijama i tijelima u Bosni i Hercegovini nadležnim za pitanja vezana za ulazak, tranzit i izlazak snaga i njihove opreme", navodi se u Uputstvu.
Taj dokument takođe navodi da se prisustvo strane vojske može regulisati "odlukom, razmjenom pisama, posebnim sporazumom ili drugom formom pristanka".
Učenici vojnih akademija ili vojnih škola se ne pominju u Uputstvu.
Saradnja na tekstu: Dženana Halimović