Grafit "Kad se vojska na Kosovo vrati" osvanuo je u srijedu, 2. avgusta, u Banjaluci pored glavne saobraćajnice prema Prijedoru, gradu u kojem su počinjeni neki od najvećih zločina nad nesrbima tokom rata i gdje će u petak politički vrh entiteta Republika Srpska, Srbije, te Srpske pravoslavne crkve obilježiti godišnjicu "Oluje".
Isti grafit ranije je ispisan u nekoliko gradova u Srbiji.
Transparent s istom porukom razvili su navijači fudbalskog kluba Crvena Zvezda tokom prijateljske utakmice s italijanskim klubom Fiorentina 26. jula u Beogradu.
Poruka grafita je dio pjesme "Ječam žela" koju su ispjevali mitropolit Srpske pravoslavne crkve Amfilohije i vladika Atanasije.
Aktivisti su u februaru u organizaciji Inicijative mladih za ljudska prava i udruženja Krokodil, u parku na beogradskom trgu Slavija, poznatom kao Mitićeva rupa, prekrečili isti grafit. On je ponovo ispisan na istom i nekoliko drugih mjesta u Beogradu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Preko 200 Mladićevih grafita u Beogradu 'komunalni problem'
Od kraja 2021. glavni grad Srbije su preplavili crteži Ratka Mladića, haškog osuđenika za ratne zločine u Bosni i Hercegovini.
Dolazak Vučića u Banjaluku
Grafit u Banjaluci osvanuo je uoči dolaska predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u Banjaluku.
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je ranije najavio da će s Vučićem u petak otići u Prijedor na obilježavanje "Dana sjećanja na Srbe stradale u Oluji" u prisutnosti najvišeg rukovodstva tog entiteta, Srbije i Srpske pravoslavne crkve.
Dodik i Vučić na plakatu u Banjaluci, 3. avgusta 2023.
Dodik je kazao da je Prijedor odabran kao mjesto obilježavanja "jer su Prijedorčani prvi dočekali srpske izbjeglice" iz tzv. republike srpske Krajine.
Pročitajte i ovo: Šta govori obeležavanje 'Oluje' u Prijedoru?"Mi smo spremni da saslušamo i razumemo patnju i Bošnjaka i svih drugih, ali ih takođe molimo da saslušaju šta Srbi imaju da kažu", poručio je Vučić uoči posjete.
Zastave RS, Srbije i EU, ali ne i BiH pred sjedištem institucija u Banjaluci, 3. avgust 2023.
Zločini nad nesrbima u Prijedoru
Vlasti bosanskih Srba u Prijedoru izdale su 31. maja 1992. godine putem lokalnog radija naredbu nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.
Nakon toga ubijeno je više od 3.000 civila. Više od 32.000 Prijedorčana nesrba bilo je nezakonito zatočeno u oko 60 koncentracijskih logora, uključujući Omarsku, Keraterm i Manjaču.
Pogledajte Tomašica: Šutnja bolnija od prošlostiU tom gradu na sjeveru Bosne pronađena je najveća masovna grobnica poslije Drugog svjetskog rata.
Iz bivših rudničkih kopova rudnika Tomašica su ekshumirani posmrtni ostaci stotina ubijenih Bošnjaka i Hrvata.
U ovom dijelu BiH do sad je otkriveno više od 130 masovnih grobnica.
Za zločine u Prijedoru, prema informacijama udruženja žrtava, dosad je doneseno oko 50 pravosnažnih presuda i izrečene kazne od oko 800 godina zatvora.
U Hrvatskoj se "Oluja" obilježava proslavom, a u Srbiji parastosom. Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677.
Prema podacima hrvatskog Državnog odvjetništva, za krivična djela za vrijeme "Oluje" i nakon nje - ubistva, pljačke i paljevine - osuđeno je oko 2.380 osoba.