Kolumbijski predsjednik Juan Manuel Santos ovogodišnji je dobitnik Nobelove nagrade za mir, za sklapanje mirovnog sporazuma sa FARK-om kojim bi trebalo da okonča 52-togodišnji građanski rat u toj zemlji, obrazložio je Nobelov komitet u glavnom Norveške Oslu.
Ovom nagradom, kako je saopšteno, Nobelov komitet je odao priznaje i narodu Kolumbije.
Građani Kolumbije su na referendumu u nedjelju odbacili sporazum koji je Santos postigao sa FARK-om.
"Norveški Nobelov komitet je odlučio da Nobelovom nagradom za mir za 2016. nagradi kolumbijskog predsjednika Juana Manuela Santosa zbog njegovih rezolutnih napora da okonča više od 50 godina građanskog rata u zemlji. Rata koji je koštao živote najmanje 220.000 Kolumbijaca i raselio skoro šest miliona ljudi", saopštila je Kaci Kullmann Five, predsjednica norveškog Nobelovog komiteta.
Nobelovom nagradom odato je poštovanje i građanima Kolumbije, koji su tijesnom većinom na referendumu u nedjelju odbacili sporazum sa gerlicima FARK-a, smatrajući da su djelimično amnestirani za višedecenijski rat.
"Na nagradu takođe treba gledati kao na odavanje počasti kolumbijskom narodu, koji i pored velikih muka i zlostavljanja nije odustao od nade za mirom, kao i svim stranama koje su doprinijele ovom mirovnom procesu. Ovim je odata počast i predstavnicima bezbrojnih žrtava koje su stradali u građanskom ratu", navela je Kullmann Five.
Predsjednik Juan Manuele Santos je inicirao pregovore koji su okončani mirovnim sporazumom između kolumbijske vlade i gerilaca FARK-a, i kako navode u Nobelovom komitetu, dosljedno tražio da se proces okonča mirovnim sporazumom.
Kako je rekla Kaci Kullmann Five, u potpunosti svjesni da je sporazum kontroverzan, on je istovremeno i instrument koji je osigurao pravo da glasači u Kolumbiji izraze svoje mišljenje i zabrinutost u vezi sporazuma na referendumu.
"Rezultat glasanje u nedjelju nije bio onakav kakav je predsjednik Santos želio, tijesna većina od više od 13 miliona Kolumbijaca rekli su 'ne' sporazumu. Ovaj rezulat je stvorio veliku nesigurnost za budućnost Kolumbije. Postoji velika opasnost da će mirovni proces biti zaustavljen i da bi građanski rat ponovo mogao biti potpaljen. Nagrađujući ove godine Nobelovom nagradom za mir predsjednika Juana Manula Santosa, norveški Nobelov komitet želi da ohrabri one koji teže postizanju mira, pomirenja i pravde u Kolimbiji. Sam predsjednik je jasno stavio do znanja da će nastaviti da radi na postizanju mira do posljednjeg dana manadata u kancelariji predsjednika. Nobelov komitet se nada da će mu nagrada za mir dati snage da uspije u ovom zahjevnom zadatku", takođe je poručeno iz Osla.
Građanski rat u Kolumbiji je jedan od najdužih građanskih ratova u modernom dobu i jedini oružani konflikt koji traje na američkom tlu.
Juan Manuel Santos (L) i lider FARC-a, Rodrigo Londono prilikom postizanja istorijskog mirovnog sporazuma
Norveški Nobelov komitet je saopštio da čvrsto vjeruju da je i pored ishoda glasanja na referendumu u nedjelju predsjednik Santos krvavi konflikt značajno približio mirnom rješenju i da će to u velikoj mjeri doprinijeti razoružavanju FARK-ove gerile i istorijskom procesu nacionalnog jedinstva i pomirenja. Njegovi napori ka tome ispunili su kriterijume i duh želje Alfreda Nobela.
Santos "zaprepašten" i "zahvalan"
U prvoj reakciji na Nobelovo priznaje predsjednik Santos, izdanak jedne od najbogatijih i nauglednijih porodica Kolumbije, rekao da je "zaprepašten" i "zahvalan" i da će nagrada pomoći daljim naporima za mir u ovoj latino-američkoj zemlji.
"Rano jutros sam probudio svog sina Martina da mu saopštim odluku Norveškog komiteta da mi dodijeli Nobelovu nagradu za mir. Silno sam i iskreno zahvalan za ovu cijenjenu odluku koju prihvatam uime svih Kolumbijaca, naročito onih miliona žrtava ovog konflikta od kojeg patimo već više od 50 godina", istakao je Santos.
Rekao je da ova nagrada pripada svim građanima Kolumbije.
"Kolumbijci, ova nagrada pripada vama. Ona pripada žrtvama i niti jedna više ne smije pasi. Radićemo na pomirenju i ujedinjenju kako bismo završili ovaj proces i započeli da gradimo stabilan i trajan mir", poručio je.
Kolumbijski ambasador u Norveškoj, Alvaro Sandoval Bernal rekao je za norvešku TV da je nagrada poruka nade za njegovu zemlju.
"Ovim se ponavlja da ima nade za mirovni proces u Kolumbiji", kaže Bernal.
Ono što je upečatljivo je da je Nobelov komitet izostavio drugu stranu potpisnicu mirovnog ugovora, lidera gerile FARK-a, (Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije) Rodriga Londonoa, poznatijeg pod ratnim imenom Timochenko.
Juan Manuel Santos i FARK su godinama bili ljuti neprijatelji naročito u vrijeme kada je Santos bio ministar odbrane u vladi bivšeg tvrdolinijaškog predsjednika Alvara Uribea, koji je vodio kampanju protiv sporazuma na u nedjelju održanom referendumu. Mirovni pregovori su danas Uribea i Santosa pretvorili u okorčene protivnike.
Za vrijeme Uribeove vladavine, i Santosa kao ministra odbrane, FARK je bio značajno oslabljen zahvaljući ofanzivi u kojoj su kolumbijske vlasti podržavale i SAD.
No Santos je ipak sa pozicije šefa države svoja dva mandata iskoristio za postizanje mira.
Prije politike Santos je radio kao urednik u vodećem kolumbijskom listu El Tiempo, koji je tada bio u vlasništvu njegove porodice.
Pohađao je i Londonsku školu ekonomije (London School of economics) što mu je pomoglo u vrijeme dok je bio ministar finansija 1990-tih kada je zemlja prolazila jednu od natežih finasijskih kriza.
Kada su na referendumu u nedjelju Kolumbijci odbacili mirovni sporazum mnogi su predsjednika Santosa skinuli sa liste mogućih dobitnika na kojoj su se, među 376 nominovanih, kao favoriti dobro kotirali predstavnici sirijske civilne zaštite pod nazivom "Bijele kacige".
Riječ je o ljudima čija imena ne znamo ali koji po razrušenim i bombardovanim gradovima Sirije svakodnevno spašavaju civili. Njih je oko 3.000 i oni su učitelji, studenti, farmeri i brojnih drugih profesija koji nerijetko i sami postanu žrtve.
Među favoritima su bili i Edward Snowden bivši službenik NSA, koji je otkrio nezakonito prisluškivanje američke obavještajne agencije, Svetlana Ganuškina ugledna ruska aktivistkinja za ljudska prava i pregovarači koji su postigli Nuklearni sporazum sa Iranom, ministar vanjskih poslova Irana, Mohamad Džavad Zarif, američki državni sekretar John Kerry i šefica EU diplomatije Federica Mogherini.
Nobelova nagrada osim ugleda koje priznanje nosi vrijedna je i osam miliona švedskih kruna, odnosno 930.000 dolara.