Bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović održao je predavanje u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu u okviru tribina "75 godina ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji". Josipović je ukazao da je izuzetno važno slijediti tradiciju antifašizma od koje se u pojedinim dijelovima bivše zajedničke države, uključujući i Hrvatsku sve više udaljava.
Pročitajte i ovo: Sve dalje od vrijednosti ZAVNOBiH-aOdlukama Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske i Bosne i Hercegovine (ZAVNOH i ZAVNOBIH) one su su statuirane kao države koje su posve slobodno ušle u sastav tadašnje Jugoslavije, a onda zbog istorijskih okolnosti i problema odlučile je i napustiti devedesetih godina prošlog vijeka.
Iz toga proizlazi tradicija suverenosti i BiH i Hrvatske, a to podrazumijeva i da dijele mnogo toga zajedničkog, kazao je bivši predsjednik Hrvatske Ivo Josipović gostujući na tribini "75 godina ZAVNOBiH-a i ZAVNOH-a u kontekstu postojećih odnosa u regiji".
BiH je, kaže, Hrvatskoj najvažniji susjed, ne samo zbog duge granice, već i činjenice da ih povezuju i Hrvati u BiH, Bošnjaci u Hrvatskoj, ali i Srbi koji su tokom ratova raseljeni u jednu i drugu državu.
Vaš browser nepodržava HTML5
Mrkonjić, grad koji ne priznaje temelje državnosti
Upravo stoga, i odnosi dvaju država moraju biti međusobno uvažavajući, kaže Josipović.
"Zato mi je žao kada vidim da postoje teška mimoilaženja i među narodima i između država. Ja zagovaram politiku u kojoj, naravno i hrvatski narod u BiH smatra BiH svojom državom i ima pravo na jednakopravno odlučivanje i sudjelovanje u političkom životu. Međutim, nisam sklon da se iz Hrvatske miješamo u unutarnje poslove BiH, nisam sklon tome da dajemo recepte i, moram priznati, kad me novinari pitaju jesam li za treći entitet, veoma jednostavno kažem da to nisu moja posla i da je pitanje da li će biti dva, tri pet ili pedeset entiteta stvar BiH i odnosa koje vi ovdje morate riješiti između tri konstitutivna naroda."
I dok se evropske vrijednosti temelje na antifašizmu, na ovim prostorima svjedočimo tolerisanju pojava koje su daleko od tih vrijednosti, ističe Josipović. Kao primjer navodi Hrvatsku i veličanje ustaštva.
"Vi to vidite po raznim nacionalističkim ispadima, vidite to po pokušaju da se reinterpretira povijest, da se Jasenovac iz logora smrti pretvori u rekreacijski centar, vidite po tome da se svako malo ističe ona sintagma 'Za dom spremni'. Da na obilježavanju nekih događaja koje treba obilježiti jer je bilo i nevinih ljudi koji su stradali, recimo na Bleiburgu da se i to koristi za reafirmaciju ustaštva. Jednom riječju kod nas je na djelu proces kojim se želi pokazat da ono što je bilo dobro i ispravno, a to je borba protiv Hitlera i Mussolinija - da je to bilo krivo, a da je bilo dobro služit mu. Ja se s tim niti slažem, niti se mogu složiti!"
Ivo Josipović na svečanosti u Rektoratu Univerziteta u Sarajevu
Bosni i Hercegovini, baš kao i drugim zemljama regije je mjesto u EU, koja bi, kako smatra Josipović, trebala biti koncipirana po principu Ujedinjenih Evropskih Država, kako bi adekvatno odoljele izazovima i aspiracijama drugih velesila, ali takav koncept još nije moguć sve dok postoje političke elite koje se snažno opiru takvim kretanjima.
"Ta ideja nacionalnog je jako prisutna u Evropi i ja nisam siguran da je realno očekivati da će ljudi prestati biti, Francuzi, Nijemci, Kinezi, Hrvati, Bošnjaci, ali pitanje je hoće li etničko biti preovladavajuće u donošenju političkih odluka u svakodnevnom životu, ili će etničko biti nešto što nas obogaćuje, što je rezultat različitih tradicija i kultura i što bismo mogli nazvati evropskom tradicijom", zaključio je Josipović.