Norveški autor i dramaturg Jun Fose (Jon Fosse) je dobitnik Nobelove nagrade za književnost za 2023. godine, "za njegove inovativne drame i prozu koje daju glas neizrecivom", navelo je tijelo koje dodjeljuje ovu nagradu u četvrtak, 5. oktobra.
Akademija je navela da je Fose, rođen 1959. u Haugesundu na zapadnoj obali Norveške, napisao djela u raznim žanrovima, uključujući drame, novele, zbirke poezije, eseje, knjige za djecu te da se bavio prevodilačkim radom.
Dodali su da se radi o jednom od najizvođenijih dramaturga na svijetu.
"Fose spaja ukorijenjenost u jeziku i prirodi svog norveškog zaleđa sa umjetničkim tehnikama na tragu modernizma", kazao je član Švedske akademije, Anders Olson (Olsson).
Fose je rekao da je "preplavljen emocijama i pomalo preplašen".
"Ovo vidim kao nagradu za književnost koja prije svega želi da je književnost, bez drugih primisli", naveo je u saopštenju.
Njegov "magnum opus" u oblasti proze je ciklus romana "Septologija", koju je dovršio 2021. godine.
Foseova "Septologija" se smatra za njegovo najznačajnije književno djelo
Autor koji piše u manje čestoj od dvije zvanične verzije norveškog jezika, istakao je da je za njega nagrada priznanje tog jezika i pokreta za njegovu promociju, te da je u konačnici za nagradu dužan samom jeziku.
Poznat kao "novi norveški", koji koristi samo 10% norveškog stanovništva, Foseova verzija jezika je razvijena u 19. vijeku sa ruralnim dijalektima kao svojom osnovom, čime je postao alternativa dominantnoj upotrebi danskog, koja je uslijedila nakon skoro 400-godišnje unije sa tom zemljom.
Prema njegovom izdavaču, Foseov rad je preveden na više od 40 jezika, a njegove drame su izvedene više od 1.000 puta širom svijeta.
Ponekad ga porede sa Samuelom Beckettom, još jednim nobelovcem, dramaturgom, Fosseovo djelo je minimalističko, oslanjajući se na jednostavan jezik koji svoju poruku prenosi kroz ritam, melodiju i tišinu.
"Iako je on danas jedan od najizvođenijih dramaturga u svijetu, takođe postaje sve više prepoznat po svojoj prozi", rekao je žiri.
Nobel kao vrhunac karijere
Nagradu dodjeljuje Švedska akademija, a vrijedna je 11 miliona švedskih kruna (oko 1 milion američkih dolara).
Nju je u svom testamentu ustanovio švedski biznismen i pronalazač dinamita, Alfred Nobel. Nagrade za dostignuća u oblasti književnosti, nauke i mira se dodjeljuju od 1901. godine, te predstavljaju vrhunac karijere u tim poljima.
Nagrada za ekonomiju je kasnije dodata, a nju je ustanovila Centralna banka Švedske.
Osim nagrade za mir, književnost je često privlačila najviše pažnje, ali i kontroverzi, ističući manje poznate autore na globalnu scenu, ali i podižući prodaju knjiga već poznatih, super-zvijezda u svijetu književnosti.
Tokom niza godina, nagrada za književnost je imala laureate mimo pripovjedačke tradicije, te su je osvajali dramaturzi, istoričari, filozofi i pjesnici, a 2016. je dodijeljena američkom kantautoru Bobu Dilanu (Dylan).
Pročitajte i ovo: Nobelova nagrada za književnost francuskoj autorki Ani ErnoProšle godine, Nobela je osvojila jedna od glavnih favoritkinja, Ani Erno (Annie Ernaux), za svoje uglavnom autobiografske knjige koje istražuju pitanja sjećanja i društvene nejednakosti, čime je postala prva Francuskinja koja je osvojila najprestižniju književnu nagradu na svijetu.